A.M. [ Beta ]

Carinik ubijen jer nije htio da primi mito, mogao bi biti proglašen za sveca

Mladi carinik iz Konga, koga je banda otela i ubila jer nije htio da primi mito kako bi propustio pokvareni pirinač koji bi bio podijeljen siromašnima, danas će biti beatifikovan u Vatikanu – što je prvi korak ka njegovom proglašenju za sveca Katoličke crkve.

Šef Vatikanske kancelarije za proglašenje svetaca, kardinal Marčelo Semeraro, predvodi ceremoniju u papskoj bazilici Svetog Pavla u Rimu, gdje su se okupili hodočasnici iz Konga i veći dio katoličke zajednice Kongoanaca u Rimu, koje će u ponedjeljak primiti papa Lav XIV.

Floribert Bvana Čui Bin Kositi kidnapovan je i ubijen 2007. godine nakon što je odbio da dozvoli prevoz užeglog pirinča iz Ruande preko granice u grad Gomu, na istoku Konga.

Kao službenik carinske službe za kontrolu kvaliteta, ovaj 26-godišnjak bio je svjestan rizika odbijanja mita koji se nudi javnim službenicima, ali i opasnosti dopuštanja da se pokvarena hrana podijeli gladnima.

Papa Franjo je krajem prošle godine priznao Kositija za „mučenika vjere“, čime je otvorio put njegovoj beatifikaciji, što bi ga moglo učiniti prvim svecem iz Konga. Ova odluka pape uklapa se u njegovo šire poimanje mučenika kao osoba koje čine djela društvene pravde, dozvoljavajući da svetima budu proglašeni i oni koji su ubijeni zbog vršenja Božjeg djela i poštovanja Jevanđelja.

„Naša zemlja gotovo da drži zlatnu medalju kada je riječ o korupciji među državama svijeta“, kazao je prošle nedjelje biskup Gome, Vili Ngumbi. „Kod nas je korupcija zaista endemska. Barem da učimo iz života tog mladića – svi se moramo boriti protiv korupcije... Mislim da bi to bilo od ogromnog značaja.“

Organizacija Transparensi internešenel prošle godine dala je Kongu jednu od najslabijih ocjena na indeksu percepcije korupcije, rangirajući ga kao 163. od 180 ispitanih zemalja, s 20 poena na skali od 0 do 100, gdje 0 označava visoko korumpirane, a 100 veoma čiste zemlje.

Beatifikacija je donijela radost Gomi u trenucima borbi između vladinih snaga i pobunjenika M23 koje podržava Ruanda. Sukobi su doveli do smrti hiljada ljudi, a zauzimanje grada od strane pobunjenika dodatno je pogoršalo jednu od najvećih humanitarnih kriza u svijetu.

To je obnovilo nadu mnogih u Kongu, zemlji sa više od 100 miliona stanovnika, čiji razvoj je ugušen hroničnom korupcijom – što je papa Franjo posebno kritikovao tokom svoje posjete 2023. godine.

Govoreći tada na stadionu u Kinšasi, papa je rekao da je pokojni carinik Kositi „lako mogao da zažmuri – niko ne bi saznao, a možda bi čak i napredovao zbog toga. Ali, pošto je bio hrišćanin, mislio je na druge i izabrao da bude iskren, rekavši ‘Ne!’ prljavštini korupcije.“

Italijanski sveštenik koji vodi Kositijev proces za proglašenje svetiteljem, velečasni Frančesko Tedeski, poznavao ga je kroz njihov zajednički rad u Zajednici Svetog Eđidija. Zaplakao se u subotu govoreći o Kositijevom primjeru i Franjinom pozivu Crkvi da prizna svetost „svetaca iz komšiluka“.

„Na kraju, Floribert je to i bio – samo komšija, i bio je samo dječak“, rekao je Tedeski.

U „Školi mira Floribert Bvana Čui u Gomi“, nazvanoj u čast Kositija i posvećenoj borbi za socijalnu pravdu, njegova beatifikacija je ohrabrenje za sve koji ga vide kao uzor, rekao je direktor škole Čarls Kalimba za agenciju Asošijeted pres.

„To je lekcija za svaku generaciju – za buduću, sadašnju, i za sve ljude. Floribertov život je svijetla tačka koju moramo pokazati narodu Konga. Nalazimo se u zemlji gdje je korupcija skoro pa dozvoljena, a ovo je izazov koji se mora prihvatiti“, kazao je Kalimba.

Sveštenik Tedeski je rekao da naziv „mučenik“ znači da je Kositi „umro zbog tuđe mržnje prema vjeri“, jer je njegova odluka da ne prihvati pokvarenu hranu bila inspirisana hrišćanskom idejom o dostojanstvu svakog čovjeka, naročito siromašnih.

Proglašenje „mučenikom“ oslobađa Kositijev slučaj od kanonskog uslova da mu mora biti pripisano „čudo“ da bi bio beatifikovan, čime se ubrzava prvi korak ka svetiteljstvu. Ipak, Vatikan mora potvrditi „čudo“ koje se pripisuje njegovom zagovoru da bi bio kanonizovan – proces koji može potrajati godinama.