Aleksej Vološinov  [ DW ]

05. 02. 2025. 12:05

Pravoslavni sveštenici u egzilu: bjekstvo iz Rusije u Njemačku

Neki pravoslavni sveštenici pobjegli su iz Rusije strahujući od progona Putinovih vlasti ili im je zabranjena služba u Ruskoj pravoslavnoj crkvi pod kontrolom Moskve. Drugi su završili u zatvoru zbog javnog protivljenja ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Osim klasičnih izazova emigracije, poput podnošenja zahtjeva za vizu i traženja posla, izbjegli svještenici suočavaju se s problemima, jer često nemaju vještine koje bi mogli da prenesu u druge profesije. DW je razgovarao s nekoliko ruskih sveštenika koji sada žive u egzilu u Njemačkoj, kako bismo saznali kako se oni prilagođavaju životu u novoj zemlji.

Pranje sudova i učenje njemačkog

Otac Jakov, čije je ime promijenjeno iz razloga bezbjednosti, bio je sveštenik u pravoslavnoj crkvi na zapadu Rusije od kasnih 2010-ih. Kada je Rusija napala Ukrajinu, uključio se u antiratne inicijative.

Taj angažman omogućio mu je da dobije humanitarnu vizu za jednu istočnoevropsku zemlju, neposredno prije nego što je Rusija u septembru 2022. pokrenula djelimičnu mobilizaciju rezervista.

„Iako me nisu direktno progonile ni državne ni crkvene vlasti, shvatio sam da više nemam nikakve perspektive da ostanem u Rusiji... pod trenutnim političkim režimom i situacijom u Ruskoj pravoslavnoj crkvi“, kaže Jakov za DW.

On je već ranije planirao da napusti Rusiju, ali nakon objave mobilizacije, imao je svega nekoliko dana da se spakuje i pobegne.

Iako su sveštenici mogli da budu izuzeti od vojne službe, kaže da ga je zabrinjavala mogućnost da „sutra sve može da se promijeni“.

Teško je živjeti kao izbjeglica

Ali Jakov se teško snalazio u novoj zemlji. Nekoliko mjeseci radio je na crno i prao sudove Tako je zarađivao samo 3,50 evra po satu. Kasnije je dobio stipendiju za učenje njemačkog jezika u Njemačkoj, gdje živi od septembra 2023.

Još uvjek je zabrinut za budućnost. Želi da nastavi studije u Njemačkoj, ali kaže da mu je, kao ruskom pravoslavnom svešteniku, teško da pronađe mjesto pod suncem bilo gdje u zapadnoj Evropi.

„Moguće je, ako imate neki dobar, sekularni posao. Na primjer, ako ste IT-stručnjak ili imate naučnu pozadinu, onda je mnogo lakše“, kaže.

IT stručnjak i aktivista za ljudska prava

Poput desetina drugih antiratnih sveštenika iz Rusije, i Jakov dobija pomoć od neprofitne organizacije Peace Unto All, čiji je suosnivač bio otac Valerijan Dunin-Barkovski.

Ta organizacija je 2024. pružila pomoć 45-orici sveštenika i njihovim porodicama i to finansijskom podrškom od ukupno 120.000 evra, kaže Dunin-Barkovski.

„Pitanje finansija je ključno za nas. Onima kojima treba pomoć, najvažnije je vrijeme. Neki moraju da izuče novo zanimanje, nakon što im je zabranjeno da obavljaju crkvenu službu. Neki moraju da borave u trećoj zemlji, kako bi podnjeli zahtjev za dobijanje vize. Neki moraju da čekaju da se njihov slučaj ispita, kako bi im bilo dozvoljeno da služe u drugoj zemlji“, objašnjava za DW Dunin-Barkovski.

Dunin-Barkovski, koji sada živi u Njemačkoj, bio je angažovan u crkvi još dok je bio u Rusiji. Njegovom najstarijem sinu se 2018. godine sudilo zbog učešća na demonstracijama koje je organizovao tadašnji ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni, koji je preminuo u zatvoru 2024. godine.

„Shvatili smo da moramo da odemo“, kaže Dunin-Barkovski. „Dobio sam ponudu i napustio dobro plaćeni posao u Moskvi, kako bih ga zamijenio nekim nepoznatim poslom u Njemačkoj. I od tada sam ovdje.“

Sada radi u IT-sektoru i služi kao sveštenik u pravoslavnoj parohiji Svetog Nikole u Diseldorfu. U njegovoj diseldorfskoj parohiji se, kaže, broj vjernika udvostručio od početka invazije na Ukrajinu.

Preseljenje iz Španije u Njemačku

Otac Andrej Kordočkin, drugi suosnivač projekta Peace Unto All, pravoslavni je sveštenik već više od 20 godina, a služio je i u parohiji u Madridu, glavnom gradu Španije.

Kada je Rusija napala Ukrajinu, Kordočkin je dospio u centar pažnje, „bez namjere da to tako bude“.

„Španskim medijima trebao je neko iz Rusije s kim bi mogli da razgovaraju. A pošto se abmasada tada povukla u duboku defenzivu, mi i naša crkva sa zlatnim kupolama dospjeli smo u fokus“, priča Kordočkin za DW. Iako je bio dio Ruske pravoslavne crkve, bilo mu je važno da ne dijeli „društveno-političku agendu koja je postajala mejnstrim u Moskvi“.

Zbog njegovih antiratnih izjava, Ruska pravoslavna crkva ga je početkom 2023. suspendovala na tri mjeseca. Tada je shvatio da je za njega „egzodus iz Madrida gotova stvar“. Nakon što mu je njemačka crkva ponudila malu stipendiju, Kordočkin se preselio u Njemačku, gdje radi postdoktorsku disertaciju na temu: „Eklezijastički (crkveni) i teološki aspekti ruskog rata protiv Ukrajine“.

Težak život ruskih sveštenika u egzilu

Kordočkin je ujedno i rektor pravoslavne parohije u Tilburgu, na jugu Holandije. Njegova parohija je pod upravom Vaseljenske patrijaršije iz Carigrada, a ne Ruske pravoslavne crkve.

Rusija je prekinula veze s Carigradskom patrijaršijom 2018. godine, nakon što je ona odobrila autokefalnost Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koja je ranije bila pod upravom Moskve.

Ali, kako kaže Kordočkin, to ne znači da drugi pravoslavni sveštenici mogu jednostavno da pređu u drugu patrijaršiju. „Teško je preći iz jedne patrijaršije u drugu, čak i ako je svešteniku zabranjena služba u Ruskoj pravoslavnoj crkvi.“

Ali, prihvatanje u drugu crkvu, ne garantuje stabilnost i primanja za život. „Sam prihvat u eparhiju ne znači i finansijsku podršku“, kaže Kordočkin. On sam svoju porodicu ne izdržava iz crkvenih sredstava, već od stipendije koju dobija u Njemačkoj.

Valerijan Dunin-Barkovski i Andrej Kordočkin vjeruju da mnogi pravoslavni vjernici u Njemačkoj traže parohije koje nisu pod kontrolom Moskve.

„Ovih dana mnogo toga zavisi od ljudi koji vjeruju i žele da ostanu vjerni Isusu i Jevanđelju. Baš kao što Putin i njegove pristalice ne mogu da nam oduzmu Rusiju, tako ni Gundjajev (svetovno prezime patrijarha Kirila iz Moskve, prim.red), ni njegovi ljudi ne mogu da nam oduzmu pravoslavnu vjeru“, zaključuje Dunin-Barkovski.

*ovaj članak je najpre objavljen na engleskom jeziku