Aleksander Rotert  [ DW ]

15. 02. 2025. 10:08

Trampov „tim za Balkan“: Grenel, Kušner, Blagojević

Prve nedjelje drugog mandata Donalda Trampa već su potvrdile naslov „Njujork tajmsa“: „Glavni dil-mejker se vratio“. Pa i kada je riječ spoljnoj politici, takođe je jasno da će Trampovi „omiljeni dilovi“ ostati njegova ideja-vodilja. To znači, na primjer, da Ukrajina treba da nastavi da dobija američku vojnu pomoć – ako zauzvrat Sjedinjenim Državama odobri pristup sirovinama kao što su rijetki metali i litijum. Ili „preuzimanje“ Pojasa Gaze kako bi se tamo stvorila „bliskoistočna rivijera“.

Ili Trampov klasik: „Trampov toranj“ – samo ovoga puta u Beogradu. Posle Njujorka, Čikaga, Manile i Istanbula, to bi bio peti „Trampov toranj“ u svijetu.

Ričard Grenel i Džared Kušner

Marta 2024. Vlada Srbije, Trampov zet Džared Kušner i arapski investitori sklopili su posao koji - prema pisanju „Njujork tajmsa“ vrijedi pola milijarde dolara.

Plan: nekadašnja zgrada Generalštaba biće preuređena u hotelski kompleks sa luksuznim apartmanima – plus spomen-obilježje žrtvama NATO bombardovanja 1999. kada je pogođena i ta zgrada.

Taj projekat je pokrenut još 2012. ali, tek sada bi trebalo da se počne sa izgradnjom. Za to što je stvar konačno profunkcionisala, u velikoj mjeri je zaslužan Trampov najbliži savjetnik, Ričard Grenel, koji je tokom njegovog prvog mandata bio specijalni izaslanik za Balkan, a sada je „izaslanik za specijalne misije“.

Grenel održava bliske, čak prijateljske odnose sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i njegovim ministrom spoljnih poslova Markom Đurićem, bivšim ambasadorom Srbije u Vašingtonu. Grenel je 2023. dobio orden od Vučića za „izbalansiran pristup“ prema Kosovu, na koje Srbija i dalje polaže pravo, 26 godina nakon završetka rata.

Ričard Grenel već je više puta kritikovao kosovskog premijera Aljbina Kurtija. Dan uoči Trampove inauguracije sastao se s Ramušom Haradinajem, bivšim kosovskim premijerom i političkim suparnikom Kurtija. Haradinaj je kasnije, kako je prenio na Iksu portal „KosovoOnline“, ocijenio da „nije dobro za Kosovo“ ako Kurti ostane na vlasti. Kurti je 2020. izazvao Grenelov bijes, jer je odbio teritorijalnu razmjenu između Kosova i Srbije, koju je predložio taj američki posrednik.

Rod Blagojević

Rod Blagojević, sin srpskih imigranata, osoba je koja je čak i za standarde Donalda Trampa neobične biografije. Magazin „Politiko“ prošle nedelje je objavio da Tramp razmatra da ga imenuje za ambasadora u Beogradu. Blagojević je kao demokrata bio guverner Ilinoisa, potom smijenjen 2009. a tri godine kasnije osuđen na 14 godina zatvora zbog korupcije. Nakon smjene 2010. učestvovao u Trampovom rijalitiju „Celebrity Apprentice“.

Tramp mu je tokom svog prvog mandata smanjio kaznu, nakon čega je 2020. pušten na slobodu. Od maja 2024. kada je Tramp potvrđen kao predsjednički kandidat, Blagojević je, zajedno s Grenelom učestvovao u predizbornoj kampanji - posebno u zajednicama američkih Srba, gdje Tramp uživa veliku podršku, isto kao i među nacionalističkim srpskim političarima u Srbiji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

U proljeće 2024. pet američkih biznismena srpskog porijekla prisustvovalo je prijemu u Trampovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi, među njima i Ranko Ristić, osnivač kompanije Zastava Arms USA, ekskluzivnog uvoznika u SAD oružja srpske kompanije Zastava Oružje. Ristić kaže da je tom prilikom Tramp predstavio Blagojevića kao „velikog prijatelja“ i „bliskog saradnika“. Ristić je takođe rekao da je Trampu ispričao kako su Srbi u Bosni tokom rata 1991-1995. morali da se brane od 3.000 mudžahedina.

