Tufik Softić

Strategija usvojena, proizvođači očekuju podršku

Iako je Crna Gora usvojila „Strategiju za razvoj organske proizvodnje 2025. do 2029.“ koja ima za cilj da naša država postane prepoznatljiva destinacija za kvalitetnu organsku hranu, proizvodnja je još uvijek skromna i registrovanih proizvođača organske hrane je tek oko petsto.

Podaci govore da je i udio poljoprivrednog zemljišta pod organskom proizvodnjom veoma nizak i mnogo ispod prosjeka Evropske unije.

Da Crna Gora ima vrlo povoljne agro-ekološke uslove, netaknutu prirodu, slabiju upotrebu hemikalija u proizvodnji, raznovrsan klimatski i geografski ambijent, odnosno mediteranski jug i planinski sjever, koji omogućavaju različite poljoprivredne kulture, ali da to nije dovoljno stimulisano i iskorišteno, kažu i neki od proizvođača organske hrane.

Tako i jedan od najvećih proizvođača organskih žitarica u Crnoj Gori, Avdul Adrović iz Petnjice, ističe da proizvodnja organske hrane kod nas još uvijek nije na nivou koji bi trebalo da ima da bi pratila trendove u zemljama zapadne Evrope.

On objašnjava da je organsko sjeme jako skupo, kao i čitav proces proizvodnje organske hrane.
„Da bih se osigurao, ja bih morao na godišnjem nivou da platim preko deset hiljada eura, a to se ne može ukalkulisati u proces prerade i proizvodnje i da poslije budete rentabilni“ – kaže Adrović za Portal RTCG.

Adrović sa svojom Zemljoradničkom zadrugom „Vrbica“ ostvaruje rekordne prinose, posebno kada se radi o takozvanim alternativnim žitaricama, prije svega po nadaleko poznatoj i po ljekovitosti čuvanoj heljdi.

On objašnjava da se najveći dio njegovih proizvoda plasira u Podgorici i Budvi, kao i na sajmovima, ali da se ipak dešava da se naprave veće zalihe.

Svi njegovi zasadi nalaze se na području Bihora, na čistom vazduhu i na nadmorskim visinama od 850 do 1600 metara.
„Naša zadruga je registrovana za proizvodnju organske hrane i 2007. godine upisana u Registar proizvođača organske hrane u Crnoj Gori” – objašnjava Avdul.

ZZ „Vrbica“ sada ima oko 120 kooperanata, a zasadi se prostiru na području četiri opštine – Petnjica, Berane, Bijelo Polje i Rožaje, na Koritskoj visoravni, kao i dijelu Pešterske visoravni.

Njihovu proizvodnju prati Poljoprivredni institut iz Podgorice, a vrlo često dovode i studente na praksu.

U Zemljoradničkoj zadruzi „Vrbica“ imaju viziju daljeg razvoja poljoprivrednog dobra, izgradnju jednog planinskog mlina na vodu, kao i eko restorana i male centrale u selu, nedaleko od Petnjice.

Sve to, smatra ovaj poljoprivredni proizvođač, nije ni izdaleka onako kako se radi u zapadnoevropskim zemljama kada je u pitanju organska proizvodnja hrane.

„Kod nas se organska proizvodnja po hektaru ne subvencioniše dovoljno kada je zemljoradnja u pitanju. Ako se radi o proizvodnji meda, onda se subvencija kreće po broju košnica. To ne može pokriti troškove proizvodnje, a država voli da se pohvali prirodnim i zdravim proizvodima kao svojim brendom“ – kaže Adrović.

Ovaj čovjek smatra da je u cilju hvatanja koraka sa zapadnim zemljama potrebno mijenjati zakonske propise i obezbijediti bolju stimulaciju.

„U tom smislu je jako važno da država obezbijedi otkup proizvoda organskog porijekla, ali trgovačkim lancima je više u interesu da odnekuda otkupljuju prskani krompir i da ga prodaju budzašto, nego da na svoje rafove stave organski krompir domaćih proizvođača“ – kaže Avdul.

Portal RTCG je pisao ranije o tome kako je Avdul Adrović sačuvao organska sjemena starih vrsta žitarica koja se čuvaju u Banci gena u Podgorici.

„Ono što je najvažnije reći je to da su to prvenstveno autohtona sjemena, koja su stara i preko stotinu godina. Ta sjemena sam naslijedio od svojih djedova i pradjedova, kada nije bilo nikakve hemije i kada se oralo ralom i konjima. Takva sam ih sačuvao i sada su pohranjena u Banci gena u Podgorici“ – kaže Avdul sa ponosom.

On objašnjava kako je to staro sjeme kukuruza koje je u našem narodu poznato pod nazivom „kolomboć“ ili „jarik“.
„Osim kukuruza, od djedova sam naslijedio i stara sjemena raži, ovsa i ječma. I ta sjemena sam ustupio Banci gena na čuvanje. To je za ponos Crne Gore kada se radi o proizvodnji hrane“ – priča Avdul.

Ovaj poljoprivrednik skreće, međutim, pažnju na to da je proizvodnja organske hrane jako skupa i kada nema stimulacija proizvođači često odustanu.

„Dobro bi bilo da sada vidimo kako će država primijeniti u praksi strategiju za organsku proizvodnju u naredne četiri godine i da li će se uslovi za bavljenje tom vrstom proizvodnje bolje stimulisati. Uslove imamo, imamo još uvijek dosta zemljišta koje nije hemijski tretirano, imamo dosta organskih sjemena u Banci gena u Podgorici i to treba iskoristiti“ – kaže Avdul.

Ne samo ovaj, već i mnogi drugi proizvođači organske hrane smatraju da potražnja za njihovim proizvodima raste kako na domaćem tržištu, tako i na tržištu Evropske unije. „Strategija za razvoj organske proizvodnje 2025. do 2029.“ predviđa porast broja organskih proizvođača u Crnoj Gori, ali ostaje da se vidi na koji način će država stimulisati tu vrstu proizvodnje i otklanjati nedostatke na koje ukazuju sagovornici Portala RTCG.

Od trenutno registrovanih oko 500 poljoprivrednih proizvođača organske hrane u Crnoj Gori, prema dostupnim podacima čak njih 90 odsto je na sjeveru države, od čega čak 45 u Beranama.