Т.Г. [ Mina ]

MILATOVIĆ

Nastaviti strukturne reforme i diversifikaciju ekonomije

Pokret "Evropa sad" želi da pokrene novi model ekonomskog rasta koji će kao rezultat imati veće plate zaposlenih, što znači nastavak strukturnih reformi, diversifikaciju ekonomije i otvorenost za investicije iz cijelog svijeta, saopštio je njegov potpredsjednik Jakov Milatović.

"Svi zajedno treba da radimo na novom ekonomskom razvojnom modelu koji će kao rezultat dati veće plate svim zaposlenim ljudima u Crnoj Gori i za to se "Evropa sad" zalaže. Zalažemo se za plate od hiljadu eura, koje će doći vrlo brzo kao rezultat novog ekonomskog modela koji želimo da ostvarimo u trenutku preuzimanja državne vlasti“, rekao je Milatović u intervjuu agenciji Mina-business.

On smatra da je dobro što su svi u društvu saglasni da plate treba da se povećavaju, ali da nije dobro što se razdvajaju zarade u javnom sektoru od onih u privatnom.

"Naša privreda generalno kuburi s radnom snagom i dodatno povećanje u javnom sektoru će taj problem učiniti većim za privatni sektor“, ocijenio je Milatović.

On je kazao da plate od hiljadu eura nijesu nedostižne i naveo primjer Hrvatske koja je Crnoj Gori vrlo bliska u kontekstu ljudskih i prirodnih resursa.

"Trenutna prosječna plata u Crnoj Gori je nekih 720 eura i ona se značajno povećala u odnosu na prošlu godinu, kao rezultat programa "Evropa sad", skoro nekih 200 eura. To je bilo možda i najveće povećanje životnog standarda u Crnoj Gori u prethodnih 30 godina“, rekao je Milatović.

Građani Crne Gore zaslužuju i mogu imati puno više

Uprkos svemu tome, u kontekstu ljudskih i prirodnih resursa, smatra da građani Crne Gore zaslužuju i mogu imati puno više.

"Želimo da udarimo temelje i pokrenemo novi model ekonomskog rasta koji će kao rezultat dati platu od hiljadu eura, što znači nastavak svih onih strukturnih reformi jer da biste imali održiviju ekonomiju koja će biti dodatno konkurentnija i produktivnija vi morate nastaviti sa reformama koje smo započeli u obazovnom, zdravstvenom, penzionom i u socijalnom sistemu“, objasnio je Milatović.

On kao jedan od pet temelja tog modela vidi pokretanje velikog infrastrukturnog ciklusa, prije svega saobraćajnog.

"Crna Gora mora staviti fokus na izgradnju auto-puteva, odnosno nastavak auto-puta ka Srbiji i izgradnju jadransko-jonskog auto-puta. To su dva ključna infrastrukturna projekta na koje ćemo mi kao vlada staviti fokus“, dodao je Milatović.

Mora se staviti akcenat i na razvoj inovativnih privrednih grana

On je naveo da se mora staviti akcenat i na razvoj inovativnih privrednih grana koje su istovremeno i dobro plaćene. Tu se, kako je kazao, misli na razvoj jedne digitalne ekonomije kroz inovativna zakonska rješenja i puno bolje pozicioniranje određenih vještina poput programiranja i engleskog jezika kao nekih temelja trenutno za međunarodno tržište rada.

"Dodatni fokus treba da bude i na boljem finansiranju naše male privrede i poljoprivede, kroz zakonska rješenja poput stvaranja kreditnog garantnog fonda, razvojne banke i drugih šema koje bi stavile fokus na poljoprivrednu proizvodnju“, objasnio je Milatović.

Posljednja dva temelja se odnose na ubrzanje evropskog puta i kroz to dodatno korišćenje većih fondova iz EU, kao i pozicioniranje Crne Gore kao privlačne destinacije za kredibilne strane investitore uz dopunu i poboljšanje cjelokupnog investicionog ambijenta i zakonski okvir koji bi promovisao podsticanje stranih direktnih investicija.

"To je pet temelja uz ove strukturne reforme koji bi trebalo da pozicioniraju Crnu Goru na jedan novi model ekonomskog rasta i razvoja i koji bi rezultirao platama od hiljadu i više eura, kao i minimalnim penzijama od 450 eura“, kazao je Milatović.

Crna Gora je mala otvorena ekonomija

On je, govoreći o trenutnoj ekonomskoj situaciji u državi, kazao da je Crna Gora mala otvorena ekonomija i da se trenutno svi veliki ekonomski izazovi koji postoje prelivaju na nju.

„Ovdje, prije svega, mislim na inflaciju, koja je trenutno najveći problem u svjetskoj ekonomiji i negdje dolazi zbog rata u Ukrajini. Upravo veliki rast cijena osnovnih životnih namirnica, ali i nafte i nafnih derivata su ključni faktori za ovako veliki rast i svih ostalih cijena“, rekao je Milatović.

On je dodao da je to sasvim sigurno najveći problem i crnogorske ekonomije u ovom trenutku.

