Mi.M./K.G.

Đurović, Filipović i Grgić

"Okvir": Plate sigurne, srazmjerne penzije nijesu

Ulaskom u program privremenog finansiranja, plate sigurne - srazmjerne penzije nijesu. To je ishod neusvajanja budžeta za 2025. zaključili su gosti emisije "Okvir" koji su komentarisali događaje koji su obilježili godinu za nama. Rezultati popisa u Crnoj Gori 2023. godine nijesu nam ništa novo rekli, rekao je savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju Mladen Grgić. Poslanik NSD-a Dejan Đurović rekao je da je nastavak auto-puta Kolašin-Andrijevica novo blago Crne Gore.

"Što se tice plata, penzija i socijalnih davanja to se kroz mandatorno trošenje može uspjeti u vremenskom periodu čini mi se do tri mjeseca da se relaksira. Nažalost, srazmjerne penzije kao novi trosak u budžetu neće moći da se finansiraju”, kazao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.

“Na kratak rok građani to neće osjetiti. Samo neće doći do povećanja tih srazmjernih penzija, ostalo povećanje će biti”, kazao je finansijski analitičar Oleg Filipović.

S druge strane, to će onemogućiti izdvajanja za kapitalne investicije, dok će o raspodjeli novca tokom privremenog finansiranja odlučivati ministar finansija. Građani, kaže Savjetnik predsjednika države za ekonomiju Mladen Grgić, neće osjetiti posljedice ovakve situacije, već samo institucije.

“U ovom načinu plaćanja sve plaća ministar finansija. Dakle ne mogu rukovodioci organa da vrše plaćanja nego plaća sve ministar finansija.On odlučuje prioritet, redosljed”, kazao je Nebojša Medojević, Pokret za promjene.

Prema riječima Nebojše Medojevića, time bi se otvorio prostor za korupciju. Analitičar Filipović ukazuje da sva dešavanja u zemlji prate međunarodni partneri.

“Neusvajanje budžeta, način na koji se nije usvojio sigurno će ostaviti neke posljedice”, kaže Filipović.

Jedini izlaz iz programa privremenog finansiranja bilo bi zakazivanje vanredne sjednice Skupštine na kojoj bi se izglasao budžet.

Komentarišući temu rezulati popisa u demografskom smislu, Mladen Grgić, savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju rekao je da nam rezulati popisa nisu ništa novo rekli osim što smo dobili zvaničnu potvrdu ono što smo manje više znali.

"To je loša demografska slika na sjeveru, starenje stanovništva i zabrinjavajuća slika kada je u pitanju radna snaga i budućnost radne snage u Crnoj Gori. Ono što brine paralelno sa tim je što ne vidim razvojne politike koje su fokusirane u popravljanju te situacije, rekao je Grgić.

Kako je naglasio, kada uporedite sliku sa popisa i ono što radimo i koje su nam investicije razvojne politike u fokusu, naićiće te na kontradikstornost.

"Nama stanovništvo stari, broj penzionera će da se poveća. Mi smo ukinuli doprinose za Fond PIO, bez analize na rok 20,30 godina koja je bila neophodna kako bi znali šta će to da donese sjutra", naglasio je Grgić.

Istakao je da imamo depopulaciju u većini opština.

"Uložićemo 600 miliona eura za nastavak auto-puta od Mateševa do Adrijevice. Paralelno sa tim najavljuje se projekat Velje brdo koji bi trebalo da riješi pitanja stanovanja svih ljudi sa sjevera Crne Gore koji nemaju rješeno stambeno pitanje", rekao je Grgić.

Takođe, Grgić ističe da reforma Fonda PIO nije smjela da ide u ovom smjeru i da je ukidanje doprinosa bila velika greška, pogotovo ćemo to znati u budućnosti.

Đurović: Nastavak auto-puta blago Crne Gore

Poslanik NSD-a i član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Dejan Đurović kaže da vjeruje da ćemo kroz usvajanje prostornog plana omogućiti dobru podlogu za ulaganje na sjever Crne Gore, ne samo investija iz Crne Gore već i stranih investicija i vjeruje da će nastavkom auto-puta od Kolašina do Andrijevice da će taj dio predstavljati blago Crne Gore ne samo u turističkom nego i u privrednom dijelu Crne Gore.

Medojević: Monstat falsifikuje iznos BDP-a

Nebojša Medojević, lider PZP-a kaže da je sjever Crne Gore u poslednjih 30 godina bio baza za eksploataciju sirovina.

