B.B.

KONFERENCIJA CZIP-a

Uloga civilnog društva nezamjenjiva u zaštiti životne sredine i ostvarivanju evropskih ciljeva

Civilno društvo ima nezamjenjivu ulogu u zaštiti životne sredine kroz podizanje svijesti, zagovaranje politika i implementaciju inovativnih rješenja, a njegova uloga će postati još važnija kada Crna Gora postane članica Evropske unije (EU), čime će doprinositi ispunjavanju evropskih ekoloških ciljeva, poručeno je na završnoj konferenciji projekta "Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)", koju je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

Izvršna direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica i predstavnica Koalicije 27, Jovana Janjušević, istakla je važnost pristupanja EU ne samo kao tehničkog procesa, već kao ključnog pitanja za dobrobit građana i očuvanje prirodnih resursa.

Prema njenim riječima, prostor je najvažniji resurs koji Crna Gora gubi neodgovornim prostornim planiranjem.

"Jednom izgubljen prostor ne možemo vratiti. Način na koji se trenutno odnosimo prema prostoru je zabrinjavajući, posebno kroz izmjene prostornog plana za Podgoricu“, upozorila je Janjušević.

Ukazala je da se izmjene ovog plana donose na način koji krši formalno-pravne procedure i naučne smjernice, navodeći da to može imati katastrofalne posljedice po biodiverzitet.

"Planirane izmjene uključuju megalomanske energetske projekte na budućim Natura 2000 staništima, poput Ćemovskog polja, koje bi trebalo biti zaštićeno ulaskom Crne Gore u EU", rekla je Janjušević.

Ukazala je na problem neadekvatnog rješavanja otpada, poput dugogodišnjeg problema sa spaljivanjem automobilskih guma na Ćemovskom polju.

Upozorila je na gubitak ptičjih vrsta, uključujući one koje su zaštićene evropskim zakonodavstvom, kao što je velika ševa i noćni potrk.

Kazala je da se nada da će pristup EU programima, poput LIFE programa, omogućiti rješavanje ekoloških problema i očuvanje prirode. Za ovakve probleme su potrebna sredstva, a pristup EU programima može pomoći.

Zenović: Priroda nije samo resurs, već saveznik

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović, istakao je važnost zajedničkog djelovanja svih sektora društva u procesu evropskih integracija.

"Svi smo svjesni da su prepreke na ovom putu zajedničke i da je njihovo prevazilaženje moguće samo kroz dijalog, partnerstvo i transparentnost. Nije slučajno da se danas ističe rad manjih organizacija koje djeluju na lokalnom nivou. One su oslonac promjena i ključ za postizanje konkretnih rezultata", smatra Zenović.

Podsjetio je na konkretne korake koje je Crna Gora preduzela u protekloj godini u cilju unapređenja zaštite životne sredine. Usvojeni su Zakon o šumama i Zakon o upravljanju otpadom, a uskoro možemo očekivati i donošenje državnog plana upravljanja otpadom, kao i nacionalnog energetskog i klimatskog plana.

Kazao je i da je nastavljen rad na proširenju zaštićenih područja, pri čemu su već dvije nove teritorije dobile status zaštićenih prirodnih dobara.

Zenović je izdvojio zaštitu Ulcinjske solane, prostora koji ima izuzetan značaj za biodiverzitet i potencijal za razvoj ekoturizma.

On smatra da je građani moraju promijeniti paradigmu u odnosu prema prirodi, jer priroda nije samo resurs, već saveznik.

Dabetić: Dinamika koja nas čeka izuzetno zahtjevna

Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić, naglasio je važnost zajedničkog djelovanja institucija, privatnog sektora i građana.

"Dinamika koja nas čeka u narednom periodu je izuzetno zahtjevna, posebno u upravljanju otpadom, zaštiti prirode i upravljanju vodama", dodao je Dabetić.

