Amanda Kulson-Drasner  [ DW ]

05. 11. 2024. 09:31

Invazivne vrste: zašto ih ne bismo naprosto jeli?

Džes Grifits je suvlasnik i glavni kuvar restorana „Dai Due“ u gradu Ostinu u američkoj saveznoj državi Teksas. U koncipiranju jelovnika veoma mu je važno da koristi regionalne proizvode i da se pridržava načela održivosti, pa zato često stavlja na svoj jelovnik – divlje svinje. Grifits smatra da je ubijanje divljih svinja ekološka nužnost.

Divlje svinje, tzv. „feral hog“ ili „Razerback“, spadaju u invazivne vrste koje u Sjedinjenim Državama nanose posebnu štetu. Smatra se da je bolje da su mrtve nego žive. Zbog toga je u Teksasu sezona lova na njih otvorena tokom čitave godine. Vlasti izričito podstiču ljude da ubiju što je više moguće divljih svinja.

Osim toga, one su nesumnjivo dobar izvor proteina, naglašava Grifits. „Kad bih morao da navedem samo jedno meso koje je za nas posebno dobro, ne bih morao ni da razmišljam: to je upravo ovo meso.“

Zašto su divlje svinje u SAD problem?

Divlje svinje nisu autohtona vrsta u Sjedinjenim Državama. One potiču od ukrštanja divljih svinja uvezenih radi lova i domaćih svinja koje su takođe donijeli evropski kolonisti. S obzirom na to da se razmnožavaju isto tako brzo kao i domaće svinje, njihov broj se u SAD tokom godina eksponencijalno povećao – na šest miliona životinja, koliko se procjenjuje da ih ima. A polovina njih živi u južnoj saveznoj državi Teksas.

Širenje poljoprivrednih površina pružilo im je odlične uslove: velika polja žitarica privlače ih kao besplatni restorani, a i pružaju im zaklon od ljudi.

„Razerbac“ svinje ne jedu samo usjeve, već ubijaju i manju stoku, a uzrokuju i štetu u ruralnim i urbanim područjima. Prema Džonu M. Tomeceku, biologu za divlje životinje sa Univerziteta Teksas A&M, šteta iznosi više od 500 miliona dolara godišnje.

Šteta koju te svinje nanose samim eko-sistemima mnogo je teže izmjeriti. U to se ubraja njihov apetit za sjemenkama drveća, kao i jajima ptica i kornjača. One takođe oštećuju osjetljiva zemljišta u potrazi za hranom, zagađuju potoke, jezera i rijeke svojim izmetom. U nekim područjima ih love medvjedi i povremeno planinski lavovi, ali u Teksasu nema predatora koji ih imaju na jelovniku.

Invazivne vrste uzrokuju ogromne štete širom svijeta

Ovu karakteristiku američke divlje svinje dijele s mnogim invazivnim vrstama širom svijeta, poput crvenih lavljih riba iz južnog Pacifika i Indijskog okeana, koje se šire Karibima i po Sredozemlju, ili kineskih vinogradskih puževa iz Azije koji stvaraju probleme u SAD i Kanadi.

Kada se neizvorna vrsta nastani u novom staništu i nema ničega što bi je držalo pod kontrolom, obično je nevjerovatno teško spriječiti njeno masovno širenje.

Prema Međuvladinoj naučno-političkoj platformi o biološkoj raznolikosti i uslugama eko-sistema (IPBES), invazivne vrste igraju ključnu ulogu u 60 odsto izumiranja vrsta na globalnom nivou. Štete koje uzrokuju sada iznose više od 420 milijardi američkih dolara godišnje, prema procjenama iz 2019. godine. Od 1970. štete su se svake decenije učetvorostručile.

Kako bi se spriječilo širenje neizvornih biljaka i životinja, trebalo bi spriječiti da se uopšte ustale, kaže Morelija Kamačo-Servantes, biološkinja i voditeljka laboratorije za invazivne vrste na Nacionalnom autonomnom univerzitetu Meksika. „Kada jednom stignu tamo gdje ne pripadaju, morate prilično brzo da ih iskorijenite. A pod iskorijeniti mislim na potpuno uništenje“, kaže ona.

Kako iskorijeniti invazivne vrste?

Postoje različiti načini za to. Divlje svinje mogu da se, na primjer, uhvate u velike grupe i ubiju ili da se smanji njihov broj otrovnim mamcima. S obzirom na to da su svinje vrlo inteligentne, stručnjaci savjetuju da je najbolje istrijebiti čitavo krdo kako se životinje ne bi međusobno učile kako da izbjegavaju ljude.

Za Teksas, Ministarstvo poljoprivrede SAD preporučuje ubijanje svinja iz helikoptera. To je najjednostavnija metoda. Vlasti takođe aktivno podstiču građane da ubijaju invazivne vrste, kao što su neke vrste invazivnih insekata na sjeveroistoku SAD ili koze i pacovi na meksičkim ostrvima.

Invazivne vrste na jelovniku

Mnogim ljudima očigledno je lakše da se suprotstave invazivnoj vrsti ako mogu da je jedu – kao što je to slučaj s invazivnim crvenim lavljim ribama u meksičkom Karibiku.

„Počeli su da love ribu kako bi je jeli“, kaže Kamačo-Servantes. „Razvili su kreativne recepte za pripremu i prodali mnogo ribe – dakle, mnogo su lovili. I sada je broj tih riba veoma mali.“

Broj divljih svinja u Teksasu još uvijek nije pod kontrolom. Zbog njihovog brzog razmnožavanja, prema vlasniku restorana Grifitsu, ne može se očekivati da će se to brzo promijeniti. „Moramo svake godine da ubijemo oko 70 odsto njih kako bismo zadržali populaciju na sadašnjem nivou“, kaže dok stručno rasijeca mrtvu svinju.

Ali, konzumacija divljih svinja iz Teksasa ima još jednu prednost, smatra kuvar. „Svaki kilogram divlje svinjetine koji možemo da poslužimo, to je kilogram mesa manje iz industrijskog uzgoja.“

*ovaj članak je najprije objavljen na engleskom, a preuzet je sa njemačkog jezika

Neki od izvora:

National Invasive Species Information Center:

https://www.invasivespeciesinfo.gov/terrestrial/vertebrates/wild-boar

NOAA Fisheries: Impacts of Invasive Lionfish: https://www.fisheries.noaa.gov/southeast/ecosystems/impacts-invasive-lionfish

Invasive species around the world (IPBES Report): https://www.ipbes.net/IASmediarelease