Jens Turau  [ DW ]

19. 03. 2025. 11:36

Njemačka: iznenađujući uspjeh Zelenih

Paula Pijehota, poslanica Zelenih u Bundestagu iz Lajpciga, poznata je po tome što je svadljiva i agresivna. Tri vjerovatno buduće vladajuće stranke u Njemačkoj, demohrišćanske CDU i CSU, kao i Socijaldemokrate (SPD), upravo su dogovorile veliki investicioni paket od 500 milijardi evra, a ta lekarka iz glavnog grada Saksonije za „Frankfurter algemajne cajtung“ kaže da jedna opoziciona stranka nikada nije bila tako uticajna kao sada:

„Mala koalicija će imati vladu zahvaljujući milosti Zelenih. To ostavlja gorak utisak. Ako Fridrih Merc na međunarodnom parketu bude tako loše i kratkovido pregovarao kao kod kuće, neka nam je bog u pomoći“, kaže Pijehota.

Merc otišao daleko izlazeći u susret Zelenima

U tih nekoliko rečenica ima više zluradih primjedbi: koalicija između Demohrišćana i Socijaldemokrata u Njemačkoj se u stvari obično zove „velika koalicija“, ali istina je da su u prošlosti te dvije stranačke grupacije bile mnogo jače, odnosno i sa više poslanika u parlamentu.

A što je još važnije, vjerovatni novi kancelar, Fridrih Merc (CDU), morao je da prevali dug put i da ispuni zahtjeve Zelenih kako bi pokrenuo svoj ambiciozni plan investiranja težak milijarde evra. I to odmah na početku – u stvari i prije početka mandata. Jer, bez Zelenih, kojima je pala podrška na izborima, plan ne bi mogao da uspije.

Dvotrećinska većina samo u starom sazivu parlamenta

Novi dugovi od 500 milijardi za infrastrukturu i otprilike isto toliko za Bundesver – takve dalekosežne odluke Bundestag ne može tek tako da donese. U Njemačkoj važe stroga pravila kada je riječ o zaduživanju, pa dvotrećinska većina u parlamentu mora da odobri paket. Ali to je bilo moguće samo u starom sazivu Bundestagu, a ne u novom koji je izabran 23. februara.

U novom sazivu Bundestagu su dijelom desno-ekstremistička Alternativa za Njemačku (AfD), a i Levica, toliko jake da mogu da spriječe usvajanje dvotrećinskom većinom. U starom sazivu nije tako. Zato je stari saziv i zasijedao još jednom, a CDU/CSU i SPD sa zahvalnošću su prihvatili glasove Zelenih koji su, samo za zaštitu klime, tražili ogromnih sto milijardi evra. Ta suma dio je novih kredita koji će biti podignuti za infrastrukturne projekte.

Ima li zaštita klime sada ustavni status?

I još više: u tekstu amandmana na Osnovni zakon (njemački Ustav, prim. red.) sada stoji da će se planirani posebni fond od 500 milijardi evra koristiti za „ulaganja u infrastrukturu i dodatna ulaganja za postizanje klimatske neutralnosti do 2045. godine“. Da li to znači da klimatska neutralnost sada ima ustavni status? Bivši sudija Saveznog ustavnog suda Udo Di Fabio s tim se ne slaže. I kaže: „Ne podrazumjeva se da je to sada cilj države, onako kako je cilj npr. socijalna država.“

Ipak, nemali broj političara, posebno iz redova CDU i CSU, zabrinuti su i smatraju da je Merc otišao predaleko kako bi se prilagodio Zelenima. Tome se protive i Liberali (FDP) – koji inače više i nisu zastupljeni u novom sazivu Bundestaga jer nisu prešli cenzus. Volfgang Kubicki, trenutni potpredsjednik Bundestaga, izjavio je za list „Velt“: „Ja sam advokat. Biće brojnih tužbi u kojima će se tvrditi da su te investicije u suprotnosti s ciljem zaštite klime do 2045. godine. Teret dokazivanja tada će ležati na državi, a to će biti teško.“

Staroj vladi nedostajalo novca za zaštitu klime

Zeleni u međuvremenu slave veliku pobjedu, možda najveću otkako su, zajedno sa FDP i SPD došli na vlast u jesen 2021. Na prijevremenim izborima za Bundestag ovog 23. feburara ostvarili su razočaravajući rezultat – samo 11,6 procenata. Kada je stara vlada preuzela dužnost u jesen 2021, oni su zapravo bili planirali da ulože mnogo milijardi evra u zaštitu klime. Ali plan da se novac za to preusmjeri iz fonda stvorenog u vrijeme korone, a koji je tada između ostalog, bio namijenjen i za pomoć ekonomiji, propao je pred Saveznim ustavnim sudom.

Zato u jesen 2023. više nije bilo novca za ambiciozne planove i to je bio jedan on najvažnijih razlog zbog kojeg je propala ta tzv. „semaforska koalicija“ SPD, Zelenih i FDP. Trenutno je pet ministara iz redova Zelenih još uvjek u vladi u svojstvu vršioca dužnosti, ali samo dok Merc ne bude izabran za novog kancelara, što bi trebalo da bude oko Uskrsa.

U utorak je u Bundestagu poslanica Zelenih Brita Haselman podsjetila da je lider CDU Fridrih Merc uvjek bio protiv novog zaduživanja i da se predomislio tek nakon izbora u februaru: „To da želimo da investiramo u klimu jer to znači budućnost, kategorički ste odbacili. I to ste uradili s takvom arogancijom i populizmom da čovjeku bude muka“, rekla je naglašavajući ujedno da je, „uprkos tome, novi paket zaduženja suštinski ispravan“.

Novi veliki investicioni paket mora još u petak 21. marta da odobri Bundesrat. Planirana nova vlada Demohrišćana i Socijaldemokrata želi da promijeni ustavom propisano pravilo o zaduživanju kako bi se obezbijedile dodatne milijarde za ponovno naoružavanje Bundesvera. Za to su bili potrebni i glasovi Zelenih. A oni su se i sa tim složili.

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku