Artur Saliven  [ DW ]

26. 11. 2025. 07:14

Kina najveći trgovinski partner Njemačke, uprkos politici

Početkom prošle sedmice Kina je prestigla SAD - i ponovo postala najveći trgovinski partner Njemačke- baš u vrijeme kada je u Pekingu boravio ministar finansija Lars Klingbajl. U kineskoj prestonici rekao je da Njemačka vidi „pravednu tržišnu konkurenciju kao ugroženu" i da smatra da su „radna mjesta u industriji ugrožena“, ali je naglasio potrebu za dijalogom: „Moramo razgovarati sa Kinom, a ne o Kini.“

Decenijama su vodeći njemački industrijski giganti davali prednost ogromnom kineskom tržištu, a obim ulaganja ostao je visok. Trgovina između dvije zemlje iznosila je 185,9 milijardi evra između januara i septembra ove godine.

Prema nedavnom istraživanju berlinskog Merkator instituta za studije o Kini, njemačka direktna strana ulaganja činila su 57 odsto ukupnih ulaganja EU u Kinu u prvoj polovini 2024, što je oko 2,3 odsto nemačkog BDP-a. Institut navodi da obim ulaganja i dalje raste, pri čemu se korporativna ulaganja povećavaju za 1,3 milijarde evra između 2023. i 2024.

Politika Berlina i Brisela - smanjiti rizike

Međutim, autoritarni zaokret zemlje pod predsjednikom Si Đinpingom koji je doveo do toga da Kina podrži Rusiju nakon invazije na Ukrajinu, promijenio je odnose između EU i Kine.

Njemačka vlada govori o „smanjenju rizika“ od Kine, prije svega zbog rizika da se strane kompanije suoče sa oštrim mjerama kineskih vlasti.

Njemački kancelar Fridrih Merc nedavno se osvrnuo na njemačke kompanije koje posluju u Kini: „Uvjek im kažem kada ih sretnem: to je vaš rizik ako stvari krenu loše, molim vas, nemojte tada dolaziti kod nas.“

Ljubavna priča automobilske industrije

Jedan od sektora u kojima su Njemačka i Kina najviše isprepletene jeste automobilska industrija. Neki od najvećih njemačkih proizvođača automobila, poput Folksvagena i BMW-a, ulagali su i zarađivali milijarde u Kini tokom godina i, uprkos nedavnim izazovima, i dalje se nadaju dugoročnom uspjehu.

BMW je nedavno uložio 3,8 milijardi evra u projekat baterija u gradu Šenjang, a kompanija je za DW izjavila da nema planove za povlačenje iz zemlje.

„BMW grupa je prisutna na kineskom tržištu kroz dva zajednička projekta i tamo upravlja sa više pogona“, rekla je portparolka BMW-a Brita Ulih za DW. „Našem najvećem pojedinačnom tržištu u svijetu pristupamo dugoročnom strategijom, koju redovno preispitujemo i prilagođavamo prema potrebi. Nema suštinskih promjena u našim aktivnostima u regionu.“

Međutim, uprkos trajnoj važnosti Kine za njemačke proizvođače automobila, odnosi prolaze kroz temeljnu promjenu — i to ne samo zbog geopolitike. Intenzivna konkurencija koju njemački proizvođači sada osjećaju od kineskih rivala, kao i percepcija da je deo te konkurencije rezultat kineskih praksi koje narušavaju globalna pravila trgovine, predstavlja dodatne izazove.

Ista pravila za sve

„Ključno je da postoje jednaki uslovi konkurencije i ravnopravno tržišno takmičenje s obje strane“, rekao je portparol Njemačkog saveza automobilske industrije (VDA) za DW. „U tom kontekstu, Kina je pozvana da izađe Evropi u susret konstruktivnim predlozima, da dosledno i brzo spriječi protivtržišno ponašanje i obezbijedi slobodnu trgovinu u trenutnoj situaciji.“

Ipak, uprkos trajnoj važnosti Kine za njemačku privredu, finansijski pritisak dolazi sa svih strana. Njemački izvoz u Kinu pao je za 25 odsto od 2019, dok su vodeći proizvođači automobila — Folksvagen, Mercedes i BMW — u poslednjih nekoliko godina zabilježili snažan pad tržišnog učešća, dok je Kina istovremeno ubrzala sopstvenu proizvodnju električnih vozila.

Portparol VDA je dodao da, iako „kompanije u automobilskoj industriji energično sprovode i primjenjuju nužno smanjenje rizika“, to mora biti i „politički omogućeno, a ne samo zahtijevano“. Naglasio je i da smanjenje rizika ne smije značiti „zatvaranje tržišta“.

„Najbolja politika jeste učiniti sve da se podstakne poslovno okruženje, konkurentnost i rast“, rekao je. „To ne samo da stvara snažniju pregovaračku poziciju, već podstiče i ulaganja i inovacije kod kuće.“

„Hladna realnost tržišnog pritiska“

Kao izvršni direktor frankfurtske kompanije Tradium, koja se bavi trgovinom rijetkih ruda i sirovina, Matijas Rit smatra Kinu ključnom za poslovanje, s obzirom na njenu gotovo potpunu dominaciju u sve važnijem sektoru rijetkih ruda.

„S obzirom na to da Kina pokriva, na primjer, više od 95 odsto tržišta rijetkih ruda, to se ne može nadomjestiti tek tako u kratkom roku. To su dugogodišnji i pouzdani trgovinski odnosi, a materijali i procesi su već provjereni.“

On kaže da je važno imati na umu da i njegovi partneri u Kini trpe posledice geopolitičkih tenzija.

„Trenutne poteškoće uglavnom proizlaze iz političkih odluka, a ne od samih dobavljača“, rekao je.

Njegovo poslovanje najviše pogađa to što je Kina ozbiljno ograničila izvoz rijetkih ruda, što je frustriralo i njegove dobavljače. „I oni se suočavaju sa nepovoljnim okolnostima i izazovima trenutnih izvoznih ograničenja“, rekao je.

Dodaje da se njegova kompanija nije suočila s političkim pritiskom da „smanji rizik“ koji dolazi iz Kine, već sa „hladnom realnošću tržišnog pritiska“, pojačanom globalnim carinama i kineskim izvoznim ograničenjima.

„Za dobavljača poput nas to znači da dugogodišnje rutine nabavke više ne funkcionišu jednako pouzdano kao ranije“, kaže. „I dalje se oslanjamo na naše dugogodišnje kineske partnere, jer za mnoge materijale jednostavno ne postoji zaobilazni put mimo Kine.“

Ipak, ističe da njegova kompanija ulaže sve više vremena i truda u uspostavljanje mogućnosti snabdjevanja izvan Kine. „Ovdje nije riječ o tome da nam politika govori šta da radimo. Tržište prisiljava svakog ozbiljnog trgovca i svaku kompaniju koja se bavi preradom sirovina da preispita svoju strategiju nabavke — i taj će pritisak samo rasti. To je svakodnevna realnost.“