- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
14. 02. 2025. 11:58
Čitaj mi:
Napad autom u Minhenu: „Islamistički motiv“
Ruže i svijeće na mjestu zločina. „Brutalnost ovog nedjela uznemiruje, ostavlja bez reči“, rekao je tamo predsjednik Nemačke Frank-Valter Štajnmajer.
On je obišao Minhen zajedno s bavarskim premijerom Markusom Zederom i gradonačelnikom Diterom Rajterom.
Dan poslije napada, poznato je više detalja nego u četvrtak. Istražitelji su provalili telefon napadača i poruke ukazuju na određeni islamistički predznak, rečeno je na konferenciji za novinare u Minhenu.
„Još ne možemo da damo konačne odgovore“, rekla je tužiteljka Gabrijele Tilman. Iako se više puta ogradila da je istraga tek počela. I dodala je: „Prema svemu što znamo, već se usuđujem da govorim o islamističkom motivu.“
Kako je objasnila, to slijedi iz prvog saslušanja počinioca. On je, tokom hapšenja, uzviknuo „Alahu akbar“ i molio se. Rekao je da je „svjesno“ uletio automobilom u masu.
Osumnjičeni inače sebe opisuje kao religioznog, išao je redovno u džamiju, o tome pisao i na Instagramu. Na toj mreži se predstavljao kao sportski tip i fitnes-model.
Nema, dodala je Tilman, nikakvih indicija da je bio član neke terorističke organizacije.
Šta se desilo?
Taj 24-godišnji Avganistanac je u četvrtak (13. februar) automobilom uletio među učesnike sindikalnog protesta u centru Minhena. Povrijeđeno je najmanje 36 osoba, saopštila je policija – osam od njih teško, a dvije su u životnoj opasnosti.
Pod automobilom su ostala i jedna dječija kolica. Jedno dijete je životno ugroženo.
U prvi mah su i zvaničnici u brzini iznijeli lažne vijesti – da je u pitanju tražilac azila koji je bio dužan da napusti Njemačku, da je činio sitne krađe.
Ubrzo se ispostavilo da je mladić imao dozvolu boravka i radnu dozvolu izdate u Minhenu, te da je radio kao obezbjeđenje u prodavnicama.
Počinilac je došao u Njemačku još 2016. godine, kao maloljetnik bez pratnje. Odbijen je u procesu azila, ali je pohađao školu i 2021. dobio dozvolu boravka.
Nema indicija da je nedjelo povezano s Minhenskom konferencijom o bezbjednosti koja ovog petka počinje u glavnom gradu Bavarske i, tradicionalno, okuplja svjetske lidere, ali i brojne proteste.
Još jedan u nizu
Novi napad dolazi u finišu predizborne kampanje za parlamentarne izbore 23. februara. I prije ovoga, bezbjednost i migracije su nametnute kao ključna tema.
Čak 68 odsto građana želi manje došljaka, prema anketama.
Napad u Minhenu – izveden malim automobilom mini kuper – dodaje se u dugi niz napada koje su u Njemačkoj izveli pojedinci bez mnogo planiranja ili direktnih veza sa terorističkim grupama. Često, rudimentarnim oruđima poput automobila i noževa.
Krajem januara je jedan Avganistanac u bavarskom Ašafenburgu nožem napao grupu djece vrtićkog uzrasta, ubivši dječaka i čovjeka koji je pritrčao u pomoć. U decembru je jedan Saudijac – psihički bolesni kritičar islama – automobilom pobio šestoro ljudi na božićnom vašaru u Magdeburgu i povrijedio oko trista drugih.
Pod tim utiscima se vodi i izborna kampanja. Socijaldemokratski kancelar Olaf Šolc je obećao svu oštrinu pravne države protiv počinioca iz Minhena.
„Sigurno će pred sudom biti osuđen i još prije nego što napusti zatvor biće vraćen u domovinu“, rekao je kancelar.
Podsjetio je da Njemačka već deportuje počinioce teških krivičnih djela u Avganistan, iako nije lako organizovati to sa talibanskom vlašću u Kabulu.
Prepirke Šolca i Merca
Lider opozicije Fridrih Merc, koji ima najbolje šanse da postane idući kancelar, ponovio je da će mu bezbjednost građana biti na prvom mjestu. „Nešto mora da se promijeni u Njemačkoj.“
Upravo se oko Merca vrte naslovi prethodnih sedmica nakon što je u Bundestag iznio nekoliko radikalnih predloga za suzbijanje migracija – uključujući zatvaranje granica, odbijanje svih koji nemaju papire i deportacioni pritvor za one koji treba da napuste zemlju.
Merc je predloge podnio znajući da mogu proći samo uz glasove desničarske Alternative za Njemačku (AfD), dijelom ekstremne partije koja godinama jača na temi migracija.
Od tada kancelar Šolc upozorava da je glas za Mercove demohrišćane možda glas za vladu Demohrišćana i AfD. Merc to odbacuje, tvrdeći da nikada ne bi u koaliciju sa desničarima te da aktuelne vlasti ne čine dovoljno da promijene stvari.
Zbog „skretanja zemlje udesno“ se protestuje širom zemlje, a upravo je u Minhenu proteklog vikenda bio najmasovniji skup sa 250.000 ljudi.
Novi napad će sigurno temi migracija i bezbjednosti dati dodatni značaj pred same izbore, uvjerena su udarna pera njemačke štampe.
„Napad opet na težak ispit stavlja toleranciju društva“, piše lijevo-liberalni Zidojče cajtung.
Konzervativni Frankfurter algemajne cajtung bilježi da nije dovoljno da svi pričaju kako su skrhani i izražavaju saučešće, navodeći da su političari pred velikim odlukama. „Humanitarne obaveze dolaze do granica izdržljivosti ako njihove žrtve postanu oni koji su željeli da postupaju humano.“
Ankete stabilne
Posljednji napadi i zaoštravanje rasprave pak nisu promijenili raspoloženje birača, barem prema anketama koje se u Njemačkoj objavljuju svakodnevno.
Demohrišćani mogu računati sa oko 31 odsto glasova, dok AfD treba da očekuje oko 20 odsto. Slijede posrnule vladajuće partije, Socijaldemokrate (oko 15%) i Zeleni (14%), te oko granice cenzusa Ljevica, Savez Sare Vagenkneht i Liberali.
Upravo bi ti mali mogli da odlučujuće promjene anatomiju idućeg Bundestaga.
Ali, ako se ankete preliju u glasove, sva je prilika da će Fridrih Merc kao mandatar morati da razgovara sa jednom ili obje partije koje sada žustro kritikuje – Socijaldemokratama i Zelenima.
On je najavio odlučno delanje i radikalne poteze da se suzbiju migracije, ali ga prije toga čekaju naporni koalicioni pregovori i kompromisi.