Ekonomija

[ I. P. ]

25. 05. 2022. 14:05   >>  15:03 1

ĐUKANOVIĆ VJERUJE

Tempo ekonomskog razvoja najteži izazov ove i svih vlada

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović ocijenio je da najteži izazov ove i svih budućih vlada ostaje tempo ekonomskog razvoja, navodeći da su procjene kako će Crnoj Gori ove i naredne godine trebati zaduženje od 850 miliona eura. Smatra i da manjinska vlada, koja je u ovom trenutku jedino realno moguća i oročena, treba da povuče prve poteze u stvaranju uslova za oporavak zemlje.

On je na godišnjoj konferenciji za novinare na Cetinju saopštio da je srednjoročno posmatrano glavni zadatak ostvarenje inkluzivnog i održivog ekonomskog rasta, za što je uslov viši nivo političke stabilnosti i beskompromisna odlučnost da se sprovede fiskalna konsolidacija i realizuju strukturne reforme.

"Kredibilna i održiva fiskalna politika presudno je važna za makroekonomsku stabilizaciju Crne Gore, što u kombinaciji sa strukturnim reformama treba da doprinese dinamičnom ekonomskom rastu, unapređenju konkurentnog i predvidivog investicionog ambijenta, povećanju zaposlenosti i višem životnom standardu građana", rekao je Đukanović.

Neodrživ teret i Evropa sad

Visoka javna potrošnja koja u Crnoj Gori u posljednjih 10 godina iznosi prosječno oko 46% BDP, prema ocjeni predsjednika, "generiše dugoročni fiskalni deficit i rast javnog duga države".

Ističe da je dodatan, "i kako sa ove vremenske distance izgleda, neodrživ teret fiskalnoj stabilnosti donio program i ''Evropa sad' s kraja mandata prethodne Vlade zbog očekivanog smanjenja javnih prihoda u odnosu na BDP na srednji rok".

"Projekcije MMF su da bi iz svih ovih razloga, deficit javne potrošnje u 2022. godini mogao ići do 6,1% a u sljedećoj do 5,6% BDP. Posljedično to upućuje da će nam za izvršenje budžeta (prije svega otplatu duga i pokriće deficita) trebati novo zaduženje od oko 300 miliona eura u ovoj i 550 miliona eura u 2023. godini", rekao je Đukanović.

A mogućnosti zaduženja, kako je rekao, biće veoma otežane.

"Ne samo zbog bezbjednosne krize u Evropi. Nakon višegodišnje politike kvantitativnog popuštanja i niskih kamatnih stopa, ključne centralne banke uključujući i ECB usled inflatornog pritiska usporavaju monetarne stimulanse. To se reflektuje na povećanje kamatnih stopa i slabiju dostupnost kapitala. Posljedice će prije osjetiti ekonomije sa nižim kreditnim rejtingom poput naše, jer investitori neće biti spremni da investiraju na tim tržištima. To će u povoljnijem scenariju značiti skuplje uslove zaduživanja, a u nepovoljnijem nemogućnost zaduživanja. Konsekventno to će nas sve više približavati MMF. Zato će već u mandatu ove Vlade biti nužan paket hitnih mjera koje će obuhvatiti temeljito, ekonomski pošteno preispitivanje definisane budžetske neproduktivne potrošnje, kao i definisanje Agende reformi državnih preduzeća sa jasnom intencijom razdvajanja vlasničke i upravljačke funkcije u njima", kazao je on.

Preispitatu zahvate u poreskom sistemu

Predsjednik smatra da će biti neophodno preispitati opravdanost najnovijih zahvata u poreskom sistemu koji su, kako je rekao, poništili važne komparativne prednosti investicionog ambijenta Crne Gore "na bazi kojih je naša zemlja dugo godina obezbjedjivala visoko učešće stranih investicija u BDP i njime generisala dinamičan ekonomski rast".

"Biće nužno i efikasno iskoristiti svaki potencijalni prihod budžeta, poput programa ekonomskog državljanstva, kao i napraviti djelimično preusmjeravanje sredstava kapitalnog u tekući budžet. Paralelno sa implementacijom hitnih mjera Vlada će morati početi pripremu kredibilne srednjoročne fiskalne strategije, sa jasnim mjerama fiskalne konsolidacije praćene strukturnim reformama. Ovo je vrijeme, kada dvogodišnja pandemija konačno slabi, i u kojem se budi nova nada. Ona nam je zaista potrebna svima", kazao je Đukanović.