"Nastavljen je isti trend, ništa se nije promjenilo, samo što ne gledamo ljude iz DPS-a, nego neke druge ljude ali ista politika je ostala", rekao je on.

Medojević ističe da mu je problematično što se ovoliko čekalo na rezultate popisa što, kaže, govori da tamo nešto nije u redu i da je trulo.

"Došao sam do dokaza da se u Monstantu falsifikuje iznos bruto društvenog proizvoda kao osnovni makro ekonomski parametar. Optužujem Monstant da je falsifikovao bruto društveni proizvod na poziciji korekcija vrijednosti zaliha gdje je u Crnoj Gori to na nivou u 2023. bilo 8 odsto, u Srbiji 9 odsto, u Hrvatskoj 0,2 odsto. Kod nas je neko nabildovao taj dio na 550 miliona eura. Znajući strukturu crnogosrke privrede, vrlo dobro znamo da u Crnoj Gori zaliha nema ni kada su u pitanju sirovine ni gotovi proizvodi", naveo je on.

Lider PZP-a kaže da u Crnoj Gori samo 15.500 ljudi radi u prerađivačkoj industriji, dok 83.300 ljudi prima platu iz budžeta plus 10.000 zaposlenih u javnim preduzećima.

"Nova vlast umjesto da napravi radikalne rezove u smanivanju parazitske birokratije koja troši novac i da investira u sfere ekonomije koje stvara novu vrijednost desila se nastavak politike DPS-a da se ključni osnov crnogorske ekonomije zasniva na potrošnji i to na ličnoj, neproduktivnoj", istakao je Medojević.

Filipović: Građevinsko tržište kontroliše tržište

Komentarišući rezultate popisa u demografskom smislu, Oleg Filipović, ekonomski analitičar smatra da imamo definisanu ogromnu jasnu razliku između razvijenog i nerazvijenog dijela Crne Gore i da nam to daje drugi zaključak a to je, kako kaže, da ne postoji apsolutno nikakav plan razvoja, niti investicioni plan o razvoju Crne Gore.

"On ne može biti ujednačen ali na neki način može biti kontrolisan tako da dolazi do razvoja i tog sjevernog dijela i pokušaja zadržavanja stanovništva u tom dijelu. Sa druge strane dobijamo informaciju da dolazi do rapidnog rasta građevinskog tržišta s jedne strane a sa druge strane informaciju da će doći do odlaska radno-sposobnih ljudi iz Crne Gore. To nam daje zaključak da je građevinsko tržište kontrolisano tržište", istakao je Filipović.

"Nijesam rekao mrš novinarima"

Komentarišući nedavni incident u Skupštini Crne Gore, Đurović je rekao da nije želio niti je išta uradio da zabrani rad novinarima u plenarnoj sali Parlamenta.

"Moja molba je bila da novinari ne snimaju bruku koja se tog trenutka dešavala u parlamentu. Čini mi se da je Crna Gora posebno medijski dio pretrpan sa negativnim informacijama i negativnim događajima. Poslednje što je trebalo da se pokaže mladim ljudima u Crnoj Gori i javnosti da se u parlmentu Crne Gore, gdje oni očekuju da se rješavaju njihova životna pitanja, dešavaju stvari koji nisu primjerne", rekao je Đurović.

Kako je istakao, on nije želio da zaštiti poslanike, već da što manje negativnosti bude u medijima.

"Poštujem rad novinara, cijenim. Mislim da nijedan novinar koji je imao kontakt sa mnom nema negativno iskustvo. Uvijek sam na usluzi, biću i dalje", rekao je Đurović i dodao da možda nije bilo primjereno od nekih face book stranica koje nijesu naklonjene mojoj političkoj opciji prenesu neke riječi koje nisu u mom stilu da kažem.

Na pitanje novinara da li je upotrijebio riječ "mrš", Đurović je rekao da to nijesu bile njegove riječi.

"Moje riječi su bile nemojte da snimate ovu bruku, ovo nije za televiziju. A onda ste vidjeli nemprimjereni, neartikulisani pokret jednog poslanika koji je u svom stilu htio da se pokaže kao zaštitnik svega i svačega, a samim tim je naslonio ruke na mene što je neprimjereno i ja sam ga zamolio da skine ruke sa mene. Sa tim se sve završilo. Kolega Čapuni i kolega Obradović mogu posvjedočiti sve što je bilo tog trenutka", rekao je on.