Iva Manojlović  [ DW ]

31. 01. 2025. 07:41

Srbija: Bojkot trgovinskih lanaca na krilima studentskih protesta

Pad prometa od gotovo pedeset odsto – to je rezultat prošlonedjeljne jednodnevne obustave kupovine u velikim trgovinskim lancima u Hrvatskoj, kao bunt potrošača zbog visokih cijena namirnica. Vođeni uspjehom koji je takav vid iskazivanja nezadovoljstva stvorio kod komšija, slična akcija na snazi je i u Srbiji.

Naime, Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva pozvalo je građane da tokom današnjeg dana bojkotuju kupovinu namirnica u pet velikih trgovinskih lanaca u Srbiji – Deleze (Maxi i Shop&go), Merkator S (Idea i Roda), Univereksport, DIS i Lidl.

Iz udruženja ističu da su duži vremenski period poredili cijene proizvoda u zemlji i regionu, čime su došli do zaključka da su cijene proizvoda u Srbiji među najvišim u Evropi, a da su pojedini domaći proizvodi jeftiniji u susjednim državama nego kod nas. Zbog toga je, kažu, jedino preostala direktna obustava kupovine u tim trgovinama.

Sumnja u dogovaranje cijena

Komisija za zaštitu konkurencije je u oktobru prošle godine pokrenula postupak ispitivanja povrede konkurencije protiv četiri trgovinska lanca – Deleze, Merkator S, Univereksport i DIS – zbog sumnje da su dogovarali cijene i time prekršili određene odredbe Zakona o zaštiti konkurencije.

Tadašnji ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović rekao je da je u pitanju „veoma ozbiljan postupak“, koji bi mogao da rezultira velikim kaznama, a nije isključio ni mogućnost potencijalnog zatvaranja pomenutih kompanija.

Međutim, Komisija se više nije izjašnjavala o tom postupku, Srbija je u međuvremenu ostala i bez Vlade, a trgovinski lanci su, prema riječima predstavnika Efektive, nastavili s neobuzdanim rastom cijena.

Oni su listi kompanija koje treba bojkotovati, pored navedene četiri protiv kojih se vodi postupak, pridodali i Lidl, napominjući da se „priklonio politici visokih cijena, a često ima i cijene sa obmanjujućim karakterom i lažne popuste“.

„Ovo je bojkot upozorenja“

„Dogorjelo je. Očekujem da potrošači pokažu jedinstvo i solidarnost, uzvrate udarac i pokažu da se ne slažu sa cjenovnom politikom najvećih trgovinskih lanaca. Ovo je naš pokušaj da ih natjeramo na snižavanje cijena“, kaže za DW Dejan Gavrilović iz Udruženja Efektiva.

On napominje da je današnji bojkot „pokazna vježba i za trgovce i za potrošače“, kako bi uvidjeli „na šta smo spremni“. Iako je u pitanju jednodnevna obustava kupovine, zamisao je da se ide na nešto rigoroznije mjere, kako bi se postigao dugoročniji efekat.

„Svaki bojkot ima svoju logiku i podrazumijeva promjenu navika. Ako danas pokažemo jedinstvo, sljedeći korak bi bilo targetiranje jednog ili dva trgovca na duži period, nedjelju ili deset dana. Time bi im se poremetili novčani tokovi, tako da je ovo, zapravo, bojkot upozorenja“.

Gavrilović ističe da bi pad tražnje uzrokovao i pad cijene, te je uvjeren da, „ako natjeramo najveće trgovinske lance da snize cijene, i ostali će učiniti isto“.

Veće učešće države i povećanje konkurencije

Ekonomistkinja Jelena Žarković ipak nije previše optimistična po pitanju najavljenog bojkota. Ona smatra da će on postići samo jednokratni efekat i smanjiti promet za taj dan, ali bez trajnijih rješenja, te da su kupci nemoćni u okviru postojećih tržišnih uslova.

„Kupci nemaju uticaj jer nemaju alternativu, jedino su im dostupni veći trgovinski lanci. Naravno, postoje i male prodavnice u kojima su cijene nekih proizvoda niže, ali ih ima znatno manje“, objašnjava Žarković za DW.

„A ako se maloj radnji isplati da joj cijena bude niža nego u Maksiju, i da i pored toga ostvari profit, možete li onda da zamislite koliko on uzima?“

Stoga ona smatra da će ovaj bojkot više biti simboličan, ali da zapravo „neće promijeniti ništa“, sve dok se ne budu regulisali sveukupni tržišni uslovi i država u tome ne uzme veće učešće.

„Rješenje je da se završi postupak koji država vodi i da se vidi da li je tu bilo nekog usklađivanja cijena“, kaže ona.

„Uz to, potrebno je i povećanje konkurencije dovođenjem novih lanaca na tržište, koji u svakom kvartu mogu da imaju neku manju prodavnicu. Jedino tako možete da se takmičite u cijenama, a sve to je uloga države“, ističe profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

„Opštenarodni bunt ohrabrio ljude“

Žarković smatra i da je pogrešan tajming za ovakav vid bojkota, jer su „sve oči uprte u studentske proteste“. Ona podsjeća i da je 24. januara na snazi bio generalni štrajk, kome su se pridružile pojedine radnje, a građani su pozivani na uzdržavanje od kupovine u prodavnicama.

Sve to, kaže, na neki način iscrpljuje građane i bilo bi efikasnije da se odigrava u nekom drugom trenutku.

Gavrilović iz Efektive, pak, ističe da je upravo „opštenarodni bunt ohrabrio ljude“, te da je „interes zajednički, a trenutak sazreo“.

Kupci s kojima smo razgovarali uglavnom smatraju da je bojkot opravdan i planiraju da uzmu učešće u njemu. Za neke je on samo simbolični vid pružanja podrške, dok neki misle da je ovo samo početak većeg bunta.

„Bojkotom šaljemo jasnu poruku da nismo pasivni potrošači i da možemo da utičemo na tržišne uslove, kako bismo dobili pravednije cijene i bolji standard života“, rekla nam je jedna djevojka.

S time se saglasila i mlada mama Tatjana, koja je za DW istakla da bi „dugoročniji bojkot dao bolje rezultate, ali od nečega mora da se počne“.

Efekti već vidljivi?

Pojedini kupci su napomenuli i da se efekti već naziru, jer je Univereksport izdao saopštenje u kome je svojim dobavljačima predložio da se cijene vrate na nivo prije poskupljenja.

Ima, naravno, i onih koji su sumnjičavi po pitanju bojkota. „Ne znam šta će se ovim postići jer ljudi moraju da nabavljaju proizvode. Da li ću ja sjutra ili danas da napunim korpu ništa ne mijenja“.

Bojkot kupovine u velikim trgovinskim lancama za danas je planiran i u susjednoj Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, a u Hrvatskoj je od juče na snazi sedmodnevni bojkot tri velika trgovinska lanca, koji će trajati do 5. februara.