Frank Hofman  [ DW ]

07. 07. 2025. 09:07

GMF 2025: Mostovima protiv populizma

Autoritarni režimi širom svijeta dobijaju na moći kroz glasan populizam i ograničavanje slobodnih medija.

Global Media Forum (GMF) koji u Bonu organizuje Dojče Vele stoga ove godine ima za cilj „prevazilaženje barijera i izgradnju mostova“ kako bi se suprotstavio tim populističkim tonovima.

To je moto dvodnevnog medijskog kongresa, koji počinje ovog ponedjeljka (7. jul).

Nema više novca od Trampa

Posjeta Stiva Kapusa, predsjednika američkog Radija Slobodna Evropa (RSE), pokazuje koliko su sada pod pritiskom slobodni mediji poput javnih servisa, čak i u zapadnim zemljama.

Američka administracija pod predsjednikom Donaldom Trampom želi da prekine finansiranje medija sa sedištem u Pragu. Taj medij decenijama je stub transatlantskog partnerstva između Evrope i SAD.

Poput Dojče Velea, i RSE emituje sadržaj u zemljama sa medijskim tržištima kojima dominira propaganda. „Moramo da preživimo, inače bi ovo bio veliki poklon Rusiji i Kini“, kaže izvršni direktor RSE Kapus.

Kapus će o tom pitanju razgovarati u Bonu sa Mihalom Bronjatovskim, čelnikom poljske međunarodne televizije TVP World, Peterom Limburgom, generalnim direktorom DW, i Džonatanom Manroom, globalnim direktorom Bi-Bi-Sija.

„Politička nestabilnost raste u mnogim djelovima svijeta, a posljedice za sve naše gledaoce su ogromne“, rekao je Manro.

Istovremeno, kolege u Sjedinjenim Državama, kaže on, prisiljene su da zatvaraju ili ograničavaju svoje slobodne medije. „Ovo je zabrinjavajući razvoj događaja, posebno jer se dezinformacije i lažne informacije agresivno šire širom svijeta“, kaže Manro.

Nagrada za gruzijsku novinarku

Na to nas podsjeća i ovogodišnja dobitnica Nagrade za slobodu govora, godišnje nagrade DW za izuzetna dostignuća u oblasti slobode medija.

Godine 2025. nagrada će pripasti Tamar Kinzurašvili iz Gruzije. „Pod okriljem Sovjetskog Saveza nismo imali pravo glasa i bili smo zavisni od totalitarnog sistema“, rekla je ona za DW.

„Ali u demokratskoj državi svi građani moraju da drže vladu pod kontrolom kako bi sačuvali svoju slobodu. Mediji imaju posebnu odgovornost da obezbijede očuvanje podjele vlasti“, kaže ona.

Ova novinarka pokazuje kako to čini kroz svoju nevladinu Fondaciju za razvoj medija u glavnom gradu Tbilisiju. Ona obučava novinare provjeri činjenica i podiže svijest o govoru mržnje.

Prevazilaženje digitalnih barijera

Brojne panel-diskusije u ovogodišnjem programu Foruma imaju za cilj da rasprave vrlo praktične alate za medijske stručnjake: „Kako autoritarni režimi podižu digitalne zidove – i kako ih prevazići“ naslov je jedne diskusije.

Nakon otvaranja prošlogodišnjom temom o vještačkoj inteligenciji u novinarstvu, ovogodišnji medijski forum DW će se takođe usredsrediti na pitanja etike vještačke inteligencije u novinarstvu. U kojoj mjeri je novinarima dozvoljeno da koriste veštačku inteligenciju u svom radu?

Jedan od evropskih odgovora na podjele i populizam jeste proširenje na dodatne države članice.

Ukrajina, najnoviji kandidat za proširenje EU, nalazi se usred ruskog agresorskog rata. Stoga se s nestrpljenjem očekuje govor komesarke EU za proširenje Marte Kos: Da li će Evropska zajednica održati riječ zemlji koju su napale Putinove trupe?

Posjeta sirijskog ministra informisanja

GMF ove godine takođe dočekuje sirijskog ministra informisanja Hamzu Almustafu. Nakon svrgavanja Bašara al Asada, vladara kojeg je podržavao ruski predsjednik Vladimir Putin, budućnost multietničke Sirije je neizvjesna. Almustafa će govoriti o ulozi medija u obnovi Sirije.

Kako mediji mogu pomoći u prevazilaženju barijera kada toliko ljudi, posebno trenutno na Bliskom istoku, pati zbog rata koji učvršćuje podele među ljudima? Dokumentarni film u koprodukciji sa DW o najvećem ratnom zločinu u Evropi od Drugog svjetskog rata traži odgovore. „Snimak Srebrenice – Od tate za Alisu“ naziv je filma autorke Kjare Sambuki, koji će premijerno biti prikazan na DW tokom Foruma.

Protagonistkinja, Alisa, imala je devet godina kada su njenog oca, jednog od 8.000 dječaka i muškaraca iz zaštićene zone Srebrenice, ubile srpske snage u masakru prije tri decenije.

VHS kaseta prokrijumčarena iz Srebrenice

Alisa sada živi sa ćerkom i majkom u Sent Petersburgu na Floridi. Tokom rata u Bosni i Hercegovini, roditelji su je odveli na sigurno preko granice kod bake i deke sa majčine strane u Srbiji. Njeni majka, Srpkinja, i otac ostali su u Srebrenici.

Njen otac, amaterski snimatelj i filmofil, snimao je svakodnevni život u opkoljenom gradiću tokom trogodišnje blokade UN-ove zaštićene zone Srebrenice. U snimku se on više puta direktno obraća svojoj ćerki.

Uspio je da joj pošalje VHS kasetu prije nego što su Srebrenicu zauzele srpske trupe pod vođstvom Ratka Mladića.

Za Alisu, kao ćerku majke Srpkinje i oca Bošnjaka iz Bosne kojeg su ubili Srbi, izgradnja mostova i prevazilaženje barijera su od suštinske važnosti.

„Alisa je odlučila da ne zauzme stranu“, rekla je autorka filma Sambuki za DW. Ključ za Alisu, kaže Sambuki, jeste da ustane „protiv ove strašne vjerske, etničko-verske mržnje i svega što ona podrazumijeva“.