Jens Turau  [ DW ]

04. 03. 2025. 07:41

Vašington više nije partner? Njemačka hoće da se naoruža

Njemačka je politički u šoku. Ekonomski najjačoj zemlji Evrope postalo je jasno kao nikada do sada da se geopolitička situacija suštinski mijenja. Da se odavno promijenila.

Sada su svi relevantni političari Njemačke zaokupljeni grozničavim traženjem odgovora na promjene koje se odvijaju izuzetno brzo. Trenutno to znači jasnije pozicioniranje u odnosu na Sjedinjene Države i Rusiju. I dodatno naoružavanje.

„SAD su već duže vrijeme nepouzdane“

Ugledni politikolog Karlo Masala procjenjuje da za Evropu „SAD u dogledno vrijeme neće biti pouzdan partner kada je riječ o vrijednostima i interesima“. Taj profesor na Univerzitetu Bundesvera u Minhenu to je izjavio u ponedjeljak (3. mart) za Dojčlandfunk.

Ipak, dodao je: „Sigurno će u nekim slučajevima imati više zajedničkih interesa s nama nego s drugima. Vjerujem da bi onda nezavisna i suverena Evropa u takvim slučajevima bila atraktivnija za SAD.“

Jetzt ist es an der Zeit, den Worten Taten folgen zu lassen. Wenn auf die USA kein Verlass mehr ist, muss eine Koalition europäischer Staaten die Lücke füllen https://t.co/z71jLUdhLK

— Carlo "Realism, Gedankenfetzen and Rants" Masala (@CarloMasala1) February 28, 2025

„SAD bezbjednosni rizik za Evropu“

Pozadina ove rasprave je skandal u Bijeloj kući koji se desio u petak (28. februar) kada je američki predsjednik Donald Tramp pred uključenim kamerama i u prisustvu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog faktički otkazao solidarnost s Ukrajinom.

Klaudija Major iz Fondacije nauka i politika (SWP) kaže: „Moramo da priznamo da se naš najvažniji saveznik sada više ne ponaša kao saveznik, već postaje bezbjednosni rizik za Evropu“.

Alles das, was @ClaudMajor sagt.

„Also, ich glaube, das Leitmotiv, was wir für die nächsten Jahre haben müssen, ist: Was ist uns die Freiheit wert und wie viel ist uns die Verankerung im Westen in einem demokratischen, freien System wert?“ pic.twitter.com/BwGqWo8oyt

— DJ P.R. 🙄 (@djpr) March 2, 2025

Šolc u Londonu u sjenci Makrona i Starmera

Sve se to događa u vremenu kada Njemačka poslije vanrednih parlamentarnih izbora još nije formirala novu vladu. Vjerovatno će novi kancelar biti lider Demohrišćana Fridrih Merc. Taj političar još nikada nije imao javnu funkciju. Njemačka se baš sad nalazi u toj prelaznoj fazi.

Na samitu u Londonu tempo su diktirali francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer, a ne njemački kancelar Olaf Šolc koji je pri kraju svog mandata. Pariz i London su stali iza ukrajinskog predsjednika Zelenskog i predložili plan obustavljanja borbenih dejstava između Ukrajine i Rusije.

Uzdržanost Njemačke ima razlog, jer Šolc poslije poraza na izborima nema puni kapacitet kao kancelar. U Njemačkoj politička kultura nalaže da se kancelar koji uskoro predaje dužnost nasljedniku uzdrži od dalekosežnih odluka, a sve što bi Šolc rekao u Londonu imalo bi karakter dalekosežnog stava.

Šef njemačkih Socijaldemokrata (SPD) Lars Klingbajl rekao je da u ovim prelomnim vremenima Njemačka ne stoji po strani, pa je Šolc ipak otputovao u London i vidio se sa Zelenskim. „Naredna njemačka vlada imaće veliku odgovornost u evropskoj politici. Zajedno sa Poljskom i Francuskom sačinjavaće trio zemalja koji će biti odlučujući za uspostavljanje stabilnosti u Evropi“, rekao je on.

U Berlinu se nagađa da bi Klingbajl u slučaju koalicije Demohrišćana (CDU/CSU) sa Socijaldemokratama mogao da postane ministar spoljnih poslova. On je svađu u Ovalnoj sobi nazvao pozivom na buđenje.

Das Verhalten der US-Regierung zeigt einmal mehr, dass Europa seine Zukunft stärker in eigene Hände nehmen muss. Wir müssen gemeinsam auf allen Ebenen stärker werden. Deutschland muss und wird voran gehen. Auch um der Ukraine zu helfen.

— Lars Klingbeil 🇪🇺 (@larsklingbeil) February 28, 2025

Za Bundesver 400 milijardi eura?

Politički Berlin se svakako probudio. Odjednom se diskutuje o mjerama koje prije izvjesnog vremena nisu bile ni zamislive. Riječ je o novom ogromnom finansijskom programu koji bi osposobio Bundesver da zajedno s ostalim evropskim saveznicama odbrani zemlju bez učešća Sjedinjenih Država.

Taj program bi morao i da uračuna sredstva koja bi nadoknadila potpuni ili djelimični izostanak američke podrške Ukrajini. Spominju se sume od 400 milijardi eura, iako je prošle nedjelje bilo riječi o 200 milijardi eura. To Njemačka svakako ne može da finansira iz tekućeg budžeta, već mora da se zaduži preko granice propisane njemačkim Ustavom. Parlament bi morao da promijeni tu ustavnu odredbu.

Odluka moguća samo u starom sastavu parlamenta

Bundestag bi, međutim, to morao da odluči tvotrećinskom većinom – i to stari saziv parlamenta koji je izabran 2021. U novom sazivu nema dvotrećinske većine zbog jačanja dijelom ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD) i Ljevice. Nema puno vremena, jer novi Bundestag mora da se okupi najkasnije 24. marta.

Merc namjerava da formira demohrišćansko-socijaldemokratsku vladu do Uskrsa, ali najprije mora da dogovori koaliciju sa SPD-om. On je u ponedjeljak u Berlinu najavio: „Hoćemo da uradimo nešto za Bundesver i to je najkasnije poslije vašingtonskih događaja u Beloj kući u petak postalo više nego jasno. Ali još nemamo dogovor. Ne mogu da prognoziram.“

Merc i Šolc razgovaraju u srijedu

Merc je time demantovao vijest da će Bundestag u naredni ponedjeljak (10. mart) donijeti odluku o rekordnom ulaganju u njemačku vojsku. Pritisak na sve aktere da se dogovore o takvoj investiciji veći je nego ikad. Socijaldemokrate su otkazali sve termine ove nedjelje u namjeri da se usredsrijede na razgovore o formiranju vlade.

U srijedu (5. mart) kancelar Olaf Šolc će se sastati sa svojim vjerovatnim nasljednikom Fridrihom Mercom, kako bi se dogovorili o narednim koracima. Među glavnim pitanjima jedno je posebno važno: kako da se Njemačka sama pobrine za svoju bezbjednost, o kojoj su od 1945. brinule Sjedinjene Države?

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku