Nenad Krajcer (Berlin)  [ DW ]

06. 03. 2025. 08:21

Sajam turizma u Berlinu: Crna Gora jeftinija od Hrvatske

Da se turistička branša gotovo potpuno oporavila nakon pandemije korone govore i rekordni podaci ovogodišnjeg sajma ITB: preko 5.800 izlagača iz 170 zemalja.

Oporavak pokazuju i podaci jednog ispitivanja objavljeni na samom početku sajma koji govore o nesmanjenoj potrebi Njemaca za putovanjima. Uprkos inflaciji i poskupljenjima, građani Njemačke ne žele da se uzdržavaju kad su u pitanju izdaci za putovanja.

To potvrđuje i Romeo Dragičio, direktor Hrvatske turističke centrale u Frankfurtu: „Od naših partnera ovdje na sajmu čuli smo da cijene u Hrvatskoj ne odskaču od cijena u ostalim destinacijama na Sredozemlju. Njemačke porodice osjećaju inflaciju i raspolažu manjim budžetom. Ali, svi mi znamo da je godišnji odmor Njemcima veoma važan i da neće odustati od odmora, tako da za sada cijene ne predstavljaju neki nepremostiv problem“, uvjeren je Dragičio.

O cijenama u se, tokom poslednjih pobuna potrošača i bojkota hrvatskih trgovinskih lanaca, pročulo i u Njemačkoj, pa će fotografije s poređenjima cijena u istim lancima u Hrvatskoj i Njemačkoj sigurno ponekog potencijalnog turista ponukati na razmišljanje o odabiru cilja za godišnji odmor.

Albanija – nova zvijezda u Berlinu

A odredišta koja samo čekaju na turiste kojima je Hrvatska preskupa više je nego dovoljno. Zemlja-partner ovogodišnjeg sajma u Berlinu je Albanija. Ona ima iste adute kao i njeni sjeverni susjedi na Jadranu, ali uz osjetno povoljnije cijene.

Do prije samo nekoliko godina Albaniju je godišnje posjećivalo samo nekoliko desetina hiljada Njemaca, a prošle godine se taj broj već popeo na 350.000. I u stalnom je rastu. Tome doprinose i sve brojnije niskobudžetne avio-linije.

Te brojke su još daleko od oko 3,5 miliona Njemaca koliko godišnje posjeti Hrvatsku, ali trend je više nego očigledan: albanski turizam bilježi godišnji rast od 15 procenata.

Crna Gora kao jeftinija Hrvatska?

U Crnoj Gori, koja se nalazi u „sendviču“ između regionalne turističke sile Hrvatske i „destinacije u usponu“ Albanije, djelomično nadu polažu i u činjenicu da je ta zemlja još uvjek povoljnija nego Hrvatska.

„Ljudi kojima je Hrvatska preskupa, mogu samo da produže do Crne Gore i naići će na niske cijene“, kaže Mihael Bader, predsjednik Odbora za turizam pri Njemačko-crnogorskom ekonomskom udruženju. On doduše priznaje da ni Crnu Goru nije zaobišao globalni talas poskupljenja, ali dodaje da turistički radnici u toj zemlji kontramerama pokušavaju da ublaže taj trend.

Bader tako ukazuje za DW da godišnja karta za sve nacionalne parkove u Crnoj Gori od početka godine košta samo 13,50 evra. Poređenja radi, jednokratna posjeta Plitvičkim jezerima u Hrvatskoj košta 40 evra. I to je dio strategije da se gosti koji dođu na crnogorsku obalu privuku i u ostatak zemlje, posebno na sjever s brojnim nacionalnim parkovima.

Skijanje na sjeveru, kupanje na jugu Hercegovine

Štand Bosne i Hercegovine ove godine upadljivo je veći nego prošle, a na njemu su se predstavile mnoge turističke zajednice te zemlje. To ukazuje na želju da se u tu zemlju, koje još uvjek nije u većoj mjeri prepoznata kao turističko odredište, privuče više gostiju, pogotovo iz bliskih tržišta kao što je njemačko.

I tu se igra na raznovrsnost – od Sarajeva i njegovih aduta koji mnogim Evropljanima djeluju egzotično, preko brojnih nacionalnih parkova, pa sve do male, ali turistički snažne obale.

Jedan od najraznovrsnijih regiona je i Hercegovačko-neretvanski kanton. Kako ističe viši saradnik Turističke zajednice tog kantona Krešimir Miličević, taj region prije svega turiste nastoji da privuče raznovrsnošću ponude.

„Vi ovdje možete na sjeveru kantona da se skijate, zatim je tu važno hodočašće, Međugorje, pa Mostar s kulturnom ponudom i na kraju Neum sa svojim plažama“, kaže Miličević za DW i dodaje da se iz Mostara do Neuma može stići za sat vremena. „Blizina i dobra povezanost je naša velika prednost“, ukazuje.

Beograd kao gastronomska Meka?

Ipak, da je područje jugoistočne Evrope za mnoge posjetioce iz inostranstva, a prije svega Njemačke, još uvjek nepoznato područje, govori i relativno slaba zastupljenost turističke ponude koja se bazira na gastronomiji. To u Srbiji žele da promjene i da seoskom, kao i turizmu u banjama, dodaju još jedan oblik specifične ponude.

„Gastronomija je u Srbiji postala veoma prepoznat potencijal, pogotovo nakon što smo dobili prve dvije Mišlenove zvjezdice i 23 restorana na listi Mišlenovih preporuka“, kaže za DW Marija Labović, direktorka Turističke organizacije Srbije.

Osim na gastronomskom turizmu, Srbija u Berlinu puno nade polaže i na formu kratkih odmora u gradovima, a promoviše se i „Ekspo 2027“. Želja je da se broj turista iz Njemačke, koji krije mnogo veći potencijal od sadašnjih 130.000 godišnje, trajno poveća.

Raspoloženje turističkim radnicima mogle bi, međutim, da pokvare i najnovije statistike o cijenama letova koje su objavljene u vrijeme sajma ITB u Berlinu. Na početku ljetnje sezone očekuje se 19 odsto manje letova nego u istom mjesecu 2019, poslednje pretpandemijske godine.

„Smanjena ponuda letova i rastuće takse na aerodromima, povećavaju cijene“, navodi se u saopštenju Njemačkog udruženja avio-operatera.