Dijana Roščić (priredila izbor iz štampe)  [ DW ]

05. 02. 2025. 12:03 3

Njemački list: Vučić može da računa na penzionere

„Studentski protesti u Srbiji ne jenjavaju. Predsjednik Aleksandar Vučić djeluje uzdrmano, dospio je u defanzivu. Nasilje za njega nije opcija – samo strpljenje. Opozicija već slavi: Gotov je. Ipak, situacija za Vučića nije toliko bezizlazna kako je opozicija predstavlja“, piše između ostalog list Frankfurter agemajne cajtung u uvodu teksta pod naslovom „Vučić može da računa na penzionere“.

Naime, autor članka Mihael Martens navodi da je imao uvid u istraživanje javnog mnjenja koje je u januaru sproveo beogradski institut Ipsos, a koje nije bilo namijenjeno objavljivanju. Iz istraživanja se vidi da se „Vučić trenutno zaista suočava s najvećim protivljenjem otkako je 2017. izabran za predsjednika, ali da i dalje ima podršku značajnog dijela stanovništva“.

„Posebno je zanimljiv pogled na populaciju stariju od 60 godina – ona čini gotovo 30 odsto ukupnog stanovništva, 36 procenata biračkog tijela i oko 40 odsto onih koji zaista redovno izlaze na izbore“, prenosi frankfurtski list i konstatuje: „U Srbiji je nemoguće uspješno voditi politiku protiv te grupe“. Prema pomenutom istraživanju Ipsosa, „taj dio stanovništva najviše povjerenja ima u Vučića, a ne u studente“.

Autor navodi da se „u opozicionim krugovima u Srbiji, Ipsos često označava kao naklonjen vlastima, što u izvjesnoj mjeri i jeste tačno. I Vučić i njegova Srpska napredna stranka, kao i njegov prethodnik Boris Tadić i sada beznačajna Demokratska stranka, plaćali su i plaćaju ogromne sume Ipsosu za detaljna istraživanja javnog mnjenja“.

Međutim, „ni Tadiću ni Vučiću cilj nije bio da im se serviraju frizirani rezultati o popularnosti – za to imaju svoje medije. Njima je bitno da što preciznije razumiju raspoloženje u zemlji i da tome prilagode svoju politiku i opstanak na vlasti.“

Šta je najveći problem: korupcija ili studentski protesti?

„Da Vučić ne manipuliše istraživanjima u svoju korist, jasno je iz podataka poslednjih anketa Ipsosa koji nisu samo pozitivne za njega – naprotiv“, ističe autor članka i ujedno navodi da na pitanje o najvećim problemima u Srbiji, 31 odsto ispitanika na prvo mjesto stavlja korupciju, više od 61 odsto ima negativno mišljenje o pravosudnom sistemu, a čak 43 procenta anketiranih ima negativan stav o Vučiću.

„Međutim, cjelokupna slika javnog mnjenja pokazuje i da su studentski protesti drugi po važnosti problem u zemlji, odmah nakon korupcije. Naime, 22 odsto ispitanika navodi ih kao najveći problem u Srbiji. Među starijom populacijom, izuzetno važnom za izbore, situacija je još drastičnija – gotovo 60 odsto ljudi starijih od 60 godina kao glavne probleme navodi studentske proteste, Kosovo, ponašanje opozicije i strani uticaj. To je upravo narativ koji plasira provladino medijsko carstvo. U toj grupi, samo 15 odsto ispitanika smatra da je korupcija najveći problem“, piše Frankfurter algemajne cajtung.

U kom smjeru ide Srbija?

Autor potom navodi da se taj duboki jaz u društvu ogleda i u odgovoru na pitanje u kom se smjeru kreće Srbija. „U mlađoj generaciji (18 do 29 godina), skoro 60 odsto smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Nasuprot tome, među brojčano značajnijom i sve većom grupom starijih od 60 godina, čak 72 odsto smatra da Srbija ide u pravom smjeru. Zanimljivo je da čak i među deklarisanim Vučićevim pristalicama postoji značajan dio onih koji misle da Srbija ide u pogrešnom smjeru, ali kao uzrok ne vide vlast, već studentske proteste“.

Njemački list u vezi s protestima ističe da „studenti, organizovani u demokratske plenume, djeluju nestranački i da su do sada striktno izbjegavali svako zbližavanje s opozicionim partijama. Studenti na protestima zahtijevaju uspostavljanje pravne države i nezavisnih institucija – hoće da državne institucije, koje su sve pod Vučićevom kontrolom, konačno rade svoj posao“.

Jedina opcija su izbori – na kojima opozicija nema šanse

„Međutim, pitanje je da li samo snaga protesta može trajno da promijeni zarobljene institucije“, piše dalje autor: „Ukoliko se ne računa na revolucionarni prevrat – koji bi, s obzirom na Vučićevu još uvjek značajnu podršku, teško mogao da prođe bez nasilja – jedina opcija ostaje smjena vlasti putem izbora.“

„Ali, upravo tu je posebno očigledna slabost partijske političke opozicije“, smatra autor pozivajući se na anketu Ipsosa u januaru: „U slučaju vanrednih parlamentarnih izbora, 49 odsto ispitanih glasalo bi za Vučićevu stranku, dok bi najjača opoziciona stranka dobila samo sedam procenata. Čak i ako se uzme u obzir da je Ipsos na prošlim izborima precijenio popularnost Vučićeve stranke za oko devet odsto, razlika je i dalje ogromna – uprkos nestabilnoj situaciji u zemlji“, zaključuje Frankfurter algemajne cajtung.