Nina Verkhojzer  [ DW ]

28. 03. 2025. 07:28

Milijarde za Bundesver – na šta će biti potrošene?

„Šta god bude bilo potrebno“ – budući njemački kancelar Fridrih Merc (CDU) planira da u odbranu zemlje uložiti onoliko novca koliko bude bilo neophodno. Bundesver, kojem mnogo toga nedostaje, ponovo bi trebalo da postati vojska sposobna za ratovanje.

Budući koalicioni partneri, Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD) već su tokom formiranja vlade pokrenuli ogroman finansijski paket i ublažili pravila o zaduživanju.

Gdje su potrebe najveće? Evo pregleda:

Trošna infrastruktura

Službe Bundesvera smještene su u oko 1.500 objekata raspoređenih širom Njemačke. Danas im se sveti to što se dugo vremena malo ulagalo u vojnu infrastrukturu. Kasarne i drugi vojni objekti „dijelom su u katastrofalnom stanju“, kritikuje Eva Hegl, povjerenica Bundestaga za oružane snage u svom godišnjem izvještaju za 2024. godinu.

Kao negativan primjer navodi kasarnu Zidfalc u Germershajmu koju je posjetila u proljeće prošle godine: „Svuda je vidljiva buđ, u sobama i sanitarnim prostorijama, oštećenja od vode. Zidovi se ljušte.“ Pritom nije samo toj kasarni potrebna obnova. Procjenjuje se da je kompletnom Bundesveru potrebna sanacija u vrednosti od 67 milijardi eura.

Potraga za ljudstvom

Nedostatak ljudstva jedna je od najvećih briga njemačke vojske. Trenutno u Bundesveru služi oko 182.000 vojnikinja i vojnika, a cilj Ministarstva odbrane je da se dostigne broj od 203.000 ljudi. Bundesver, međutim, koji se bazira na dobrovoljnosti, teško privlači i zadržava nov kadar.

Iako je 2024. godine broj prijava znatno porastao, svaki četvrti novi regrut napušta Bundesver već tokom prvih šest mjeseci. Drugi odlaze zbog starosti, a nedostaje i planiranih radnih mjesta, recimo za one koji žele da produže svoj ugovor ili postanu profesionalni vojnici. Dodatnim finansijskim sredstvima stanje bi moglo da se poboljša.

Trenutno se raspravlja i o ponovnom uvođenju vojne obaveze, koja je suspendovana 2011. godine. To bi stvorilo znatne dodatne troškove, jer je Bundesver u međuvremenu smanjio infrastrukturu potrebnu za smještaj i obuku regruta.

Zastarjeli sistemi naoružanja

Oprema Bundesvera dijelom je zastarjela. Nakon završetka Hladnog rata nabavljalo se samo ono najneophodnije, a postojeća oprema i uređaji popravljali su se sve dok bi bilo rezervnih djelova.

Situacija se promijenila nakon ruskog napada na Ukrajinu, kada je Bundesveru dodijeljen poseban fond od sto milijardi eura. Time se mogu popuniti najveći deficiti u naoružanju, ali Bundesver je i dalje daleko od potpune opremljenosti.

Fokus je ponovno na nacionalnoj i savezničkoj odbrani. Njemačko ratno vazduhoplovstvo dobija 35 borbenih aviona F-35 američkog proizvođača Lokid Martin, koji će zamijeniti zastarele lovce Tornado iz 1980-ih. Samo ta nabavka košta više od osam milijardi eura. Kupuje se i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 od Boinga.

Mornarica će dobiti nove fregate, podmornice i pomorske izviđačke avione P8 Posejdon. Kopnena vojska planira uvođenje najsavremenijeg tenka na svijetu, Leopard 2A8, dok će stari borbeni oklopnjak Marder zamijeniti moderna Puma.

Posebno hitno su potrebni sistemi protivvazdušne odbrane – to je u prošlosti ozbiljno zanemareno. Kombinacija više sistema presretanja, uključujući Patriot i IRIS-T, trebalo bi u budućnosti da zaštiti Njemačku od napada iz vazduha.

Neki od nedavno naručenih sistema već su isporučeni, dok će se na druge morati da se pričeka. „Kod podmornica to traje sedam do osam godina, kod fregata šest godina, kod tenkova dvije i po godine, isto kao i kod samohodnih haubica“, objašnjava aktuelni ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD). Ministarstvo odbrane procjenjuje da bi Rusija do 2029. godine mogla da bude sposobna da napadne teritoriju NATO.

Premalo borbenih dronova

Bundesveru nedostaju i dronovi. Iako koristi razne izviđačke bespilotne letjelice, borbeni dronovi su rijetkost. Trenutno samo pet dronova tipa Heron TP, veličine malog aviona, može da bude naoružano.

Njemačka vojska do sada nije imala jasna pravila za upotrebu borbenih dronova, što je kočilo njihovu nabavku. Uz to, tehnologija dronova razvija se izuzetno brzo, a planiranje i nabavka u njemačkoj vojsci traju godinama.

Bundesveru takođe nedostaju efikasni sistemi za odbranu od dronova. U posljednje vrijeme često su iznad vojnih objekata uočavani nepoznati dronovi, vjerovatno špijunski, što rješavanje tog problema čini još hitnijim.

Punjenje skladišta municijom

Bundesver ima suviše male zalihe municije. Nakon završetka Hladnog rata smanjene su rezerve i ukinuti proizvodni kapaciteti. Osim toga, veliki dio municije poslat je Ukrajini, uključujući i 427.000 komada artiljerijske municije kalibra 155 milimetara.

Ukrajinska vojska troši ogromne količine municije na frontu. Bundesver je iz toga izvukao pouku i sada planira da poveća svoje zalihe. Od njemačke firme Rajnmetal naručena je artiljerijska municija u vrijednosti od oko 8,5 milijardi eura, što je najveća narudžbina u istoriji te kompanije.

Proizvodnja 155-milimetarske municije koncentrisana je u fabrici u Unterlisu u Donjoj Saksoniji, gdje Rajnmetal planira da poveća proizvodnju na 200.000 granata godišnje. Ali, na primjeru municije se vidi da novac nije jedini problem – i odbrambena industrija mora da poveća svoje kapacitete, što ne može da se uradi preko noći.

Veliki zadaci u Litvaniji

Jedan od najambicioznijih projekata ministra odbrane Pistorijusa jeste osnivanje brigade Bundesvera u Litvaniji. Do 2027. godine oko 5.000 njemačkih vojnika trajno će biti stacionirano u toj baltičkoj zemlji kako bi se ojačalo istočno krilo NATO – što je presedan za Bundesver.

Ali, finansiranje te brigade do sada je bilo nesigurno. S dodatnim milijardama eura, ovaj raspored snaga, kao i druge njemačke obaveze u NATO, mogli bi da budu osigurani.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku