Oleg Loginov, Ksenija Polska  [ DW ]

25. 10. 2025. 13:17

Milioni Rusa pogođeni: imovina zamrznuta i onima koji nijesu pod sankcijama

U EU se razmatra mogućnost da se zamrznuta ruska imovina iskoristi za ratne reparacije Ukrajini. Pored sredstava Centralne banke Rusije, u evropskim depoima se nalaze i zamrznuti hartije od vrijednosti miliona ruskih privatnih investitora - koji se ne nalaze na listama osoba obuhvaćenih sankcijama zapada zbog agresije na Ukrajinu. Teoretski, oni kao zakoniti vlasnici mogu da ih potražuju, ali to u praksi uspijeva samo malom broju ljudi.

Žana Njemcova, ćerka ubijenog ruskog opozicionog političara Borisa Njemcova i suosnivačica Fondacije Boris Njemcov, već mjesecima ukazuje na ovaj problem. Ona smatra da bi imovina privatnih investitora trebalo da bude oslobođena i predlaže niz koraka u tom pravcu.

Kako je zamrznuta ruska imovina?

Čuvanje ruskih hartija od vrijednosti u depo-bankama obavlja se preko ruske centralne depozitarne institucije za hartije od vrijednosti – Nacionalnog klirinškog depozitara (NSD), koji je ćerka firma Moskovske berze.

Kada je riječ o stranim hartijama od vrijednosti, koje su Rusi prije rata u Ukrajini mogli da kupe uz nekoliko klikova preko aplikacija ruskih brokera, NSD je imao samo posredničku ulogu, dok su same hartije od vrijednosti završavale uglavnom u dvije evropske depozitne institucije – Euroclear u Belgiji i Clearstream u Luksemburgu. Clearstream, iako ima sjedište u Luksemburgu, u potpunom je vlasništvu Njemačke berze (Deutsche Börse AG). Preko njih su se obavljale sve ruske transakcije sa stranim hartijama od vrijednosti, ne samo evropskim, već i američkim i drugim.

Mnogi mali ruski investitori su tek u proljeće 2022. shvatili kako funkcioniše čuvanje hartija od vrijednosti, kada su iznenada više nisu mogli da obavljaju transakcije. Njihove hartije od vrijednosti su zamrznute isto kao i državne rezerve Rusije i imovina privatnih lica i organizacija koje su pod sankcijama. Privatni investitori su sada taoci trenutne situacije.

Euroclear i Clearstream su prekinuli partnerstvo sa NSD-om ubrzo nakon početka rata, u martu 2022. – kao reakciju na odluku Centralne banke Rusije da zabrani ruskim brokerima prodaju hartija od vrijednosti u ime stranih klijenata. U junu su odluke Euroclear-a i Clearstream-a pravno potvrđene od strane Evropske komisije. Šesti paket sankcija EU sadrži jasnu zabranu evropskim organizacijama da sarađuju sa NSD-om.

Koliko malih ruskih investitora je pogođeno?

Ni sa ruske ni sa evropske strane ne postoje tačni podaci o zamrznutoj privatnoj imovini. Ni depozitne institucije ne daju informacije o tome. Poznata je samo ukupna vrijednost zamrznute imovine u Evropi, uključujući državne rezerve Rusije, koje čine najveći dio. Prema agenciji Rojters, radi se o oko 210 milijardi eura, od čega se 185 milijardi nalazi kod Euroclear-a.

Ruske vlasti procjenjuju da je ukupna zamrznuta imovina pravnih i fizičkih lica širom svijeta oko 5,7 biliona rubalja. Prema podacima Centralne banke, 20 odsto te sume odnosi se na fizička lica. Po trenutnom kursu od 95 rubalja za jedan euro, to iznosi oko 12 milijardi eura koji pripadaju privatnim investitorima.

Tačan broj investitora takođe nije poznat. Ruski ministar finansija Anton Siluanov govori o 3,5 miliona ljudi, dok predstavnici Centralne banke procjenjuju broj na pet miliona. Razlika se može objasniti time što viša procjena obuhvata ne samo direktne vlasnike stranih hartija od vrijednosti, već i one koji su ulagali indirektno – na primjer preko investicionih fondova.

Ako se 12 milijardi eura podijeli na pet miliona ljudi, dolazi se do prosjeka od oko 2400 eura po investitoru.

