[ Tufik Softić ]

ADROVIĆ ZA PORTAL

Država da otvara pogone za proizvodnju hrane na sjeveru

Najveći proizvođač alternativnih žitarica, Avdul Adrović, iz sela Vrbica u petnjičkoj opštini, uspio je ove godine, uprkos otežanim ekonomskim prilikama, da zasije veće površine nego prethodnih godina. Adrović za Portal RTCG objašnjava da je poslije dvije takozvane korona godine, kada su zasadi bili najmanji, ova godina teška zbog velikog skoka cijena i poskupljenja proizvodnje.

A"Ove godine proizvodnja je stotinu odsto skuplja nego prethodnih godina. Sve je poskupilo, gorivo i radna snaga prije svega, a cijene ne možemo podići toliko koliko je poskupila proizvodnja", kaže Adrović.

Čekajući mjesec žetve, on strahuje kakav će biti plasman, jer je, kako ističe, sa druge strane smanjena kupovna moć gradjana.

"Pa ipak, kada ovu godinu uporedimo sa prethodne dvije godine koje je obilježila korona, i kada sam radio samo da bih sačuvao sjemena, možemo generalno reći da je bolja godina“, ocjenjuje Adrović.

Pored toga što treba sačuvati sjemena, kako kaže, potrebno je napraviti zalihe robe koje bi bilo do sredine sljedeće sezone.

"To je potpuno prirodna i organiski čista hrana, bez genetski modifikovanih dodataka. To treba sačuvati“, kaže ovaj poljoprivredni proizvođač. 

Adrović je odavno primijenio sve standarde koji se zahtijevaju od poljoprivrednika, i jedan je od najvećih, ako ne i najveći, proizvođač organske hrane i žitarica u Crnoj Gori. 

Godinama je u okviru Zemljoradničke zadruge „Vrbica“, ostvarivao rekordne prinose, posebno kada se radi o takozvanim alternativnim žitaricama.

"Ono što je najvažnije reći je to da su to prvenstveno autohtona sjemena, koja su stara i preko stotinu godina. Ta sjemena sam naslijedio od svojih djedova i pradjedova, kada nije bilo nikakve hemije i kada se oralo ralom i konjima. Takva sam ih sačuvao i sada su pohranjena u Banci gena u Podgorici“, kaže Avdul.

On objašnjava kako je to staro sjeme kukuruza koje je u našem narodu poznato pod nazivom 'kolomboć' ili 'jarik'.

"Osim kukuruza, od djedova sam naslijedio i stara sjemena raži, ovsa i ječma. I ta sjemena sam ustupio Banci gena na čuvanje“ – priča Avdul.

Adrović je, ipak, ponajviše poznat po proizvodnji heljde, čije sjeme je nabavio iz Slovenije i koje je takođe u potpunosti organsko. Ovaj poljoprivredni proizvođač objašnjava da se najveći dio njegovih proizvoda plasira u Podgorici i Budvi, kao i na sajmovima.

On namjerava da, kada budu bolja vremena, izgradi veći mlin, pa i pogon za proizvodnju bio-čipsa. Smatra da i država mora više da pomogne poljoprivredne proizvođače u svim oblastima, i da otvara pogone za proizvodnju hrane na sjeveru.

"Stvari su tu jednostavne. Treba više da se radi u proizvodnji. Potrebno je smanjiti administraciju i socijalu. Ko hoće da radi, kod mene uvijek ima posla“, kaže Avdul.

Njega, kako naglašava, ipak najviše brine odlazak naroda sa sela, posebno u njegovom rodnom Bihoru. „Zatvaraju se mnogi domovi.

"Baš kao što bi Lalić rekao, ostaje pusta zemlja“, konstatuje Adrović.

Poznati poljoprivredni preduzetnik iz Bihora je za svoj rad u oblasti poljoprivrede dobio veliki broj priznanja i nagrada. Prije dvije godine dobio je prestižno regionalno priznanje koje se dodjeljuje preduzećima sa naboljim bonitetnom ocjenom, ili kako se to stučno kaže, bio je "u vrhu bonitetne izvrsnosti“.