А.М.

VISITORSKO JEZERO

Bagerom krčili stazu oko jezera, pa na obali zapalili stabla?

Turistička organizacija Plav je prilikom čišćenja kružne staze oko Visitorskog jezera izvršila sječu stabala koja su bila nedoznačena, zapalila ih na obali jezera, a stazu prokrčila bagerom bez prethodnih dozvola što je dovelo do oštećenja životne sredine. To tvrde u Centru za zaštitu i proučavanje ptica, i smatraju da postoji opravdana sumnja za postojanje elemenata bića krivičnog djela iz čl. 307 Oštećenje životne sredine.

O događaju su informisali Upravu za inspekcijske poslove.

"Koristeći se paravanom “ekoloških akcija”, pozivajući na doprinos očuvanju prirodnih bogatstava i resursa, novoizabrano rukovodstvo TO Plav je uspjelo pokazati kako kružnu stazu oko Visitorskog jezera popločati elementima krivičnog djela oštećenja životne sredine", naveli su u ZCIP-u.

Kako navode, pored nezakonite sječe stabala koja su prethodno bila nedoznačena, TO Plav je nezakonito i krčila put kroz šumu što su i sami potvrdili hvaleći se na društvenoj mreži fejsbuk.

"Kroz zajedničke napore, uspješno je izgrađena kružna staza oko Visitorskog jezera, koja ne samo da omogućava bolji pristup samom jezeru, već i doprinosi očuvanju prirodnog bogatstva tog područja. S ponosom možemo istaknuti doprinos opštine Plav, koja je prepoznala važnost očuvanja prirodnih resursa i podržala izgradnju staze. Jedna od ključnih prednosti novootvorene kružne staze jest unapređenje pristupa Visitorskom jezeru. Kružna staza oko Visitorskog jezera nije samo fizički trag, već i simbol zajedničke želje za očuvanjem prirodnog naslijeđa", navodi se Fejsbuk objavi TO Plav.

Samim tim, kako ocjenjuju u CZIP-u, postoji opravdana sumnja za postojanje elemenata bića krivičnog djela čl. 307 Oštećenje životne sredine iz stava 1 „Ko kršeći propise, korišćenjem prirodnih bogatstava, izgradnjom objekata, izvođenjem kakvih radova ili na drugi način izazove oštećenje životne sredine u većoj mjeri ili na širem prostoru, kazniće se zatvorom do tri godine”.

"Budući da su stabla na predmetnoj lokaciji posječena bez doznaka, a za potrebe krčenja kružne staze, kao i da je sama kružna staza prokrčena u formi puta bagerom bez potrebnih dozvola i uz izvođenje radova odnosno korišćenjem mehanizacije kojom je izazvano značajno oštećenje životne sredine i prostora, smatramo da se ove radnje trebaju dalje ispitati i procesuirati", navodi se u saopštenju CZIP-a.

Podcrtavaju da naročito zabrinjava snimak na kojem se vidi tzv. uređenje samog jezera, tj. uklanjanje zaštitnog travnatog pojasa jezera koji ima svoju važnu biološku funkciju za različite organizme, te uklanjanje zoobentosa koji je vjerovatno učesnicima akcije predstavljao naslage beznačajnog mulja, a radilo se o vrijednim hiljadugodišnjim naslagama koje su predstavljale značajne nutrijente za kompletno jezero glacijalnog porijekla.

"Napominjemo da svaka intervencija u prostoru mijenja prirodni tok i evoluciju prirodnih jezera, u ovom slučaju Visitorskog, gdje su se mehanizacijom uklanjali biljni materijali u fazi raspadanja, koji čine neodvojiv prirodni element ovih jezera", navodi se u saopštenju.

Kažu da je upotreba teške mehanizacije imala i poguban uticaj na živi svijet jezera, posebno vodozemaca a pri tome je potpuno poremetilo i ugrozilo dalje faze opstanka jezera kao prirodnog.

Uz upotrebu teške mehanizacije i uklanjanja potopljenih stabala okolna šuma je takođe „očišćena od suvog drveća“ kao važnog elementa šumskog ekosistema i izvora hrane i utočišta za brojne vrste.

"Da stvar bude gore ista stabla su zapaljena na obali jezera, čime su u avgustu mjesecu, dovedene u opasnost od požara važne biljne zajednice šuma molike koje su zakonom zaštićena vrsta", kažu u CZIP-u.
Ističu da čak i kada se ovakvim intervencijama želi unaprijediti stanje u prirodi, u smislu usporavanja prirodnih procesa kakvi su zarastanje odnosno eutrofikacija jezera, iste se ne mogu činiti proizvoljno i bez prethodno izrađenih studija te pratećih i potrebnih dozvola.

"Naime, nesmotrenost i brzopletost popločana dobrim namjerama u kompinaciji sa neznanjem nas je i dovela u situaciju da poribljavamo Skadarsko jezero invazivnim kineskim krapom, dok je poribljavanje kalifornijskom pastrmkom Vražijeg jezera na Durmitoru dovelo do potpunog nestanka alpskog mrmoljka", podsjećaju u CZIP-u.

Kako kažu, o posljedicama ove akcije ćemo tek svjedočiti.

"Pitanje je koliko je oštećenje nastupilo za vodozemce i beskičmenjake u naročito osjetljivoj razvojnoj fazi i da li će inspekcija naložiti nadležnim institucijama potreban monitoring koji bi pokazao stanje biodiverziteta, pod pretpostavkom da nulto uopšte i postoji", navode u CZIP-u.

Kako zaključuju, iz prethodno navedenog stava su da kompletnu akciju i odgovorna lica u turističkoj organizaciji treba ispitati kako se ovakve „ekološke“ aktivnosti nikada više ne bi ponovile.

Naglašavaju da je o događaju informisana i Uprava za inspakcijske poslove, te da čekaju nadležne da ispitaju okolnosti kompletnog slučaja.

Pitanja u odnosu na ovu temu uputili smo direktoru TO Plav Eldinu Feratoviću, čije odgovore čekamo.