Samir Huseinović (Sarajevo)  [ DW ]

27. 03. 2025. 13:44

Crvena potjernica za Dodikom – čeka se odgovor Interpola

Sud Bosne i Hercegovine izdao je naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem. Potjernica je rezultat zahtjeva Tužilaštva BiH, koje je Sudu BiH dostavilo predlog 26. marta 2025. godine.

U saopštenju Suda navedeno je da je Tužilaštvo osnovano tražilo raspisivanje potjernice, jer su osumnjičeni, koristeći svoje političke pozicije, izbjegli zakonom propisane granične kontrole i napustili teritoriju države BiH.

Prema dostupnim informacijama, Dodik se trenutno nalazi u Izraelu, dok se Stevandić, nakon što je ranije napustio zemlju, ponovo vratio u BiH 18. marta 2025. godine. Zbog mogućnosti da se obojica u svakom trenutku nalaze u inostranstvu, Sud BiH izdao je naredbu u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku.

Čeka se odgovor Interpola

Međunarodna potjernica formalno je proslijeđena uredu Interpola u Sarajevu, koji ju je unio u sistem. Trenutno se čeka potvrda Generalnog sekretarijata Interpola u Lionu, bez koje potjernica ne može da stupi na snagu.

„Kad Generalni sekretarijat Interpola dobije zahtjev za raspisivanje međunarodne, tzv. crvene potjernice od strane Nacionalnog centralnog biroa (NCB) u Sarajevu, oni provjere da li je zahtjev usaglašen sa Statutom i Pravilima Interpola. Ako utvrde da jeste, raspisuju potjernicu“, kaže za DW ambasador BiH u Berlinu Damir Arnaut. On napominje da su dosadašnji zahtjevi iz BiH „gotovo bez izuzetka“ ispunjavali te uslove.

Dodik i Stevandić osumnjičeni za napad na ustavni poredak BiH

Dodik, Stevandić i premijer RS Radovan Višković osumnjičeni su za napad na ustavni poredak BiH, a protiv njih je već raspisana centralna potjernica na teritoriji države. Sve policijske agencije u BiH dužne su da postupe po toj potjernici i da privedu osumnjičene, ali su privođenja izostala „zbog viskog bezbjednosnog rizika“.

Važno je napomenuti da takozvana „crvena potjernica“ Interpola nije nalog za hapšenje, već obavest policijama širom svijeta o osobama koje su međunarodno tražene. Odluka o eventualnom hapšenju ostaje na pojedinačnim državama članicama Interpola. U ranijim slučajevima, Interpol je istakao da može da odbije zahtjeve ako procijeni da su politički motivisani ili da ne zadovoljavaju pravne standarde te organizacije.

Prve reakcije

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je iz Izraela „da se nastavlja zloupotreba pravosuđa Bosne i Hercegovine u političke svrhe“. On „muslimane iz Sarajeva“ optužuje za pokušaj instrumentalizacije Suda i Tužilaštva BiH. Radovan Kovačević, delegat Kluba Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Dodikovog SNSD, ocjenjuje da se pravosuđe u BiH koristi za „kao oružje za odstrel neistomišljenika visokog predstavnika Kristijana Šmita“.

„Milorad Dodik i Nenad Stevandić sada su bjegunci od zakona za kojima ne traga samo policija u Bosni i Hercegovini“, ocjenjuje za DW Dragan Miković, bivši policajac i jedan od lidera Parlamenta Federacije BiH. On vjeruje da će Interpol postupiti po zahtjevu BiH.

Međunarodne potjernice sužavaju manevarski prostor osumnjičenih

„Napominjem da se za ta dva osumnjičenika traga zbog sticanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo ugrožavanja ustavnog poretka za šta je zaprijećena zatvorska kazna od pet godina, do dugotrajnog zatvora. Ta činjenica u prah i pepeo mrvi lažne teorije o skrivenoj namjeri rušenja entiteta RS, pogotovo bilo kakvog ugrožavanja statusa srpskog naroda u državi BiH“, smatra Mioković.

Sagovornik DW napominje da bi se raspisivanjem „crvene“ interpolove potjernice dodatno suzio manevarski prostor za skrivanje osumnjičenih i da će oni na kraju biti lišeni slobode i predati Sudu BiH u skorom periodu.

Države odlučuju da li će postupiti po „crvenim potjernicama“

Čak i ako Interpol odobri potjernicu i Dodik i Stevandić budu stavljeni na listu međunarodno traženih osoba, njihovo hapšenje zavisiće od država u kojima se budu nalazili, piše sarajevski portal Kliks. Prema dosadašnjim iskustvima, zemlje poput Srbije, Mađarske i Izraela imale bi diskreciono pravo da odluče hoće li ih uhapsiti ili ne. Ukoliko ne postupe po potjernici, neće snositi nikakve sankcije.