dw.com  [ DW ]

16. 10. 2025. 07:34

Uprkos ratu, Ukrajina i dalje izvozi velike količine hrane

Plodna zemlja, ogromne obradive površine i istorija snabdijevanja imperija i svjetskih tržišta doprinijeli su ugledu Ukrajine kao „žitnice svijeta". Sa 41,3 miliona hektara obradivog zemljišta, od kojih su dvije trećine prekrivene - crnicom - najplodnijom zemljom na svijetu, Ukrajina ostvaruje visoke prinose uz relativno mali utrošak đubriva, navodnjavanja, radne snage i velkih mašina.

Žitarica iz Ukrajine hranile su Austrougarsku, Rusko carstvo, Njemački treći rajh i Sovjetski Savez. Posle sticanja nezavisnosti 1991. Ukrajina je postala važan izvoznik hrane, naročito za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Aziju.

Na inicijativu UN 16. oktobra se obilježava Svjetski dan hrane, a tu doprinos Ukrajine ostaje presudan. Na primjer, Svjetski program za hranu je 2023. nabavio 80 odsto svog žita iz Ukrajine, kako bi nahranio oko 150 miliona ugroženih ljudi.

Slabe žetve, visoke cijene

Prema riječima Natalije Špigotske, analitičarke iz investicione kuće Dragon Capital iz Kijeva, prije invazije je oko osam odsto svjetskog izvoza pšenice, 13 odsto kukuruza i 12 odsto ječma dolazilo iz Ukrajine.

Ruski napad na Ukrajinu, 24. februara 2022. imao je u početku razorne posljedice ne samo na domaću privredu, već i na globalnu bezbjednost snabdijevanja hranom.

Ruske trupe su zauzele velike djelove obradivog zemljišta, dok su pomorska blokada, raketni napadi i minirane vode gotovo potpuno zaustavili isporuke preko najvažnijeg izvoznog puta Ukrajine – Crnog mora.

Izvoz je u prva tri mjeseca 2022. opao za više od 90 odsto u poređenju sa prethodnom godinom, što je dovelo do globalnog rasta cijena hrane i pogoršanja kriza gladi u zemljama koje zavise od uvoza.

Invazija je dovela do pada proizvodnje žita za skoro trećinu u sezoni 2022/23, pri čemu je 22 odsto obradivog zemljišta ostalo neobrađeno zbog ruske okupacije, mina i nedostatka radne snage.

Ipak izvoz se brzo oporavio, pokazuju podaci američkog Ministarstva poljoprivrede.

Hrana kao oružje

Kremlj je optužen da je proizvodnju hrane pretvorio u ratno oružje. Tokom prve dvije godine rata, više od 300 poljoprivrednih objekata je oštećeno u ruskim napadima, a samo tokom 2022. ukradeno je više od 500.000 tona žita.

Tek u avgustu iste godine ukrajinskim oružanim snagama je pošlo za rukom da značajno potisnu rusku Crnomorsku flotu uz pomoć pomorskih dronova i zapadnih protivbrodskih raketa. Potapanje ruske „Moskvе" u aprilu, bio je odlučujući udarac za Kremlj.

Godinu dana kasnije, svjetske cijene žita su se gotovo stabilizovale na nivo prije rata.

Inicijativa za izvoz žita preko Crnog mora, koju su u julu 2022. pokrenule UN i Turska, otvorila je tri ukrajinske luke i omogućila izvoz 33 miliona tona žita do jula 2023.

Takzvani „putevi solidarnosti" EU, koji su koristili željezničke, riječne i drumske pravce kroz Poljsku, Rumuniju i Bugarsku, omogućili su da, uprkos ruskoj blokadi, skoro polovina ukrajinskog izvoza žita stigne do Evrope.

Zajedno, ovi napori su doveli do toga da je ukrajinski izvoz u sezoni 2023/24 ponovo dostigao oko 64 miliona tona, što je 75 odsto nivoa prije rata, i pomogao stabilizaciji globalne bezbjednosti snabdijevanja hranom.

Još uvijek nema stabilnosti

Više od tri godine nakon ruske invazije, ukrajinsko Ministarstvo za agrarnu politiku i ishranu (MAPF) prognoziralo je da će se od jula 2024. do juna 2025. izvesti više od 60 miliona tona žita i uljarica, uključujući 15 miliona tona pšenice, 25 miliona tona kukuruza i 2,5 miliona tona ječma.

U septembru 2025. Ukrajina je ponovo zabilježila pad izvoza poljoprivrednih proizvoda za 38 odsto u poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, što se djelimično pripisuje pojačanim ruskim napadima na crnomorske luke.

Ni prognoze za cijelu sezonu 2025/26 nisu optimistične: očekuje se da će ukrajinska žetva žita, zbog stalnih ratnih prekida, opasti za deset odsto i iznositi oko 51 milion tona.

Poljoprivreda je opasna po život

Rad na njivi i dalje je izuzetno opasan. „Wall Street Journal" je prošlog mjeseca, pozivajući se na podatke ukrajinske vlade, izvijestio da je od početka rata u regionu Herson poginulo više od desetak poljoprivrednika, a preko 40 je povređeno.

Među njima je bio i poljoprivrednik Oleksandr Gordijenko, koji je u julu izjavio da je pomoću uređaja za lociranje i puške koju je sam kupio oborio više od 80 ruskih dronova. Prošlog mjeseca Gordijenko je poginuo u ruskom napadu dronom na njegovo vozilo, izvijestio je WSJ.

„Ukrajinski poljoprivrednici su na liniji fronta suočeni sa minama, uništenim sistemima za navodnjavanje i čestim napadima dronovima i raketama", rekla je Špigotska za DW. „Uprkos tome, oni obezbjeđuju domaću prehrambenu sigurnost i snabdijevaju svjetska tržišta žitom, uljima i proteinima."

Iako se Ukrajina i dalje smatra žitnicom svijeta, samo globalna podrška u izradi održivog mirovnog sporazuma i podsticanju trgovine može obezbijediti njene žetve i ishranu miliona ljudi širom svijeta.