Sabine Kinkarc (Berlin)  [ DW ]

24. 02. 2025. 07:54

Merca čekaju teški pregovori pa još teži problemi

Konzervativna Demohrišćanska unija (CDU i CSU) ostvarila je glavni cilj – da postane najjača politička snaga i obezbijedi mjesto narednog kancelara. „Osvojili smo ove izbore za Bundestag“, izjavio je predsjednik CDU i vjerovatni budući kancelar Fridrih Merc.

Ipak, u centrali CDU-a nije bilo velikog slavlja, jer su očekivanja bila veća. Tokom kampanje govorilo se da se cilja preko 30 odsto glasova, ali je rezultat ostao ispod te granice – oko 28 procenata.

To nije dovoljno za samostalnu vladavinu, pa Demohrišćani moraju da traže koalicione partnere.

To, prema najavama Merca, nikako neće biti Alternativa za Njemačku (AfD) koja je ubjedljivo druga.

Svaki peti birač u Njemačkoj glasao je za ovu stranku, čiji su pojedini odbori zavedeni kao ekstremistički. „Udvostručili smo se! Htjeli su da nas prepolove, ali desilo se suprotno“, izjavila je kopredsjednica AfD Alis Vajdel.

Rekla je da bi Demohrišćani samo uz AfD mogli da sprovedu ključna obećanja, poput okončanja neregularne migracije. „Naša ruka za učešće u vlasti uvijek će biti pružena, kako bismo sproveli volju naroda, volju Njemačke“, poručila je Vajdel.

Međutim, Merc je ponovio da sa desničarima nema saradnje. „Imamo suštinski različite stavove, na primjer u spoljnoj i bezbjednosnoj politici, ali i po pitanjima EU, NATO i evra“, rekao je Merc tokom izborne večeri. Obrativši se Vajdelovoj, dodao je: „Možete nam pružati ruku koliko god hoćete.“

AfD je zaprijetila da će kao najveća opoziciona snaga vršiti pritisak na vladu. „Gonićemo ih da vode razumnu politiku za našu zemlju“, poručila je Vajdel.

Demohrišćani obećavaju zaokret

Pored slabe ekonomije, ključna tema predizborne kampanje bila je i politika azila. „Osjeća se nesigurnost među Njemcima“, ocenio je predsjednik bavarske CSU Markus Zeder, komentarišući uspeh AfD-a.

Prema njegovim riječima, birači nisu sigurni da će Demohrišćani zaista sprovesti svoja obećanja, pa su mnogi odlučili da ostanu uz AfD. „Uložićemo sve napore da organizujemo politički zaokret u Njemačkoj“, poručio je Zeder.

Matematika kaže da Demohrićani mogu da formiraju vladu sa Socijaldemokratama. Saradnja samo sa Zelenima nije dovoljna za većinu.

Te dvije stranke, SPD i Zeleni, dosadašnje stranke vlasti, najprije moraju da se suoče s velikim gubicima.

Najveći udarac pretrpela je SPD, koja je sa svega 16 odsto glasova ostvarila najgori rezultat od 1890. godine „Ovo je gorak ishod za Socijaldemokratsku partiju“, priznao je kancelar Olaf Šolc. Ministar odbrane Boris Pistorijus – inače najpopularniji političar u Njemačkoj – otišao je i korak dalje, ocjenjujući ishod izbora kao „poražavajući i katastrofalan“.

Nesrećni kancelar Olaf Šolc

Šolc je postao prvi njemački kancelar u posljednjih pet decenija koji nije ponovo izabran na funkciju. Njegova koalicija sa Zelenima i Liberalima trajala je manje od tri godine. Početkom novembra 2024. je propala zbog sukoba oko državnih finansija.

Šolc je već najavio da ubuduće želi da bude samo običan poslanik Bundestaga.

Kazna birača teško je pogodila i Liberale koji su ostali ispod cenzusa. Lider stranke Kristijan Lindner nakon ovog neuspjeha najavio je povlačenje iz politike.

Gubici Zelenih su relativno ograničeni. Njihov kandidat Robert Habek ocijenio je izborni rezultat kao „pristojan“. „Nismo kažnjeni tako oštro, ali smo željeli više i to nismo ostvarili“, priznao je.

Ako Uniji budu trebali Zeleni kao koalicioni partner, Habek je poručio da je njegova stranka spremna za razgovore.

