Alima de Graf  [ DW ]

26. 11. 2025. 07:35

Provjera činjenica: Da li su većina izbjeglica muslimani?

Migracije i azil bile su ključne teme u izbornim kampanjama i političkim raspravama posljednjih godina i mjeseci (u Njemačkoj, SAD, Holandiji, Poljskoj). Rasprave često postaju vrlo emotivne i sklone dezinformacijama.

Tzv. „Fond solidarnosti“, važan dio novog Pakta o migracijama i azilu Evropske unije, stupiće na snagu sredinom 2026. Države-članice koje se suočavaju s velikim pritiskom i prilivom migranata, imaju pravo da apliciraju za pomoć iz fonda. Nedavna procjena Evropske komisije pokazuje da i Njemačka, pored nekih drugih zemalja, može da zatraži izuzeće od primanja dodatnih potražilaca azila do kraja 2026.

Dok se u Evropskoj uniji raspravlja o raspodeli migranata i azilanata, pojedine stare tvrdnje ponovo su nailaze na plodno tlo i šire se društvenim mrežama.

U EU je „85 odsto muslimanskih izbjeglica“?

Tvrdnja: U EU došlo je 85 odsto izbjeglica muslimanske vjeroispovesti. A nisu zatražili azil „u 56 muslimanskih država“.

Ta tvrdnja kruži još od 2019. godine, ali je nedavno ponovo dobila na značaju, a može se vidjeti u ovom viralnom postu na TikToku.

DW-provjera činjenica: Netačno

Ista tvrdnja pojavila se na njemačkom, kineskom, portugalskom, holandskom, francuskom, italijanskom i španskom jeziku, kao i na raznim društvenim mrežama.

Prema podacima Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), do kraja juna 2025. godine registrovano je 42,5 miliona izbjeglica širom svijeta. Za prvi dio tvrdnje, da je „85 odsto izbjeglica muslimanske vjeroispovesti“, potrebni su podaci o vjerskom sastavu izbjeglica iz cijelog svijeta.

UNHCR, kao glavna agencija UN za izbjeglice i primarni izvor statističkih podataka, kreirao je alatku pod nazivom „Refugee Data Finder“, koja prikuplja podatke o izbjegličkoj populaciji. Međutim, oni nemaju podatke o vjerskoj pripadnosti izbjeglica.

UNHCR kao izvor podataka ima sopstvene operacije, a dobija ih i od vlada – ali one često nemaju informacije o tome koje su vjere te izbjeglice. Time se štiti privatnost ljudi. Osim toga, prikupljanje takvih podataka može biti štetno, pa UNHCR-ov sistem registracije PRIMES prikuplja podatke o vjerskoj pripadnosti samo ako su relevantni za utvrđivanje statusa izbjeglice.

Pew Research Center, neprofitni vašingtonski trust mozgova, fokusira se na demografske i društvene karakteristike migranata. Njihova studija pokazuje da je 47 odsto svih migranata hrišćanske vjeroispovesti, a 29 odsto muslimanske – dakle znatno manje od 85 odsto.

Izbjeglice su, međutim, značajno drugačija grupa od svih drugih migranata. Dok se migracija često shvata kao dobrovoljno kretanje, izbjjeglice ne mogu da se vrate kući i moraju da budu zaštićene međunarodnim pravom.

Na osnovu vjerske većine koja postoji u zemljama iz kojih izbjeglice dolaze, mogla bi otprilike da se proceni vjerovatnoća pomenute tvrdnje. Međutim, Janis Krojder iz UNHCR-a upozorava: „Ne postaju svi građani neke zemlje izbjeglice. Pogledajte, na primjer, Rohindže iz Mjanmara. Oni su većinom muslimani, dok je Mjanmar zemlja s budističkom većinom.“

Uzimajući to u obzir, može se odrediti samo trend. Izvještaj UNHCR-a Global Trends 2024 pokazuje da Venecuelanci i Ukrajinci, obje većinski hrišćanske zemlje, čine značajan dio ukupne populacije izbjeglica.

Edgar Skrase iz UNHCR-a piše: „S obzirom na to da Ukrajinci i Venecuelanci sami čine gotovo trećinu svih izbjeglica, uključujući pritom i druge osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita, stvarni udio izbjeglica muslimanske vjeroispovijesti vjerovatno je znatno manji.“

Važno je naglasiti da, prema navodima UNHCR-a, ne postoje sveobuhvatni podaci potrebni za utvrđivanje istinitosti tvrdnje da je 85 odsto svih izbjeglica muslimanske vjeroispovijesti.

Gdje izbjeglice traže azil?

Prema podacima iz juna ove godine, postoji 8,42 miliona tražilaca azila. To su osobe koje „traže međunarodnu zaštitu od opasnosti u svojoj zemlji, ali čiji zahtjev za status izbjeglice još nije pravno utvrđen“.

Šta je dakle s drugim dijelom tvrdnje po kojoj muslimanske izbjeglice ne traže azil u „56 muslimanskih država“? Kako ne postoje sveobuhvatni podaci o svim muslimanskim izbjeglicama, ne može se tačno odrediti gdje oni traže azil. Na osnovu dostupnih podataka može samo da se napravi procena.

Drugi deio tvrdnje vjerovatno se odnosi na 57 članica Organizacije za islamsku saradnju (OIC). Bilo ih je 56 do ponovnog prijema Sirije u martu 2025. Ta grupa uključuje države koje su proglasile islam zvaničnom religijom, kao i zemlje s muslimanskom većinom.

Edgar Skrase navodi da su najmanje sedam zemalja koje su primile najveći broj izbjeglica, pretežno muslimanske zemlje: Bangladeš, Iran, Liban, Jordan, Turska, Čad i Pakistan. One su zajedno primile blizu 30 odsto svih izbjeglica. Sve te zemlje su članice OIC.

Važno je napomenuti da većina ljudi koji bježe od ratnih sukoba i progona ostaje raseljena u svojim zemljama. Kad idu u inostranstvo, uglavnom traže utočište u susjednim zemljama. Prema podacima do juna ove godine, 66 odsto izbjeglica bilo je smješteno u susjednim zemljama.

U mnogim slučajevima susjedne zemlje su iste (ili slične) vjerske pripadnosti. Na primjer, izbjeglice iz Sirije, zemlje s muslimanskom većinom, uglavnom su otišle u Tursku, takođe pretežno muslimansku zemlju. Isto važi i za avganistanske izbjeglice koje uglavnom odlaze u Pakistan i Iran.