Dabetić je izdvojio nekoliko značajnih postignuća ostvarenih u prethodnom periodu, podsjećajući da je tokom 2024. godine Ministarstvo uložilo 150.000 eura za 21 projekat koje su realizovale nevladine organizacije širom Crne Gore.

Najavio je da Crna Gora aktivno radi na pristupanju LIFE programu Evropske unije, platformi za finansiranje projekata u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih akcija.

Isakson: Usklađivanje sa EU tekovinom podrazumijeva oko 200 ključnih zakona

Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Liselot Isakson, naglasila je značaj usklađivanja sa pravnom tekovinom EU u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena, koja obuhvata preko 200 ključnih zakona.

"Ovo je veliki izazov za svaku zemlju kandidata. Potrebna je snažna i fokusirana administracija, ne samo na centralnom već i na lokalnom nivou, jer većina promjena mora da se sprovede upravo lokalno", rekla je Isakson.

Smatra da Crna Gora mora ubrzati ispunjenje postavljenih ciljeva, posebno u okviru Poglavlja 27, koje je ključno za proces pridruživanja EU.

"Integrisanje ekoloških standarda u prostorno planiranje može osigurati razvoj koji je ne samo u skladu sa zakonodavstvom EU, već i održiv i u korist svih građana", rekla je Isakson.

Ona je pohvalila rad organizacija civilnog društva u Crnoj Gori na polju zaštite životne sredine.

"Civilno društvo ima važnu ulogu, ne samo u podizanju svijesti i zagovaranju politika, već i u implementaciji inovativnih ideja i samih politika. Njihova uloga će biti još značajnija kada Crna Gora postane članica EU, jer je jako civilno društvo ključno za dalji napredak u oblasti zaštite životne sredine“, istakla je Isaksson.

Vuković: Crna Gora među državama sa najlošijim kvalitetom vazduha u Evropi

Izvršna direktorka Green Home-a Azra Vuković predstavljajući nalaze za 2024. godinu u oblasti horizontalnog zakonodastva, konstatovala je da tu nije bilo napretka, prvenstveno zbog nedostatka administrativnih kapaciteta i međuinstitucionalne koordinacije.

"Kad je u pitanju oblast kvaliteta vazduha, situacija je i dalje zabrinjavajuća, a strategija upravljanja kvalitetom vazduha još nije donesena. Podaci pokazuju da smo među državama sa najlošijim kvalitetom vazduha u Evropi", rekla je Vuković.

Ukazala je da u oblasti upravljanja otpadom otvaren napredak, uključujući usvajanje Zakona o upravljanju otpadom, ali da su problemi poput neadekvatnog zbrinjavanja otpada i dalje prisutni.

"Kad je u pitanju kvalitet voda, nastavljene su aktivnosti usklađivanja sa EU direktivama, ali infrastrukturni problemi, poput kanalizacionih mreža, ostaju izazov. U oblasti zaštite prirode uočili smo ograničeni napredak, dok donošenje i implementacija zakona kasne. Usvojeni su neki planovi, ali mnoge zaštićene zone i dalje nemaju adekvatnu upravu“, navela je Vuković.

U oblasti industrijskog zagađenja i buke, kako je dodala, napredak nije ostvaren, navodeći da nedostaju strateški dokumenti i administrativni kapaciteti.

„Kad je u pitanju oblast klimatskih promjena, Ključni zakoni i strategije još nisu usvojeni. Strategija niskokarbonskog razvoja i nacionalni plan za energetiku i klimu i dalje čekaju na finalizaciju.U oblasti civilne zaštite nedostaje ljudskih i tehničkih resursa, posebno u opštinama na sjeveru, gdje su izazovi najozbiljnij“, rekla je Vuković.

Kažić: Zatvaranje poglavlja 21 do 2026. godine ambiciozan cilj

Predstavnica Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Danka Kažić, kazala je da je radna grupa za vođenje pregovora u oblasti životne sredine, u saradnji sa EU, u proteklim godinama ostvarila značajan napredak.

