L.K. [ Beta ]

Svjetska privreda za sada se odupire neizvjesnostima i tenzijama

Uprkos upornoj neizvjesnosti izazvanoj carinama koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp i trgovinskim tenzijama koje su one pokrenule, svjetska privreda i dalje pokazuje sposobnosti pružanja otpora, kako 2025. tako 2026, prema najnovijim podacima koje je danas objavio Međunarodni monetarni fond (MMF).

Institucija očekuje da će svjetska privreda završiti ovu godinu rastom od 3,2 odsto, što je 0,2 procentna poena bolje nego što je prognozirala u julu, kada je već napravila korekciju prognoza na gore.

To bi trebalo da se nastavi u 2026. godini, pošto MMF za sada predviđa svjetski rast od 3,1 odsto za tu godinu.

Objavljujući svoj tradicionalni izveštaj o svjetskoj privredi, Međunarodni monetarni fond je dao i neka upozorenja.

Trenutna neizvjesnost komplikuje njegov rad na prognozama, iako stabilizacija američkih carina koje su sada na znatno višem nivou nego prije godinu dana, dozvoljavaju da se vidi malo jasnije.

Ali prognozirani trend potvrdio je trend primjećen poslije pandemije kovida-19 o svjetskom BDP-u koji nastavlja da raste, ali sporije.

Ove prognoze MMF-a date su prije najnovijeg skoka tenzija između Vašingtona i Pekinga i prijetnji novih carina od strane Donalda Trampa.

"Imamo alternativni scenarijo gdje se smanjuje rast", rekao je glavni eknomista Fonda Pjer-Olivije Gurenša, na konferenciji za novinare, dodajući da to pokazujda da bi svjetska privreda mogla da krene više zabrinjavajućim putem ako trgovinske tenzije porastu.

On je i podsjetio da "treba vremena" za potpuni prenos uticaja carina na privredu.

"Trgovinski šok je u određenoj mjeri bio manji od očekivanog" zahvaljujući trgovinskim sporazumima i izuzećima objavljenim između SAD i više njihovih glavnih ekonomskih partnera, ali takođe i zato što su se ti partneri uzdržali od donošenja mjera odmazde", dodao je on.

Posljedice američke protekcionističke politike se ipak osjećaju, posebno u preusmjerenju trgovačkog toka, iz Kine na primjer koja sada trguje više sa Azijom i Evropom i manje sa SAD.

Za SAD, prvu svjetsku privredu carine utiču na eknomsko usporavanje, zbog čega će privreda zemlje biti manje dinamična nego 2024. ali ipak uprkos svemu iznad dva odsto rasta, sa revizijom od 0,1 procentni poen u odnosu na juli, ostati na tom nivou u 2026. godini, s rastom od 2,1 odsto.

Investicije u vještačku inteligenciju podržavaju američki rast, ali privreda je opterećena tržištem rada koje pokazuje znake slabosti i malim usporavanjem potrošnje.

To takođe nosi "rizik ako se investicije i potrošnja" vezane za vještačku inteligenciju ojačaju, to bi moglo da dovede do zaoštravanja monetarne politke da bi se obuzdale cijene, i to u trenutku kada američka centralna banka, Fed, zapravo smanjuje kamatne stope.

Fond očekuje "oštru korekciju od strane tržišta" ako se ne ostvare obećanja o prihodima, što bi dovelo do "gubitka bogatsva, potrošnje i investicija" što bi opteretilo privredu.

Što se tiče evrozone iako će njena privreda završiti godinu sa boljim rastom BDP-a nego što je očekivano prije tri meseca (1,2 odsto u odnosu na jedan odsto predviđeno u julu), nastaviće da se okreće ka usporavanju u 2026.godini, sa rastom tek iznad jedan odsto (1,1 odsto).

U pitanju su njemačka, francuska i italijanska privreda koje su trajno u ciklusu rasta manjim od jedan odsto, sa očekivanim privrednim rastom od 0,9 odsto za prve dvije i 0,8 odsto za Italiju u 2026. godini.

Kao izuzetak u toj slici je Španija kojoj se predviđa privredni rast od 2,9 odsto ove godine, i koja je najbolja među naprednim privredama. Očekuje se da će malo oslabiti u 2026. godini ali ipak dostići rast od dva odsto.

Prognoze ostaju nepromijenjene za Kinu, čiji privredni rast će ostati ispod pet odsto ove godine i 2026.godine, sa očekivanim 4,8 odsto, odnosno 4,2 odsto.

"Ima ozbiljnih pitanja o kineskom modelu rasta", rekao je Gurenša, i dodao da sektor nekretnina ostaje izvor slabosti, dok rast koncentrisan na izvoz nije održiv, posebno pošto kineska privreda ostaje blizu deflacije.