Ljevica komotno u Bundestagu

Demohrišćani su pre izbora odbacili mogućnost koalicije sa Ljevicom, kao i sa Savezom Sare Vagenkneht (BSW), koji se početkom 2024. odvojio od te stranke.

Ipak, Ljevica je u završnici kampanje ostvarila iznenađujući skok u podršci i sa skoro devet odsto glasova postala neočekivani pobjednik među manjim strankama.

BSW je pak ostao ispod cenzusa za 0,03 odsto. Da su prešli cenzus, Mercu saradnja sa Socijaldemokratama ne bi bila dovoljna za većinu, tako da su se neuspjehu BSW sigurno najviše obradovali Demohrišćani.

Bez obzira na to koliko će koalicioni pregovori biti složeni, buduću vladu očekuju ogromni izazovi. Fridrih Merc je tokom izborne večeri poručio da proces formiranja vlade mora biti brz, s obzirom na hitne zadatke. „Svijet napolju ne čeka na nas, a ni na dugotrajne koalicione razgovore i pregovore“, naglasio je on.

Prema njegovim riječima, Njemačka mora što prije postati sposobna za delanje kako bi ponovo bila prisutna u Evropi i kako bi svijet shvatio da se njome opet pouzdano upravlja. U CDU smatraju da bi to bilo lakše ostvariti ako bi koalicioni sporazum bio oblikovan kao okvirni dokument, umjesto kao detaljno razrađen plan vlade.

Ogromna rupa u budžetu

Najveći izazov nove vlade biće budžet. Prihodi od poreza više nisu dovoljni da pokriju državne obaveze. Ogromna izdvajanja za vojsku, sanacija propale infrastrukture i klimatski održiva transformacija zemlje – to sve traži milijarde eura. Uz to, Njemačka se nalazi u najvećoj ekonomskoj krizi od ujedinjenja.

Ovo su prvi izbori od ruskog napada na Ukrajinu. Od tada je njemačka vlada Ukrajini obezbijedila vojnu pomoć u vrijednosti od oko 28 milijardi eura, čime je Njemačka, poslije SAD, postala najveći podržavalac vlade u Kijevu.

Međutim, dolaskom Donalda Trampa na vlast u SAD, odnosi su se promijenili: nova američka administracija okreće leđa Evropi. U Vašingtonu sada poručuju da su dalja izdvajanja za Ukrajinu prvenstveno zadatak evropskih država. Takođe, očekuje se da se Evropa ubuduće više pobrine za sopstvenu odbrambenu sposobnost.

Međunarodna očekivanja od Njemačke

Za novu njemačku vladu to će značiti da mora brzo da postavi prioritete. Posebno ako Njemačka treba ponovo da stekne politički značaj koji je CDU obećala tokom izborne kampanje.

„Moramo ponovo da preuzmemo vodeću ulogu u Evropi, ne sa visine, već sa Francuskom, sa Poljskom, sa jakom EU“, naglasio je generalni sekretar CDU Karsten Lineman neposredno prije izbora.

Pored diplomatskih inicijativa, to zahtijeva velika finansijska ulaganja. Najveći spor u koalicionim pregovorima biće vjerovatno pitanje odakle će stići novac: iz novih kredita ili ušteda u saveznom budžetu? Posebno između CDU/CSU i socijaldemokrata postoje razlike po ovom pitanju.

Šta će biti sa zakonom o ograničenju duga?

Ne trošiti više novca nego što se zarađuje, to je zapisano u njemačkom ustavu. Izuzeci postoje samo u vanrednim situacijama, prirodnim katastrofama i težim ekonomskim krizama.

SPD i Zeleni smatraju da je zaduživanje neizbježno. Sasvim suprotnog mišljenja je kandidat CDU za kancelara, Fridrih Merc: on se oslanja na ekonomski rast i zahtijeva smanjenje socijalnih davanja. To je za SPD neprihvatljivo.

Novi Bundestag mora da bude konstituisan najkasnije 30 dana nakon izbora, odnosno najkasnije do 25. marta. Prema njemačkom ustavu, sa konstituišućom sjednicom Bundestaga završava se mandat kancelara Olafa Šolca i njegove vlade koju čine SPD i Zeleni.

Ukoliko do tada ne bude formirana nova vlada, dosadašnja će nastaviti da tehnički obavlja poslove.