B.B. [ VOA ]

Vens: Evropa je najveća prijetnja samoj sebi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens u petak je, na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, optužio evropske lidere da cenzurišu slobodu govora i da ne kontrolišu imigraciju.

"Prijetnja zbog koje najviše brinem kada je riječ o Evropi nije Rusija, nije Kina, nije neki drugi spoljni faktor. Ono zbog čega ja brinem je prijetnja iznutra, odstupanje Evrope od nekih od temeljnih principa, principa koje dijeli sa Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je Vens na konferenciji koja godišnje okuplja političke lidere, vojne zvaničnike i diplomate.

Vens je takođe govorio o tome kako Brisel zatvara društvene mreže zbog govora mržnje, kritikovao Njemačku zbog, kako ih je nazvao, racija protiv građana zbog objavljivanja anti-feminističkih komentara, Švedsku zato što je osudila jednog hrišćanskog aktivistu, Veliku Britaniju zbog nazadovanja u vjerskim pravima i Rumuniju zbog poništavanja izbora.

"Ako vaša demokratija može da bude uništena sa nekoliko stotina hiljada dolara digitalnih reklama iz strane zemlje, onda nije bila veoma jaka...Ako u strahu bježite od svojih birača, Amerika ništa ne može da uradi za vas", rekao je Vens.

Takođe je podržao desničarske stranke kojima je onemogućeno da budu u evropskim vladama i branio političke stranke koje su protiv imigracije i njihove pristalice.

"Ni jedan birač na ovom kontinentu nije glasao za priliv miliona neprovjerenih imigranata", naglasio je potpredsjednik SAD. Dodao je da nema hitnijeg pitanja u Evropi i SAD od imigracije.

Vensov govor iznenadio je lidere i zvaničnike koji su očekivali da se usredsredi na pitanje Ukrajine i Rusije, poslije razgovora predsjednika Donalda Trampa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.

"Trampova administracija je veoma zabrinuta za evropsku bezbjednost i vjeruje da možemo da dođemo do razumnog rješenja između Rusije i Ukrajine. Takođe vjerujemo da je važno da narednih godina Evropa preuzme veće obaveze da osigura svoju odbranu", rekao je potpredsjednik SAD.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus kritikovao je Vensov govor na konferenciji:

"Ako sam ga dobro razumio, upoređuje djelove Evrope sa autoritarnim režimima. To je neprihvatljivo", kazao je Pistorijus.

Vens se, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, na marginama konferencije sastao sa liderkom ekstremno desničarske njemačke stranke AfD, Alis Videl. Zvaničnik je rekao da se potpredsjednik SAD sastao sa liderima svih vodećih njemačkih političkih stranaka, i najvišim zvaničnicima.

Vensove izjave su "pokušaj da se preokrene situacija" posle zabrinutosti Evrope zbog američke demokratije, ocijenila je za Glas Amerike Kristin Berzina, izvršna direktorka u Njemačkom maršalovom fondu.

“Šokantno je da nije pomenut NATO, da nije bilo razgovora o Ukrajini. Umjesto toga, to je bila prezentacija desničarke vizije demokratije uoči izbora u Njemačkoj", rekla je Berzina.

Vens sa Zelenskim

Vens i državni sekretar Marko Rubio sastali su se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na marginama Minhenske konferencije. Zelenski je uoči sastanka sa Vensom rekao da će se sastati sa Putinom, tek kada bude postojao "zajednički plan sa Trampom i Evropom".

Poslije sastanka sa američkim potpredsjednikom, ukrajinski lider je na mreži X objavio da je njegova zemlja spemna da se brzo kreće ka "stvarnom i garantovanom miru".

Za trajni mir se založio i Vens.

"Želimo da se rat okonča, ubijanje da se zaustavi, ali želimo trajan mir, a ne onaj gdje će istočna Evropa biti u konfliktu samo nekoliko godina kasnije", rekao je potpredsjednik SAD posle sastanka.

Ukrajina i mogućnost mirovnih razgovora zaokupili su pažnju mnogih u Minhenu nakon što je Tramp iznenadio američke saveznike telefonskim razgovorom sa Putinom i najavom početka pregovora o kraju rata u Ukrajini, prenosi Rojters.

Vens je uoči konferencije rekao u intervjuu za dnevnik Vol strit žurnal da bi Tramp mogao da koristi nekoliko sredstava - ekonomska i vojna - da utiče na Putina.

Vensov portparol Vilijam Martin rekao je kasnije na društvenoj mreži X da Vens "nije prijetio".

"Jednostavno je iznio činjenicu da predsjedniku Trampu niko neće oduzimati opcije kada pregovori počnu", napisao je Martin.

Martin je objavio, kako je naveo, transkript intervjua, prema kojem je Vens upitan koje indirektne prijetnje i pritisak Vašington razmatra prema Putinu. Dodao je da je Vens odgovorio da je "raspon opcija izuzetno širok, i postoje ekonomska sredstva uticaja. Naravno, i vojna sredstva uticaja".

Iz Kremlja je prethodno u petak saopšteno da se nada da će SAD pojasniti Vensove izjave za Vol strit žurnal.

"Nismo ranije čuli takve formulacije", rekao je portparol Dmitrij Peskov.

Američki sekretar za finansije Skot Besent iznio je poruke poput Vensovih.

"Kao i sa tarifama, zavisiće od toga kako predsjednik Putin dođe za sto. Ako budemo vjerovali da će nam podizanje režima sankcija na maksimalan nivo pomoći da imamo premoć u pregovorima - i kao što znate niko ne razumije pregovore bolje od predsjednika Trampa - onda će to biti njegova odluka i Sekretarijat za finansije će je primijeniti", rekao je Besent za TV mrežu Foks.

Trampov razgovor sa Putinom izazvao je strahovanja evropskih vlada da neće učestvovati u pronalaženju rešenja za rat u Ukrajini i da bi ono moglo da budu previše povoljno za Rusiju i da podrije cjelokupnu evropsku bezbjednost.

Njemačka šefica diplomatije Analena Berbok u petak je ponovila ta strahovanja.

"Lažni mir - bez učešća Ukrajinaca i Evropljana - ništa ne bi postigao. Lažni mir ne bi donio trajnu bezbjednost, ni za narod u Ukrajini, nas u Evropi ili Sjedinjene Države", rekla je Berbok.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da bi bila greška ako bi Tramp uklonio monete za potkusurivanje sa pregovaračkog stola, prije svega ukrajinsko članstvo u NATO-u i cilj da povrati sve teritorije koje su ruske snage zauzele od 2014.