Jedan ruski broker rekao je u razgovoru sa Žanom Njemcovom da je kod većine njegovih klijenata zamrznut upravo takav iznos – oko 200.000 rubalja, što je nešto više od dvije prosječne ruske mjesečne plate.

Kako je moguće potraživanje imovine?

Investitori mogu pokušati da povrate svoju imovinu – ako se ne nalaze na sankcionim listama. Za to im je potrebna dozvola belgijskog Ministarstva finansija, koje reguliše Euroclear. Ako je imovina zamrznuta kod Clearstream-a, moraju se obratiti finansijskim vlastima Luksemburga.

Međutim, praksa je pokazala da je to bez pravne pomoći gotovo nemoguće. Osim toga, troškovi postupka često višestruko premašuju prosječnu vrijednost zamrznute imovine.

Advokat mora da pronađe garanta ili da sam preuzme tu ulogu, objašnjava Aleksej Klimjuk, viši savjetnik za investicije u ruskoj firmi za upravljanje imovinom Alfa Kapital. Garant mora da potvrdi da podnosilac zahtjeva posjeduje imovinu, da nije pod sankcijama i da nijedna sankcionisana osoba ne profitira od transakcije za koju se traži dozvola. Osim toga, podnosilac zahtjeva mora da ima investicioni račun u EU, Švajcarskoj, Velikoj Britaniji ili SAD, jer transakcije na račun u Rusiji nisu moguće. Bez dozvole boravka takav račun ne može da se otvori.

Prema platformi Brussels Signal, u Belgiji je prošle godine podnijeto 1214 zahtjeva za dozvolu, od kojih je 232 odobreno. Uglavnom se radilo o investitorima sa dvojnim državljanstvom – ruskim i nekim evropskim.

Žana Njemcova rekla je za DW da joj je jedan investitor, koji je dobio odobrenje i od Euroclear-a i od Clearstream-a, ispričao da je za to potrošio 60.000 eura.

„Neko bi mogao da pomisli da branim interese bogatih, ali to nije tačno. Postojeći postupak upravo štiti njihove interese, a ja, naprotiv, želim da on bude dostupniji", kaže Žana Njemcova.

Kakve su šanse da pogođeni Rusi dobiju svoju imovinu?

Prema rečima Žane Njemcove, najprije bi trebalo skrenuti pažnju na problem. Ona smatra da evropski zvaničnici često ne razumiju razmjere svoje sankcione politike i da se ova tema rijetko obrađuje u evropskim medijima.

Kao sljedeći korak, Njemcova predlaže popis zamrznute imovine, kako bi se utvrdilo šta pripada privatnim investitorima koji se ne nalaze na sankcionim listama. Nakon toga bi vlasti u Belgiji i Luksemburgu trebalo da razviju pojednostavljen postupak za investitore koji ne mogu da priušte skupe advokate. Nemcova priznaje da bi od toga vjerovatno korist imali samo oni sa dozvolom boravka ili državljanstvom neke zapadne zemlje. Svi ostali bi morali da čekaju kraj rata i ukidanje sankcija, što može potrajati.

Šta će biti sa zamrznutom imovinom Centralne banke Rusije, u nadležnosti je Evropske komisije. Na pitanje DW da li razmatra i budućnost imovine privatnih investitora, jedan predstavnik Komisije nije želio da odgovori. Rekao je samo da je riječ o „hipotetičkom scenariju".

Sprovođenje takvih mjera bilo bi teško, jer bi zahtijevalo saradnju ne samo sa evropskim, već i sa američkim vlastima.

Iako zamrznuta imovina nije javno objavljena, jasno je da se uglavnom radi o američkim hartijama od vrijednosti koje su bile popularne među ruskim investitorima. Krajem 2021. prema podacima brokera koje je DW imala uvid, najtraženije su bile akcije američkih kompanija Alphabet, Apple, Boeing, Intel, MetaTrader, Microsoft i Tesla, kao i kineskih firmi Alibaba i Baidu.

Za oslobađanje američkih akcija potrebna je dozvola Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija, koja je uvela zabrane protiv Moskovske berze i NSD-a. Prema ruskom portalu RBC, advokati ruskih investitora tvrde da OFAC do sada nije izdao nijednu takvu dozvolu.