Ne treba, kako je saopštio, imati nerealno očekivanje da će okopniti maligni uticaji "koji na naš državni i društveni život utiču već dugo".

"Mi na njih moramo, konačno i većinski, početi da gledamo kao na izazov s kojim ćemo se boriti i izboriti. Zbog današnjih i generacija koje dolaze. Moramo biti uporni i dosljedni baš kao građani Cetinja koji ne posustaju u svakodnevnom pružanju podrške narodu Ukrajine u njegovoj herojskoj borbi za slobodu. Kao što i priliči gradu heroju koji duže od 80 godina postojano drži luču antifašizma koju smo prvi uzdigli u porobljenoj Evropi", rekao je Đukanović.

Šta smo postigli...

Uz podsjećanje da se navršilo 16 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, Đukanović je rekao da "sve što smo bliži punoljetstvu smislenije je pitati se koliko smo kao država i društvo postali zreliji".

"Iza nas je međunarodno priznanje koje je rezultiralo članstvom u OEBS, Ujedinjenim nacijama, Savjetu Evrope, NATO savezu, kao i drugim svjetskim političkim i finansijskim organizacijama i institucijama, i regionalnim inicijativama. Iza nas je naporan rad na sveobuhvatnim reformama koji nas je doveo do liderstva u pregovaračkom procesu za članstvo u EU. Takođe, i sustizanje evropskog kvaliteta života – sa trećine na polovinu tog zacrtanog cilja, mjereno životnim standardom građanina Crne Gore u odnosu na standard građana EU. Ali i opomena iz 2009, 2012. i posebno 2020. kako finansijska i ekonomska kriza, ili pandemija, mogu ugroziti i ekonomije mnogo razvijenijih zemalja od Crne Gore i balkanskih država u tek započetom razvoju", rekao je Đukanović.

Neprestano se, kako je rekao, borimo da očuvamo građansko, multietničko društvo koje smo naslijedili i značajno učvršćivali i u godinama raspada jugoslovenske zajednice i krvavih nacionalnih i vjerskih sukoba, i nakon toga.

"Kao i status pouzdanog susjeda i poštovanog saveznika i partnera u Evropi i globalno, koji smo izgradili. Nažalost, i opomena na tu temu bila je još više upozoravajuća. Takođe globalna, kao posljedica pomahnitalog političkog populizma. U formi konfrontacije multietničke demokratije i nacionalizma, antisemitizma, rasizma i drugih društvenih nuspojava. U balkanskim uslovima tradicionalno sa dodatkom ideja o promjeni granica i osvajanju teritorija. Obnavljajući državnost odredili smo i jasan cilj – evropski sistem vrijednosti i članstvo u EU i NATO. No, u posljednje dvije godine taj cilj je bio ugrožen i suštinski doveden u pitanje", rekao je Đukanović.

Naglasio je kako je nakon izbora 2020. i mirne, demokratske tranzicije vlasti mnogo toga "sasvim planski – zaustavljeno i blokirano".

Crna Gora je ostala na evropskom i evroatlantskom kursu

"Jer je rezultat parlamentarnih izbora u krugovima nacionalista i u Crnoj Gori i izvan nje viđen kao nova šansa za velikodržavne ideje i projekte. Viđen je i kao nova šansa za rusku destrukciju Evrope i Zapada, za šta je Balkan uvijek pogodno tle. Uprkos svim tim izazovima i anticrnogorskom djelovanju dijela pobjedničke većine koja je formirala Vladu 2020. - Crna Gora je ostala na evropskom i evroatlantskom kursu. To je potvrda promišljenosti i stamenosti strateškog opredjeljenja i najveći uspjeh savremene Crne Gore", kazao je Đukanović.

Dijalog kojim se došlo do manjinske vlade "koja nije najbolje, ali je praktično jedino realno moguće rješenje u pokušaju da Crnu Goru povučemo sa ivice ambisa - pokazuje da potencijal postoji".

"I to ohrabruje. Ne smijemo, međutim, da zaboravljamo kako smo do ivice državnog, institucionalnog, ekononomskog pa i opštedruštvenog ponora stigli. Da bismo zaista išli naprijed moramo imati jasne odgovore o tome kako i zašto je zemlja uvedena u agoniju nekompetentnog i nemarnog upravljanja njenim resursima i politikama, izložena političkim postupanjima koja bi se najtačnije mogla opisati kao iskompleksirani revanšizam i vraćanje dugova centrima izvan Crne Gore i na njenu štetu. Kako i zašto su ekonomija i kultura, zdravstvo i obrazovanje sada ugroženi zbog podrške političkoj ezoteriji i hazarderstvu", rekao je Đukanović.

Dijalog je, smatra on, jedini način da normalizujemo našu realnost.

"Ne s ciljem da dođemo do unisonog stava. Tek to nam ne treba. Nego da bi konstruktivno, tolerantno i u korist državnih interesa razgovarali o svojim razlikama. U pogledu na budućnost, ne nužno o interpretacijama prošlosti. Nasušno je važno da svaki od aktera tog dijaloga bude kadar da artikuliše i argumentuje svoje, a spreman da zaista čuje i razmotri stavove svih drugih. Moramo pritom biti svjesni i opasnosti od populizma u koji se olako sklizne, koji obično traži prečice i nudi lažna instant rješenja. Politički akteri koji žele da stvarno doprinesu Crnoj Gori ne smiju ništa od svega toga sebi da dozvole", rekao je Đukanović.

Crnogorski predsjednik ocjenjuje da je od prošlog do ovog 21. maja Crna Gora napravila nekoliko važnih koraka, a oni su značajniji jer su, kako cijeni, napravljeni u vremenu geopolitičkih preslaganja na globalnom planu, uključujući i ratni sukob na tlu najveće evropske države.

"I naš region je u dobroj mjeri destabilizovan. Otvorena pitanja uvode naša društva u novu fazu komplikovanih balkanskih odnosa, što dodatno podiže tenzije. Zapadni Balkan nije u najvećoj opasnosti od prelivanja ratne opasnosti iz Ukrajine. Posebno nakon herojske odbrane ukrajinskog naroda. U opasnosti je od posljedica tog istog malignog uticaja koji je Moskva, podržana na samom Balkanu, vodila od 2015. godine i pokušaja državnog udara godinu kasnije u Crnoj Gori. U našem regionu dominantno hibridno, a u Ukrajini klasično i brutalno. Oslonac tim agresorskim idejama su kao i u Evropi najretrogradnije politike kakav je velikodržavni nacionalizam. Posljedicama takvog prepuštanja našeg regiona uticaju antievropskih geopolitičkih interesa na Balkanu bavićemo se i kada se rat u Ukrajini završi", kazao je Đukanović.

Podsjeća da je smijenja vlada koja je iz temelja destabilizovala državu i društvo, koja nas je natjerala da se umjesto razvojem i integracijama bavimo odbranom vitalnih državnih interesa.

Da dobijemo punu istinu o ulozi svih u dešavanjima na Cetinju

"Njeno štetočinsko djelovanje, koje je kulminiralo 4. i 5. septembra prošle godine, formalno je okončano demokratskim putem u Parlamentu, ali je ona suštinski pala na Cetinju. Sada treba da dobijemo punu istinu o ulozi svih aktera u tim događajima, što je primarna obaveza nove vlade", rekao je on.

Manjinska vlada - trenutno jedino realno moguća i oročena - trebalo bi, kaže, da povuče prve poteze u stvaranju uslova za oporavak Crne Gore.

"Njeni osnovni zadaci su da deblokira pregovarački proces, da stvori uslove za razvoj biznisa, povratak otjeranih i privlačenje novih investitora, kao i da doprinese pripremi izbora koji će uslijediti, u skladu s preporukama OEBS/ODIHR. Ja joj u tome želim uspješan rad na osnovama dogovorenim tokom političkog dijaloga, na dobro Crne Gore i svih naših građana. Nadam se da će svojim radom stvoriti uslove da buduća politička vlada u potpunosti stabilizuje prilike i snažno povede zemlju naprijed. To će u dobroj mjeri zavisiti i od povratka povjerenja i boljeg razumijevanja u društvu. Svjesnost o značaju aktuelnih procesa u Crnoj Gori pokazalo je više političkih aktera nego ranijih godina, što posebno raduje", istakao je on.

Пратите нас на

Коментари 1

остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГ
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара.

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се