Tufik Softić

Sijeno nikada jeftinije: U Podgorici deset, na sjeveru pet centi po kilogramu

Na pragu jeseni i duge zimske sezone, cijene sijena na sjeveru Crne Gore ostale su nepromijenjene i najniže do sada ikada zabilježene, pa kilogram te stočne hrane košta svega pet centi.

Prema onome što se može pronaći po društvenim mrežama, po ponudi i potražnji, cijena po kilogramu u Podgorici iznosi svega deset centi.

Tako je jedan proizvođač preko Fejsbuk stranice „Beranska online pijaca“ oglasio prodaju sijena u takozvanim „džambo rolo balama“ po toj cijeni, u zavisnosti od količine koja se kupuje.

On je u telefonskom razgovoru za Portal RTCG objasnio da džambo bala ima težinu od 350 do 400 kilograma i da se prodaje po cijeni od svega 40 eura.

"Prodao sam do sada oko četiristo bala. Na lageru imam još petsto i proivešću još četiristo. Kupaca ima, ali svi čekaju posljednji trenutak za kupovinu, a tada će sijeno možda biti nešto skuplje“, kazao je ovaj poljoprivredni proizvođač.

Još u jeku sezone sijeno na području Berana i Limske doline dostiglo je najnižu moguću cijenu do sada, pa se bala teška do osamnaest kilograma nudi i prodaje za svega jedan euro ili jeftinije.

Neki od mještana beranskih sela su za naš Portal ispričali kako su sijeno poklonili da im ne bi propadalo, jer je zarada skoro nikakva.

"Kolegi u Podgorici se isplati jer ima velike količine sijena, i kada se sve sabere on će imati zaradu. Nama na sjeveru, koji baliramo manje količine i u malim balama, to je potpuno neisplativo“, kaže mještanin sela Šekular Vesko Davidović.

Ista situacija je i na području takozvanih Gornjih sela, na beranskoj strani planine Bjelasice, gdje bi ove godine mogle propasti neviđene količine sijena koje je rodilo u izobilju, ali niko ne želi da ga kupuje ili čak uzima besplatno.

"Stoke je sve manje u naših pet sela na području ove mjesne zajednice. Po neko za sebe završi i obezbijedi, ali ogromne količine će sasvim sigurno propasti jer niko nema računicu čak ni da ga besplatno uzima“, kazao je predsjednik Mjesne zajednice Lubnice Miloš Raković.

I on smatra da je cijena sijena ove godine, zbog dobrog roda, najniža do sada, pa je teško izvesti računicu po kojoj bi neko imao koristi da ga kupuje i da kosi i balira, kada se na kaju bala sijena uhvati skuplje nego da je kupi gotovu.

On ističe da je sve manje mladih u selu, odnosno da je najveći broj njih ranije obezbijedio, kako je rekao, tjelesna oštećenja i socijale, i sada nemaju motiva da rade.

Mjesna zajednica Lubnice nekada je predstavljala najveći mjesni centar na teritoriji opštine Berane.

"Ovdje danas imamo svega 52 domaćinstva koja su tu i ljeti i zimi. Ostali kuće zatvorili, dođu ljeti da ih proluftiraju, i sve kraće ostaju. Ranije bi ostajali po čitav mjesec, sada ni deset dana“, kaže Raković.

On dodaje da ovo selo kroz koje prolazi novi put od Berana do Kolašina, dok je situacija na planinama još gora.

Do sada nije vidjelo nikave koristi od toga, kao ni od malih hidroelktrana koje su napravljene na njihovim rijekama.

"O planini i da ne pričam, mnoge livade ostaće nepokošene“, dodaje Raković.

Predsjednik mjesne zajednice Lubnice, kao i drugih mjesnih zajednica u Limskoj dolini, ponovili su stav da bi država morala da interveniše interveniše kako bi se ovaj problem sanirao u mjeri u kojoj je to moguće.

Raković objašnjava da je novi put doveo samo vikendaše na Jelovicu i Bjelasicu, a od vikendaša lokalno stanovništvo nema koristi, osim onih rijetkih koji su registrovani za seoski turizam.

"Još jedna starija generacija, koja je još na selu, da biološki nestane, i selo će sasvim sigurno ostati poptuno pusto“, kaže predsjednik MZ Lubnice, koja obuhvata šest podbjelasičkih sela.

Sve manje stanovnika je i u drugim beranskim selima, a do sada najniža cijena sijena od kada se pamti, govori samo u prilog tome da je sve manje onih koji se bave stočarstvom i koji žele da rade na selu.

Na Fejsbuk stranici „Beranska online pijaca“ moguće je pronaći i oglase u kojima se sijeno poklanja, samo da se obezbijedi prevoz.