Anvar Ašraf, Rajna Brojer  [ DW ]

31. 01. 2025. 09:46

Provjera činjenica: neistine o sirijskim migrantima u Njemačkoj

Prevremeni parlamentarni izbori u Njemačkoj održaće se 23. februara 2025. Predizborna kampanja je u punom jeku – ne samo na ulicama i u TV-studijima, već i na društvenim mrežama, gdje se najviše raspravlja o migracijama. Međutim, mnoge tvrdnje, koje se tamo mogu čuti ili pročitati, nisu zasnovane na činjenicama. Tim za provjeru činjenica Dojče velea analizirao je dvije izjave objavljene na platformi Iks.

Tvrdnja: „U Njemačkoj živi skoro 900.000 odbijenih azilanata, od kojih je 304.000 obavezno da napusti zemlju – ali i dalje primaju socijalnu pomoć. U slučaju da se ponovo zapitate na šta to Njemačka troši novac…“

Taj post na platformi Iks sredinom januara objavila je nezavisna poslanica u Bundestau Joana Kotar, a pregledana je više od 255.000 puta. Kotar je ranije bila članica desničarsko-populističke Alternative za Njemačku (AfD), ali je iz stranke istupila 2022. godine.

DW provjera činjenica: netačno

Tačno je da u Njemačkoj živi gotovo 900.000 odbijenih azilanata. Međutim, broj koji Joana Kotar navodi za one koji su obavezni da napuste zemlju je preuveličan.

Prema podacima njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova, u Njemačkoj je 31. decembra 2024. boravilo 202.880 osoba s obavezom napuštanja zemlje. Ta kategorija uključuje ne samo odbijene tražioce azila, nego i osobe kojima je istekla viza.

Ukupan broj odbijenih tražilaca azila među njima bio je 128.355 (stanje na dan 30. jun 2024), što je značajno manje od 304.000, kako se netačno tvrdi u objavi.

Međutim, ne može svaka osoba koja je obavezna da napusti zemlju da bude deportovana. Prema podacima njemačke vlade, oko 86 odsto ovih osoba posjeduje tzv. „Duldung“, status privremenog boravak koji podrazumijeva odlaganje deportacije. To znači da ti ljudi trenutno ne mogu da budu deportovani iz različitih razloga – na primjer zato što nemaju važeće putne isprave, pohađaju školu ili su teško bolesni. Taj status regulisan je Zakonom o boravku.

Broj odbijenih podnosilaca zahtjeva za dobijanje azila bez „Duldunga“, dakle ljudi koji bi odmah mogli da budu deportovani, iznosi oko 17.583 (stanje na dan 30. jun 2024). Oni spadaju u kategoriju „pridošlica, koji su obavezni odmah da napuste Njemačku“.

Tvrdnja: „Samo 0,5 odsto Sirijaca ima pravo na azil: lažne izbjeglice trebalo bi dosljedno deportovati! Novi podaci pobijaju mit etabliranih stranaka da su u Njemačku došle isključivo ’izbjeglice’ iz Sirije. #AfD"

Ta objava je na platformu Iks podijeljena sa zvaničnog naloga AfD-a. U priloženom izvještaju na internet-stranici stranke tvrdi se da je njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) izjavila da od 974.136 Sirijaca u Njemačkoj, samo njih 5.090 ima pravo na azil.

DW provjera činjenica: netačno

Tačno je da je nešto više od 5.000 Sirijaca u Njemačkoj dobilo status azila, što čini oko 0,5 odsto od gotovo 975.000 sirijskih državljana (stanje na dan 31. oktobar 2024. prema podacima njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova).

Međutim, objava izostavlja ključni kontekst, što je čini obmanjujućom. Status Sirijaca u Njemačkoj mnogo je složeniji. Stotine hiljada njih su stekli zaštitu u različitim pravnim kategorijama.

Ekspertkinja za migracije Sofi Majners iz Njemačkog društva za spoljnu politiku ovako za DW komentariše te tvrdnje AfD-a:

„Ta izjava je netačna i zavaravajuća, jer zanemaruje činjenicu da je status azila samo jedan od oblika zaštite. Sirijci su grupa s najvišim procentom odobrene zaštite u Njemačkoj.“

Prema podacima njemačkog Zavoda za statistiku, krajem 2023. godine gotovo 88 odsto Sirijaca, koji su zatražili zaštitu u Njemačkoj imali su neki oblik priznate i odobrene zaštite.

Njemački sistem zaštite podrazumijeva četiri kategorije: pravo na azil, zaštitu izbjeglica, supsidijarnu zaštitu i zabranu deportacije

Prema riječima portparolke Saveznog ureda za migracije i izbjeglice Lene Tres, većina sirijskih tražilaca azila uživa supsidijarnu zaštitu.

Podaci njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da više od 330.000 Sirijaca spada u tu kategoriju (stanje na dan 31. oktobar 2024).

Šta je supsidijarna zaštita?

Osobe sa statusom supsidijarne zaštite nemaju pravo na azil ni izbjeglički status, ali im prijeti ozbiljna opasnost u zemlji porijekla – poput smrtne kazne, mučenja ili proizvoljnog nasilja u oružanom sukobu.

Pod vlašću Bašara el Asada, ljudi u Siriji bili su izloženi mučenjima, nehumanom postupanju, pa čak i smrtnoj kazni, što je mnoge natjeralo u bjekstvo.

Nakon svrgavanja Asada krajem prošle godine, u Njemačkoj se raspravlja o sudbini sirijskih izbjeglica – što je postalo jedno od ključnih pitanja u izbornoj kampanji.

Ministarka unutrašnjih poslova Fezer planira novi program povratka, prema kojem bi dio sirijskih izbjeglica mogao brzo da bude vraćen u domovinu pod određenim uslovima, ali još nije jasno kako će novi vlastodršci u Siriji upravljati zemljom.

*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku