Radio Slobodna Evropa [ prenijela M.M.Lj. ]

Ako se mir vrati u Ukrajinu, šta je sljedeće za milione izbjeglica u Evropi?

Širom Evrope, oko 4,3 miliona izbjeglica uskoro bi moglo imati opciju povratka u mirnu Ukrajinu, ali mnogi to više ne žele.

U Češkoj Republici, ukrajinske izbjeglice sada čine oko 3,6 posto stanovništva – najveći omjer u Evropi. Nedavna anketa pokazala je da manje od četvrtine planira povratak u Ukrajinu nakon isteka njihovih izbjegličkih viza.

Ana Naduda je jedna od onih koji se nadaju da će ostati. Umjetnica i učiteljica izgubila je svog najmlađeg sina u tragičnoj nesreći prije ruske invazije 2022. godine.

"Imam ogroman strah od gubitka još jednog djeteta, od gubitka sina", rekla je za RSE.

Naduda govori s toplinom o češkoj prijestonici, gdje je našla utočište sa svojim preživjelim djetetom.

"Iskustvo za mene i mog sina je da nas je Prag dočekao s ljubavlju", rekla je umjetnica dok je oblikovala skulpturu u mirnom predgrađu češke prijestolnice.

Njen 11-godišnji sin naučio je češki i uklopio se u školu gdje ima prijatelje i hobije. "Želim da moje dijete odrasta u stabilnom i pozitivnom okruženju", kaže Naduda.

Nadudina viza spada pod Direktivu o privremenoj zaštiti EU, status koji je dogovoren 2022. godine i koji trenutno traje do marta 2026.

Ono što će se desiti nakon tog datuma "koordiniraće se u zavisnosti od završetka rata", rekla je za RSE portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Hana Mala.

"Vrlo vjerovatno će postojati prelazni period u kojem će izbjeglice imati vremena da riješe svoju budućnost – bilo prelaskom na drugu vrstu boravišne dozvole ili povratkom kući."

Nove vize za izbjeglice

Mnogi od 389.000 Ukrajinaca u Češkoj Republici s vizama za privremenu zaštitu suočavaju se s velikom preprekom za ostanak ako se postigne mirovni sporazum.

Od 1. aprila, ukrajinske izbjeglice će moći podnijeti zahtjev za "specijalnu" boravišnu vizu koja bi im omogućila da ostanu nakon završetka rata i ponudila potencijalni put ka stalnom boravku.

Međutim, podnosioci zahtjeva moraju ostvariti godišnji bruto prihod od 440.000 kruna (19.200 dolara). Taj prag se povećava za 110.000 kruna za svakog izdržavanog člana domaćinstva.

"Moram da zaradim više", kaže Naduda uz smijeh. "To je moj cilj za ovu godinu."

Češki ministar unutrašnjih poslova Vit Rakusan sugerisao je da će postojati i drugi putevi za izbjeglice koje žele da ostanu. "Imali bi ista pravila kao i svi drugi strani državljani," rekao je u februaru.

Rakusan je rekao da ankete sugerišu da bi oko 200.000 moglo ostati. "To je situacija s kojom bismo se sigurno mogli nositi", dodao je.

Međutim, imigracioni advokati s kojima je RSE razgovarao kažu da će ti putevi biti ograničeni.

Hana Frankova, šefica pravnog odjeljenja u češkoj Organizaciji za pomoć izbjeglicama, kaže da će u slučaju mira, i bez produženja viza za privremenu zaštitu, ukrajinske izbjeglice "vjerovatno moći, teoretski, da podnesu zahtjev za azil". Ali dodaje da "to bi imalo smisla samo u slučaju da neko ima razloge za azil".

Pravna stručnjakinja procjenjuje da bi samo oko 10 posto ukrajinskih izbjeglica u Češkoj Republici bilo kvalificirano za specijalnu boravišnu dozvolu s obzirom na trenutni zahtjev za prihod.

Svatava Pospiskova, stručnjakinja za vize u firmi Czech Visa Lawyer, kaže da će, ako se proglasi prekid vatre i program viza za privremenu zaštitu ne bude produžen, ukrajinske izbjeglice imati "priliku boraviti u (Češkoj Republici) do 90 dana u okviru bezviznog režima, ali ne u svrhu zarađivanja za život." Dodala je da bi podnosioci zahtjeva morali podnijeti zahtjev za boravišne dozvole u češkoj ambasadi u Ukrajini.

Yulia Dobrynina je fotografkinja i bivša odvjetnica koja je pobjegla iz Kijeva 2022. i sada radi u nevladinoj organizaciji koja pomaže drugim raseljenim osobama u Pragu da se integriraju.

Dobrynina vjeruje da će žene s muškom djecom u Češkoj Republici vjerovatno učiniti sve da ostanu izvan Ukrajine, nagovještavajući da postoji malo vjere da će ruska invazija biti okončana mirovnim sporazumom.

"Imamo ovaj rat ne samo tri godine... To je rat od 300 godina, oni se uvijek vraćaju, uvijek nas žele ubiti", rekla je za RSE.

Dobrynina takođe planira ostati i nakon potencijalnog završetka rata. "Nemam gdje da se vratim", rekla je, dodajući da je njen rodni grad Melitopol pod ruskom okupacijom.

Radnica nevladine organizacije također nije sigurna da li će njen prihod ispuniti prag za specijalnu vizu. "Ne znam, (može biti) jedna kruna manje, jedna kruna više", kaže, misleći na češku valutu.

Izbjeglice u Poljskoj i Njemačkoj

Ukrajinske izbjeglice u drugim evropskim zemljama takođe se suočavaju s neizvjesnostima koliko dugo mogu ostati. Njemačka i Poljska imaju najviše izbjeglica, s 1,16 miliona i 992.000, prema podacima EU. U obje zemlje, bilo je poteza da se smanji nivo socijalne pomoći dostupne ukrajinskim izbjeglicama.

Poljski premijer Donald Tusk iznio je takve predloge početkom januara, dok je vjerovatni budući njemački kancelar Friedrich Merz dao slične predloge prošle godine.

"U početku su mnogi ljudi bili spremni pomoći, imali su razumijevanje za Ukrajinu", rekla je Angelika Gumz, vlasnica ukrajinskog kafića u Berlinu, za RSE u februaru.

"Kako je vrijeme prolazilo, stav se promijenio."

Nivo beneficija dostupnih izbjeglicama također je izazvao političke kontroverze u Češkoj Republici.

Službene statistike pokazuju da su izbjeglice bile blagi teret za češku ekonomiju od 2022. godine, ali da trend sada ide ka neto koristi.

Otprilike 62 milijarde kruna (2,7 milijardi dolara) otišlo je izbjeglicama od februara 2022., dok su porezi i drugi doprinosi iz iste grupe iznosili 55 milijardi kruna.

Međutim, u 2024. godini, ukrajinske izbjeglice su doprinijele oko 5,7 milijardi kruna više nego što su dobile od češke države.