V.N.

Vojinović: Izgradnja kolektora nephodna, izvršiti sanaciju bazena crvenog mulja

Direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica (UDG), Ivana Vojinović kazala je, gostujući u emisiji "Link" na Radiju Crne Gore, da je izgradnja kolektora u Botunu neophodna i da ne može biti štetna za građane.

"Nama je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda sa kolektorskim sistemom i sistemom za tretman kanalizacionog mulja nužnost. Prije svega za očuvanje našeg zdravlja, jer ovakav kolektor koji postoji u Podgorici više šteti nego što nam koristi u ovom momentu. Svega se 40 odsto otpadnih voda prečišćava, sve ostalo odlazi u rijeku Moraču i u Skadarsko jezero", upozorila je Vojinović.

Na pitanje o sanaciji bazena crvenog mulja Kombinata aluminijuma, Vojinović kaže da je to trebalo završiti ranije, ali da još uvijek nije kasno.

"Od 70-ih godina bazeni crvenog mulja egzistiraju na tom prostoru i mještani, naročito oni koji se nalaze na granici tih bazena, trpe posljedice."

Vojinović ističe i da vremenske nepogode, poput zemljotresa ili jakih kiša, mogu dovesti do izlivanja mulja, jer nije sigurno da li bazeni imaju adekvatnu statičku stabilnost.

"Ja se nadam da inspekcija za zaštitu i spašavanje MUP-a obilazi taj teren, na kome je smješteno 7,5 tona crvenog mulja", podsjeća Vojinović.

Sredstva EU nedovoljno iskorišćena za poglavlje 27

Vojinović je podsjetila da je, po pitanju poglavlja 27 EU integracija, pređen dug put.

"Ako pođemo od 2012. godine, kada je Crna Gora zvanično otvorila pregovore sa EU. Mislim da je Vlada Crne Gore 17. januara 2013. formirala pregovaračku radnu grupu za polje 27 i meni je zadovoljstvo što sam tada imenovana za šeficu pregovaračke grupe sve do 2021. godine."

Vojinović ističe da je kruna tog procesa bilo otvaranje poglavlja 27 u decembru 2018. godine.

Takođe je istakla da taj zadatak nije bio nimalo jednostavan.

..." jer je poglavlje 27 bilo jedino poglavlje koje je imalo početna mjerila koja je trebalo ispuniti, da bi ono uopšte bilo otvoreno. Dakle, imali smo i početna mjerila, na kojima smo vrijedno radili, i u to vrijeme zavrijedili povjerenje svih 28 zemalja članica Evropske Unije i od tada se nalazimo u procesu ispunjavanja završnih mjerila. Dobili smo 8 izuzetno zahtjevnih završnih mjerila", kazala je Vojinović.

Ona je konstatovala žaljenje što Crna Gora danas nema nijedno od osam završnih mjerila da se smatra ispunjenim i zaokruženim i istakla da našu državu čeka ogroman put ispunjavanja obaveza.

"...i u dijelu upravljanja otpada i otpadnih voda, i klimatskih promjena i zaštite vazduha, i rješavanja pitanja industrijskog zagađenja.. generalno zaštite prirode i ekosistema i svega onoga što čini taj konglomerat zahtjevnog poglavlja 27."

Na pitanje da li Crna Gora dovoljno koristi sredstva Evropske unije kada je u pitanju ovo poglavlje, Vojinović kaže da su sredstva EU izdašna, ali da se nedovoljno koriste.

"To su naša sredstva, opredijeljena za državu kandidata, ali veoma često ne podnosimo 'zrele projekte', koji su prihvatljivi za finansiranje od strane Evropske unije. Ja znam da je jako teško napisati predloge projekata ka Evropskoj komisiji, ali mi imamo zaposlene ljude koji su godinama obučavani da pišu IPPA projekte i koji rade u IPPA odjeljenjima u svim resornim ministarstvima," ističe Vojinović.

Stoga, ona tvrdi da je učinak države i resornih ministarstava mogao biti mnogo veći.

"Evo sad imamo sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Upravo se jedan posebni dio tiče dekarbonizacije, postizanja klimatske neutralnosti i klimatskih promjena i mislim da, ako u nekom pređašnjem periodu nismo bili dobri đaci na temu povlačenja sredstava, upravo ova sredstva iz Plana rasta bi morala da budu u potpunosti povučena i efikasno upotrijebljena", tvrdi Vojinović.

Ona je podsjetila da Crna Gora, osim IPPA, ima i mogućnost uzimanja povoljnih kredita od međunarodnih finansijskih istitucija poput IBRD, Svjetske banke, Evropske investicione banke...

Vojinović kaže da se poglavlju 27, kao najzahtjevnijem, ne posvećuje dovoljna pažnja, a satim tim ni finansije.

"A vi, kada su vam vezane ruke i kada nemate dovoljno novčanih sredstava, ne možete da imate ni adekvatne rezultate", ističe Vojinović.

Ona je kazala i da Crna Gora "kaska" u ispunjavanju obaveza po pitanju klimatskih promjena.

"Već pune tri godine radi se novi zakon o klimatskim promjenama. Mi smo bili napredni kao država i donijeli smo prvi Zakon o borbi protiv negativnih uticaja klimatskih promjena u decembru 2019. godine, i po našem uzoru su naši susjedi krenuli da pišu slične zakone, ali od tada smo stali", kazala je Vojinović.

Ona je pohvalila to što je država ove godine usvojila Nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene.

"Tu je apostrofirano četiri sektora, koji su najranjiviji na posljedice klimatskih promjena. To je poljoprivreda, turizam, sektor vode i javno zdravlje", navodi Vojinović.

Vojinović kaže i da će se efekti te odluke vidjeti u narednom periodu, ali da su za to takođe potrebne finansije.