Blagojević je prošle nedjelje bio u Beogradu. Tokom sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem on se izričito izvinio zbog američkog učešća u ratu na Kosovu i bombardovanja 1999. „Moja zemlja je vašoj zemlji 1990-ih učinila nešto strašno. To nije ništa drugačije od onoga što Rusija radi u Ukrajini…Predsjednik Tramp će raditi na poboljšanju odnosa između naših zemalja“, rekao je Vučiću potencijalni Trampov ambasador u Srbiji.

Blagojević je u medijima oštro kritikovao kosovskog premijera Aljbina Kurtija, optuživši ga da na Kosovu sprovodi „etničko čišćenje“ Srba.

Šta kažu Danijel Server i Kurt Basuner - stručnjaci za Balkan

Danijel Server, sa univerziteta Džons Hopkins i bivši izaslanik za Balkan predsjednika Klintona, za DW ocjenjuje: „Blagojević je savršen čovjek za Beograd – duboko korumpirani političar, spreman da učini sve što Tramp želi kako bi bio rehabilitovan.“

Iako su ove promjene iz pravca SAD povoljne za Vučića, masovni protesti koji od novembra potresaju Srbiju, dodatno su pojačali njegovu radikalnu retoriku o Kosovu – vjerovatno kako bi skrenuo pažnju s unutrašnjih problema.

Srpski ministar spoljnih poslova Marko Đurić nedavno je za list „Berliner cajtung“ Kosovo nazvao „našom južnom pokrajinom“ i tvrdio da su Srbi na Kosovu „stalno izloženi diskriminaciji i maltretiranju“. Na to se nadovezao načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović, koji je za „Večernje novosti“ izjavio da su srpske oružane snage spremne da „zaštite Srbe i druge ne-Albance na teritoriji naše južne pokrajine“. Vučić, koji je ranije Kurtija nazvao „terorističkim ološem“, sada ga je u emisiji na Happy-TV opisao kao „nitkova“ koji „mrzi Srbe“.

Kurt Basuner, direktor berlinskog trusta mozgova „Savjet za politiku demokratizacije“u izjavi za DW upozorava da velikosrpskim aspiracijama nije ugrožen samo teritorijalni integritet Kosova, već i Bosne i Hercegovine. EU bi na agresiju Beograda na susjedne zemlje mogla da odgovori „značajnim povećanjem“ snaga EUFOR-a (Althea) koje štite mir u Bosni - borbenim trupama, kaže Basuner.

U ovoj situaciji, američki „tim za Balkan“, Grenel-Kušner-Blagojević - uključujući direktnu vezu s Bijelom kućom, bio bi poklon za Beograd. Ionako malo vjerovatno poboljšanje odnosa Srbije i Kosova, postalo bi još nedosežnije.

Tokom eskalacije 2023. kada su srpske snage napale NATO i kosovske snage bezbjednosti, a zatim koncentrisale trupe na granici sa Kosovom - samo lična intervencija američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i ogroman pritisak NATO natjerali su tada Srbiju da povuče tenkove.

Server i Basuener sumnjaju da bi SAD sada vojno zaustavile Vučićevu vojsku. Osim toga, Server upozorava da bi sama rasprava o podjeli Kosova ili Ukrajine - srpske separatiste u Bosni mogla da podstakne na slične akcije.

„Na Bosancima bi tada bilo da reaguju. A na Kosovu bi Džavelin tada bila najbolja odbrana“, rekao je Danijel Server za DW. Bez isporuke tih visoko efikasnih američkih protivtenkovskih projektila, nezamisliva je uspješna odbrana od ruske invazije na Ukrajinu 2022.

S obzirom na trenutnu bezbjednosnu situaciju, eskalacija potencijalnih izvora sukoba na Zapadnom Balkanu, okruženom sa svih strana državama EU - svakako postaje sve vjerovatnija.

*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku