Tobijas Kojfer  [ DW ]

15. 06. 2025. 11:01

Argentina: Milei hoće dolare iz slamarice

Zahvaljujući oštrim rezovima Havijer Milei je u Argentini, prema statističkom uredu INDEC, uspio da smanji inflaciju sa 25 odsto mjesečno u decembru 2023. godine na ispod tri odsto.

Zbog toga je život ipak postao znatno skuplji. Sada libertarijanski političar svojim sugrađanima daje jedan predlog. Kada je Havijer Milei bio na vrhuncu predizborne kampanje, njegove pristalice su hodale ulicama Buenos Ajresa sa velikim novčanicama dolara. U sredini je bio Mileijev lik.

Tada se, u mjesecima prije predsjedničkih izbora u oktobru 2023. godine, još govorilo o „dolarizaciji“. Argentinski pezos „vredi koliko i govno“, izjavio je tada Milei. I obećao da će pezos zamijeniti dolarom – slično kao u Ekvadoru.

U međuvremenu je tema „dolarizacije“ opet aktuelna, ali drugačije nego što je Milei tada najavio. Ovoga puta se ne radi o promjeni valute, nego o uključivanju dolara koji se gomilaju u argentinskim domaćinstvima u redovni monetarni sistem.

Dolari u slamarici

Oko 200 milijardi američkih dolara Argentinci, prema riječima ministra privrede Luisa Kaputa, drže u inostranstvu ili u slamarici, kako piše infobae.com. Argentinci za to kažu: „u madracu“. Koliki je stvarni iznos niko sa sigurnošću ne zna, jer se u osnovi radi o neprijavljenom novcu.

Ljudi su ga uštedjeli u periodu visoke inflacije, koja je do kraja 2023. godine čvrsto držala Argentinu u šaci. Ko je imao gotovinu u dolarima ili je mogao da obezbijedi dolare i isplatu u dolarima, mogao je da podnese visoke cijene u pezosima zahvaljujući povoljnim deviznim tečajevima. Gotovinske rezerve u dolarima bile su za Argentince životno osiguranje.

To potvrđuje Eugenio Mari, glavni ekonomista Fondacije za slobodu i napredak (Fundación Libertad y Progreso) iz Buenos Ajresa, u razgovoru za DW: „Decenijama su Argentinci pokušavali da se zaštite od inflacije i kršenja prava vlasništva od strane različitih vlada.“

U tu svrhu su koristili dio svojih prihoda kako bi kupili dolare i držali ih van sistema, dakle van dosega vlade, kaže Mari. Međutim, štednja tih dolara značila je i žrtvovanje potrošnje, tj. trošili su manje. Sve se to dešavalo kako bi se zaštitili od inflacije i oduzimanja imovine u Argentini.

Milei želi da prekine začarani krug

Predsjednik Milei sada želi da promijeni tu praksu iz prošlosti. U vrijeme visoke inflacije taj je neprijavljeni novac bio van potrošnje, a time i van nacionalne ekonomije. Sada, kada je inflacija barem privremeno savladana, u predsjedničkoj rezidenciji Casa Rosada smatraju da je vrijeme da se dolari izvade iz slamarica. Povjerenje u valutu može brzo da se izgubi, a izgraditi ga ponovo traje dugo.

Sada treba vidjeti hoće li uspjeti povratak tog novca u redovni privredni sistem. Milei pri tom posebno računa na ukidanje poreskih propisa i deregulaciju. U osnovi, predsjednik svojim planom postavlja pitanje povjerenja svakom Argentincu koji kod kuće gomila dolare. Za sada plan napreduje sporo, kako izvještava list Clarin.

„Ukidanje obaveze prijave poreskoj upravi olakšava sprovođenje transakcija i smanjuje rizik da država progoni građane“, kaže ekonomista Marí. Zapravo su Argentinci dužni da prijave posjedovanje strane valute.

Kolateralne štete reformskih mjera

Mnogo toga se pod Mileijem razvija pozitivno: inflacija je znatno pala, stopa siromaštva je takođe u padu, postoje proračunski viškovi i privredni rast. Prema aktuelnim prognozama Svjetske banke, argentinska privreda će ove godine rasti za 5,5 odsto, a za sljedeću godinu očekuje se rast od 4,5 odsto.

Ali cijene hrane i dobara za svakodnevnu upotrebu su znatno porasle. To je prije svega posljedica ukidanja subvencija i nove snage argentinskog pezosa.

Zbog toga hiljade Argentinaca sada odlazi u Čile, Paragvaj ili Brazil kako bi tamo jeftinije kupovali. Sada je snažni argentinski pezos taj koji omogućava povoljne tečajeve u tim zemljama. To, međutim, dovodi do toga da, prema mjesečnom izvještaju centralne banke, više dolara izlazi iz zemlje putem turizma nego što ih se vraća kroz novostvorene trgovinske viškove.

„Mjera valutne politike“

„Vjerujem da je cilj ponovno upumpavanje dolara u valutni sistem vlade“, kaže za DW ekonomista Hernan Lečer, direktor Centra za političku ekonomiju. Ta mjera je nastavak prethodnih pokušaja da se u zemlju privuče još više dolara. „Dakle, radi se o mjeri valutne politike.“

Problem je, kaže, što je vlada već krajem prošle godine sprovela „pranje novca“, dakle uključivanje crnog novca u legalni novčani sistem. Stoga postoji opasnost da nova mjera neće imati učinka. Ali ako Argentinci ipak krenu Mileijevim putem i izvuku dolare iz slamarica, to bi uskoro moglo da ima značajan uticaj na ekonomski razvoj.