Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Nina Verkhojzer  [ DW ]

15. 06. 2025. 09:51

Čitaj mi:

Njemačka prvi put odaje počast veteranima Bundesvera

Društvo je decenijama zaziralo od vojske

„Postoje ljudi koji rizikuju svoj život za društvo i oni zaslužuju određeno poštovanje i priznanje“, kaže David Halbauer. On je i sam bio vojnik u međunarodnim misijama, a danas je zamjenik predsjednika Saveza njemačkih veterana. Već dugi niz godina ovaj savez se zalaže za uvođenje nacionalnog Dana veterana u Njemačkoj.

Sada je došao trenutak: 15. juna će u čast veteranki i veterana Bundesvera biti održana velika građanska proslava ispred zgrade Rajhstaga u Berlinu. Istovremeno će se širom zemlje održati brojne druge manifestacije. Halbauer se raduje: „U drugim zemljama to se podrazumijeva, ali kod nas do sada toga nije bilo.“

Vojska bez veteranske tradicije

Razlog za spor razvoj kulture poštovanja veterana u Njemačkoj leži u istoriji. Sa završetkom Drugog svjetskog rata, tradicija odavanja počasti i proslavljanja ratnih veterana je okončana u Njemačkoj. Nacional-socijalistički „Dan sjećanja na heroje“ je ukinut i zamijenjen Danom narodnog žaljenja. Nakon što je Vermaht raspušten, Njemačka je deset godina bila bez vojske. U tom periodu, veteranska udruženja su bila zabranjena.

Ni nakon osnivanja Bundesvera 1955. godine nije se razvila nova tradicija poštovanja veterana. To se promijenilo tek devedesetih godina prošlog vijeka, kada je sve veći broj njemačkih vojnika raspoređen u misije u inostranstvu – na Balkan, u Avganistan ili Afriku. Mnogi od njih su se vratili ranjeni ili traumatizovani.

Distanciran odnos

Nisu svi nakon toga dobijali pomoć koja im je bila potrebna, ni od Bundesvera, ni od drugih državnih institucija. I veći dio društva pokazivao je malo interesovanja. U najboljem slučaju, reagovali su sa „prijateljskom nezainteresovanošću“ koja karakteriše odnos većine Njemaca prema Bundesveru. Čak ni činjenica da su sve međunarodne misije bile odobrene od strane parlamenta to nije promijenila.

I veteran David Halbauer je osjetio tu nezainteresovanost: tokom jednog komemorativnog skupa ispred Rajhstaga, tamo su bili turisti iz SAD, Engleske i Francuske koji su „nam se zahvalili na našoj službi, dok su se Njemci pitali: Ko su ovi ljudi? Većina ljudi koji su prolazili uopšte nije mogla da se poistovjeti sa nama“.

Predsednik Štajnmajer u poseti veteranima

Deset miliona veterana Bundesvera

Veterani i veteranke su bili ti koji su uporno iznosili svoje zahtjeve sve dok ih parlament i vlada nisu čuli. Povratak malo korišćenog termina „veteran“ iz naftalina i njegovo povezivanje s Bundesverom bio je izazov. Mnogi su ga povezivali sa veteranima Drugog svjetskog rata ili čak sa starim automobilima. Bila je potrebna nova definicija.

Tu definiciju je 2018. godine dala tadašnja ministarka odbrane Ursula fon der Lajen. U dnevnoj naredbi odredila je: „Veteranka ili veteran Bundesvera je svaka osoba koja je služila u Bundesveru kao vojnik ili vojnikinja, ili je časno napustila službu – dakle, nije izgubila čin.“ Prema toj širokoj definiciji, radi se o oko deset miliona muškaraca i žena, od kojih većina više ne nosi uniformu.

Nedostaci u odnosu prema povrijeđenim veteranima

Do konačne odluke o uvođenju nacionalnog Dana veterana prošlo je još nekoliko godina: tek u aprilu 2024. godine Bundestag je velikom većinom usvojio odgovarajuću odluku. Jedina stranka koja je bila uzdržana, bila je stranka Ljevice, koja je kritikovala dan kao „simboličku politiku“. Odluka parlamenta povezana je i sa obećanjem da će se poboljšati pomoć veteranima i njihovim porodicama, posebno onima koji su učestvovali u misijama.

Upravo na tom polju, prema mišljenju veteranske zajednice, još ima mnogo problema: dugotrajne provjere i birokratske prepreke često znače da vojnici i vojnikinje koji su traumatizovani tokom misije dugo čekaju na pomoć. „Želimo brže i jednostavnije procedure“, kaže Andreas Egert. On zna o čemu govori: bio je vojnik 25 godina, sedam puta je bio u misiji u Avganistanu. Vratio se sa posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP).

Kao uzor navodi Dansku. Tamo važi pravilo: „Čovjek je bio u misiji, prije toga je bio zdrav, sada je bolestan. Dakle, postoji velika vjerovatnoća da je obolio tokom misije.“ U Njemačkoj, međutim, oboljeli moraju da dokažu da ih je konkretan događaj tokom misije učinio bolesnim – što je često teško i traje predugo, kritikuje Egert.

Brajan Adams i kobasice sa roštilja

Egert više nije u Bundesveru, ali pomaže drugim veteranima kroz volonterski rad. 15. jun planira da provede na centralnoj manifestaciji u Berlinu, koju će otvoriti predsjednica Bundestaga Julija Klekner (CDU). Manifestacija bi trebalo da ima „karakter narodnog slavlja“, sa muzičkim programom, kamionima sa hranom, igrama za djecu i veteranskim selom. U Rajhstagu će roker Brajan Adams izložiti svoju foto-izložbu „Povrijeđeni: Nasljeđe rata“ (Wounded: The Legacy of War). „Potreban je jedan takav dan priznanja“, kaže Egert. On vidi manifestaciju i kao priliku da razgovara sa kritičarima Bundesvera.

Protesti protiv Dana veterana

Već je jasno da kritičari neće izostati: savez ljevičarskih grupa najavio je proteste protiv manifestacije u Berlinu. Oni kritikuju „veličanje Bundesvera“ i „predstavljanje Dana veterana kao porodičnog događaja sa promotivnim karakterom za vojsku“.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније