Hans Fajfer  [ DW ]

30. 06. 2025. 06:56

Hitler i svastike više nisu tabu?

Desničarski ekstremizam i rasizam su se posljednjih godina proširili u gradu Desauu u istočnonjemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt. „Imali smo više slučajeva u školama u posljednjih pet do deset godina nego ikada ranije“, kaže za DW Štefen Andreš. On radi za udruženje Projekat GegenPart, mobilni savjetodavni tim u Desauu protiv desničarskog ekstremizma.

Stručnjaci uočavaju takav trend u mnogim njemačkim gradovima i regionima – ali naročito u istočnoj Njemačkoj. Šef Savezne kancelarije kriminalističke policije, Holger Minh, upozorio je nedavno u jednom intervjuu: „Već otprilike godinu dana sve više uočavamo da se veoma mladi ljudi s desničarskim stavovima sve više radikalizuju i udružuju snage u ponekad dobro organizovanim strukturama kako bi počinili teške zločine.“

U Desauu je ta radikalizacija vidljiva i po gradu: kukasti krstovi, lik Hitlera i nacističke parole – takvi grafiti stalno se pojavljuju. „U delovima ruralnih područja istočne Nemačke, ’nacista’ je jednostavno postao pop-fenomen“, kaže Lukas Joher. I on je angažovan u organizaciji Projekat GegenPart. „Postalo je kul napisati na zidu garaže ime pesme ’Hajl Hitler’ američkog repera Kanjea.“

Mržnja – nova normalnost?

Mnogi mladi ljudi u Desauu potvrđuju za DW da je biti desničar na neki način kul. Džeremi* ima 17 godina, nosi sportsku odjeću, visok je i djeluje pristojno. Sreli smo ga s dva druga u centru grada. Djeluju kao trojica potpuno običnih i prosječnih tinejdžera. Pitamo kakva je situacija s desničarskim ekstremizmom u njihovoj školi. „Hitlera veličaju – ali kako!“ kažu i smiju se. Hitlerovski pozdrav je dio svakodnevnog života u njihovoj školi, dodaju. A kada su na žurci, onda pjevaju „Stranci napolje!“: „Mi samo pjevamo zajedno. Nije bitno koja je muzika“, smije se Džeremi.

Kako je došlo do toga? Put do radikalizovane omladine je dug. Sa svojih približno 75.000 stanovnika, Desau je ono što Njemci nazivaju „regionalni centar“: grad koji opslužuje čitav region svojim trgovačkim objektima, bolnicama i muzejima. Skoro svaki četvrti Njemac živi u jednom takvom gradu. Nakon spajanja sa susjednim gradom, Desau se sada zvanično zove Desau-Roslau.

Ponovno ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke 1990. godine donijelo je značajnu slobodu ljudima iz Desaua – ali istovremeno je došlo i do ekonomskog kolapsa. Rezultat je bila masovna nezaposlenost i ogroman egzodus mladog, dobro obrazovanog stanovništva. Grad i sada nastavlja da se smanjuje.

Ali, država nije sjedela skrštenih ruku. Uložila je ogromne sume. Samo su u Desauu su, nakon ujedinjenja, privreda, infrastruktura i institucije kulture podržane sa oko milijardu evra. Danas je to uređen u mirnoj pokrajini Saksonija-Anhalt.

On je i dio svjetske baštine Uneska. Desau je centar najuticajnijeg arhitektonskog stila 20. vijeka: Bauhausa. Bauhaus – to je sinonim za modernost, za novi početak. Za bolju i pravedniju budućnost. Za humanizam. Prije tačno sto godina, Bauhaus je došao u Desau. On i danas oblikuje grad svojim zgradama i naseljima. A pored toga tu je i gotovo hiljadu studenata iz čitavog svijeta koji oplemenjuju taj grad i njegov univerzitet.

Uprkos svim tim investicijama, mogućnostima za susrete i kulturnim događajima, Desau je posljednjih decenija dospio na naslovne strane širom svijeta – prije svega zbog mržnje i nasilja.

Rasističko nasilje – stanje u Desauu

Godine 2000, desničarski orijentisani mladići ubili su 39-godišnjeg Alberta Adrijana u okrugu Roslau u Desauu. Šutirali su ga i gazili do smrti. Tek tako. Bez razloga. Zato što je crn. Nakon napada, tadašnji njemački kancelar Gerhard Šreder pozvao je ljude da pokažu građansku hrabrost protiv desničarskog ekstremizma.

Pet godina kasnije, 2005, tražilac azila Uri Džaloh umro je u ćeliji u policijskom pritvoru u Desauu. Izgorio je, vezan za dušek. Mnogo tragova ukazuje da je neko za to bio odgovoran, ali slučaj nikada nije riješen. A i Uri Džaloh je bio crn.

Deset godina kasnije, Kineskinja Li Jangđie studirala je na čuvenom arhitektonskom fakultetu u Desauu. Bila je na pragu završetka master-studija kada je u maju 2016. silovana i ubijena. Nakon višesatne borbe, počinilac je potpuno unakaženu žrtvu bacio kroz prozor: Sebastijan F. je sin policajca i dvije godine kasnije osuđen je na doživotnu robiju zbog ubistva.

Nakon toga, kineska ambasada u Berlinu izdala je upozorenje svojim građanima za putovanja u Desau. Ljudi tamo su tradicionalno neprijateljski nastrojeni prema strancima, naveli su.

Rasizam, nasilje i ekstremizam – to je stanje u Desauu. I u mnogim drugim istočnonjemačkim gradovima.

Gradonačelnik s neonacističkom prošlošću

Danas, 2025. godine, radikalno desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD), druga je najjača stranka u zemlji. A u istočnoj Njemačkoj je najjača. U julu 2024. godine desničarsko-ekstremistički političar AfD-a, Laurens Notdurft, izabran je za gradonačelnika Desau-Roslaua. Za njega su u skupštini grada glasali i odbornici drugih stranaka. Kao gradonačelnik, zadužen je za to da čestita godišnjice. Da se povodom godišnjica sastaje sa mladima u školama. Kaže da se osjeća povezanim sa mladima.

Tako je 8. maja ove godine održao govor đacima u Desauu. Obilježavala se 80 godina od oslobođenja Njemačke od nacionalsocijalističke tiranije. U pisanom odgovoru za DW Notdurf je naveo: „Suština mog govora bila je da gledam unaprijed, i to sasvim jasno u pozitivnu budućnost.“ O njemačkim ratnim zločinima i masovnom ubistvu evropskih Jevreja nije govorio.

Krajem devedesetih Laurens Notdurft bio je vodeći član organizacije „Njemačka omladina odana domovini“ (Heimattreuen Deutsche Jugend HDJ). Ona je zabranjena 2009. između ostalog i zbog sličnosti sa nacionalsocijalizmom i „Hitlerovom omladinom“ (Hitlerjugend). Notdurft u stvari i ne bi trebalo da bude član AfD-a, jer ta stranka zvanično ne prima članove s neonacističkom prošlošću. Na upit DW o tome, pres-služba AfD-a odgovorila je u roku od 15 minuta: „Nemamo komentar.“ A da li Notdurft i danas dijeli vrijednosti neonacističke HDJ? U svom dopisu za DW on na to pitanje nije odgovorio.

AfD očigledno može daleko da dogura u Saksoniji-Anhaltu. Pokrajinske službe bezbjednosti tu stranku klasifikovale su kao „potvrđenu desničarsko-ekstremističku“. Na saveznim izborima 2025. godine, u tom regionu je osvojila 37 odsto glasova. Nakon pokrajinskih izbora 2026. AfD želi da samostalno formira vladu.

„Ekstremizam se sve više uvlači u mejnstrim i sve više postaje društveno prihvatljiv“, kaže za DW Markus Gajger. On i njegova supruga Mandi Mik angažovani su u udruženju „Šareni Roslau“ iz Desaua. Napadi na njih su dio svakodnevnog života: „Vrijeđali su nas na ulici, govorili nam da smo ’crveni krpelji’. Čak nam je i flaša piva ubačena kroz prozor u kuću. Pobacali su eksere po našem dvorištu“, priča Mendi Mik. A kako reaguju komšije? „Niko ništa nije čuo, niko ništa nije vidio. I niko nam ne dolazi.“ A napadači su, čini im se, sve mlađi.

Odgovor civilnog društva

U Desauu postoje mnoga udruženja i mnogi hrabri građani koji su posvećeni suzbijanju mizantropije: Projekat GegenPart, Šareni Roslau, nastavnici, pojedinci, univerzitet, škole, pa čak i neki konzervativni političari. Ali, najvažniji su tu – mladi ljudi.

Sedmoro njih sreli smo u Alternativnom centru Desaua. „Ima dana kada se plašiš u Desauu“, kaže Sofi. „Kad su neki praznici, kada ljudi mnogo piju.“ Maks dodaje: „Šetam samo po kraju u kom živim.“ Paul Nolte je uključen i u rad gradskog veća na promociji interesa alternativnih mladih ljudi. On kaže: „Mnogi od nas su imali slična iskustva. Timu i meni su prijetili nožem.“

Oni potvrđuju da su desničarsko-ekstremistički stavovi sve rašireniji među mlađim ljudima: „Prije neki dan sam prolazila pored svoje stare osnovne škole“, kaže Sofi. „Čula sam djecu kako govore da bi trebalo da postoji čisto njemačko odjeljenje.“

Sa zabrinutošću prate situaciju u svom gradu i u Njemačkoj. Ipak, kako kažu, „ima i pozitivnih stvari. Ovdje u Desauu, svaki čovjek je bitan. Svako može nešto da uradi i nešto da postigne.“ Udruženja i klubovi su se umrežili kako bi se odbranili od napada krajnje desnice. Uprkos svim neprijateljstvima i svim izazovima, niko od njih ne želi da se odseli. Desau je, kažu, njihov grad.

Napomena: Pravo ime Džeremija, koji ima 17 godina, promijenjeno je radi zaštite maloletnika.