"Akcioni plan za Poglavlje 27, usvojen 2021. godine, precizno definiše obaveze koje moramo ispuniti. Takođe, izveštaji o napretku se dostavljaju Vladi svakih šest meseci, uz obaveznu prevodnu verziju na engleski jezik, kako bi Evropska komisija mogla pratiti naš napredak“, navela je Kažić.

Podsjetila je da plan predviđa 251 obavezu, a realizaciju tih obaveza prate 25 različitih institucija.

"Do sada smo realizovali 122 obaveze, što čini 48 odsto ukupne realizacije, a ostale obaveze su u procesu“, kazala je Kažić.

Podsjetila je da su u aprilu 2024. godine usvojili Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o industrijskim emisijama i Zakon o biocidnim proizvodima.

"Zakon o šumama usvojen je u septembru 2024. godine. U narednom periodu očekujemo usvajanje Zakona o prirodi, kao i Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti od njihovih negativnih uticaja“, navela je Kažić.

Što se tiče strateških dokumenata, kako je dodala, očekuju završetak Državnog plana upravljanja otpadom 2025. godine, kao i Nacionalnog plana za prilagođavanje klimatskim promjenama za period 2025–2029.

"Zatvaranje ovog poglavlja do 2026. godine je ambiciozan cilj, ali uz snažnu političku volju i efikasno upravljanje resursima, uverena sam da je to ostvarivo“, smatra Kažić.

Govoreći o programu LIFE, Sanela Metjahić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, pojasnila je da program LIFE pruža različite vrste bespovratnih sredstava za projekte, uključujući projekte standardnog djelovanja, strateške projekte i projekte tehničke pomoći.

„Za većinu projekata finansiranje može da iznosi do 60 odsto, dok se za projekte koordinacije i podizanja svijesti sredstva mogu dobiti i do 90 odsto“, navela je Metjahić.

Kazala je da, iako Crna Gora nije mogla da aplicira za sredstva prošle godine, Ministarstvo ekologije aktivno sarađuje sa državama koje već učestvuju u programu, kao što je Hrvatska, kako bi pripremili projekte za naredni poziv.

Anaketa pokazala da su najveći ekološki problem otpad i divlje deponije

Na konferenciji je predstavljeno istraživanje javnog mnjenja o ekološkoj svijesti građana, koje je za 2024. godinu sprovela firma NinaMedia pod vođstvom metodologa Miloša Bešića na reprezentativnom uzorku od 1.000 crnogorskih građana/ki.

Kazao je da najveći ekološki problem, prema građanima, ostaje otpad, posebno divlje deponije.

Kazao je da je istraživanje pokazalo da, iako većina građana, oko 85 odsto, zna šta je selektivno odlaganje otpada, problem ostaje nedostatak odgovarajućih kontejnera.

Predstavljajući projekte podržane kroz grant šemu, predstavnica CZIP-a, Ksenija Medenica predstavila je projekte koji su podržani kroz grant šemu namijenjenu malim organizacijama civilnog društva, a koji su imali za cilj unapređenje ekološke svijesti i rješavanje lokalnih ekoloških problema u skladu sa ekološkim standardima EU.

Ukazala je da je ukupni fond za realizaciju ovih projekata iznosio 50.000 eura, raspoređenih između osam odabranih organizacija, sa iznosima između 5.000 i 7.000 po projektu.

„Među organizacijama koje su dobile podršku su: Dr Martin Schneider-Jacoby (MSJA), MogUL, Zinak, RDA-UBA, Gnijezdo, Ljubitelji prirode, Da zaživi selo i Akcija za socijalnu pravdu. Nekoliko od ovih projekata bavilo se važnim pitanjima poput zaštite životne sredine i održivog upravljanja otpadom. Na primjer, MSJA je implementirala projekat zaštite dina na Velikoj plaži, dok su organizacije Mogul i RDA radile na povezivanju građana i institucija za efikasnije upravljanje otpadom“, navela je Medenica.

Konferencija je organizovana u okviru projekta „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)" koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.