"Inflacija je u oktobru bila 16 odsto u odnosu na isti period prošle godine, ali to je opet negdje u kontekstu svih ovih dešavanja na nivou zemalja članica EU“, naveo je Milatović, koji je nekadašnji ministar ekonomskog razvoja.

On je kazao da je, na svu sreću, zbog svih strukturnih reformi koje su sproveli kao 42. vlada, crnogorska ekonomija danas apsolutno otpornija i snažnija, a da građani imaju jedan veći životni standard.

"Znate da smo jedna od evropskih ekonomija kojima je Svjetska banka (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao progonoze rasta za ovu godinu, tako da ćemo nakon blistavih 12 i nešto procenata rasta u prošloj godini i u ovoj nastaviti sa značajnim stopama ekonomskog rasta od sedam do osam odsto“, precizirao je Milatović.

On smatra da su to apsolutno dobre stvari i da to znači da su program "Evropa sad" i sve ostale strukturne reforme, koje su sprovodili kao vlada, ekonomiju učinili otpornijom na sve izazove koji postoje u svijetu.

Prošla i ova godina polazne tačke za budžet naredne godine

Milatović je, komentarišući Predlog zakona o budžetu za narednu godinu, kazao da su prošla i ova godina polazne tačke za budžet naredne godine.

"I u prošloj i ovoj godini deficit je jako nizak. U prošloj je bio dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a ova će, upravo zbog snažnih javnih finansija koje su negdje rezultat programa "Evropa sad", završiti takođe sa niskim deficitom od dva do tri odsto BDP-a i to su jako dobre stvari“, naveo je Milatović.

To znači da su, kako je objasnio, javne finansije apsolutno stabilne, da je prihodna strana jako dobra, da je naplata poreza i cjelokupna potrošnja puno bolja nego što je planirano budžetom za ovu godinu.

"Međutim, nijesam previše zadovoljan budžetom naredne godine, koji sam nazvao relaksiranim. On nedovoljno brine o prihodnoj strani, dok je potpuno fokus na rashodnoj strani“, rekao je Milatović.

Tim budžetom, kako smatra, Vlada nije pokazala dovoljnu odgovornost kad su u pitanju održive i stabilne javne finansije.

"Mislim da ova Vlada nema dovoljno znanja da u potpunosti zaokruži naše javne finansije i pomogne ekonomskom modelu Crne Gore da bude dodatno snažniji i održiviji“, ocijenio je Milatović.

On je, govoreći o gradnji dva auto-puta i načinu obezbjeđivanja sredstava za te projekte, kazao da je za njegov završetak od Kolašina do granice sa Srbijom potrebno milijardu eura, a za kompletnu trasu jadransko-jonskog auto-puta oko 1,5 milijardi.

"Tako da novca apsolutno ima. Na početku naše vlade smo plasirali euroobveznicu po vrlo povoljnim uslovima, a za izgradnju tako velikih infrasturkturnih projekata možete dobiti novac od velikih evropskih fondova“, rekao je Milatović.

On je dodao da je, prije nego što je postao ministar, radio u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) koja finansira takve projekte sa Evropskom investicionom bankom (EIB), kroz grantove koji stižu od evropskih fondova.

Siguran sam da će CG biti najmanji problem da zaokruži finansijsku konstrukciju

"Apsolutno sam siguran da će Crnoj Gori biti najmanji problem da zaokruži finansijsku konstrukciju. Ono što će nama kao zajednici biti puno veći problem je da izgradimo sposobnost da u građevinskom smislu izvršavamo te radove po dinamici koja je svjetski standard. Da ne gradimo 40 kilometara auto-puta osam godina, nego da to radimo puno brže“, ocijenio je Milatović.

To će, kako smatra, doprinijeti da Crna Gora bude puno pristupačnija turistička destinacija, kao i razvoju nekih privrednih grana poput logistike i saobraćaja, a otvoriće u potpunosti i sjever države i približiti ga tržištima centralne Evrope.

"U kontekstu jadransko-jonskog auto-puta, to će biti i najbliži put do Austrije, sjeverne Italije, južne Njemačke i na taj način ćemo Crnu Goru dodatno približiti onim evropskim hubovima industrije i pozicionirati kao jednu parekselans evropsku zemlju“, kazao je Milatović.

On je saopštio da je dok je bio ekonomista u EBRD-u vidio jednu analizu koja je pokazivala da je Crna Gora prije 42. vlade, u kontekstu određene ekonomske aktivnosti više ličila na jednu centralno-azijsku ekonomiju nego na evropsku.

"Imali ste Kinu koja vam gradi infrastrukturu, Rusiju kao najveće turističko tržište i najveće investitore iz zemalja Azije, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Vrlo malo ste imali ekonomskih odnosa i veza sa zemljama EU i zapadnog svijeta“, dodao je Milatović.

On je rekao da je diversifikacija ekonomije ono što mora da se uradi u narednom periodu.

"Crna Gora mora ostati zemlja koja je apsolutno otvorena za investicije iz cijelog svijeta, ali je moramo približiti evropskim ekonomskim tokovima kako bismo sjutra, kada postanemo punopravna članica EU, i u tom ekonomskom smislu bili funkcionalni i kako bi dodatno unaprijedili mnoge ekonomske grane i životni standard građana“, zaključio je Milatović.