Tanja Kremer  [ DW ]

22. 05. 2024. 08:57

Izraelski udar na Rafu: „Noćna mora preživljavanja“

Neposredno prije nego što je izraelska vojska 7. maja u sklopu pripreme za „ograničenu“ vojnu akciju preuzela kontrolu nad palestinskom stranom graničnog prelaza Rafa, zatvarajući tako glavna vrata Gaze za ljude i dostavu pomoći iz Egipta, Ajman Mgamis i dio njegove porodice uspjeli su da pređu u susjjednu zemlju.

No, to nije pošlo za rukom cijeloj porodici. Njegova majka i brat morali su da ostanu u Rafi, gdje se porodica sklonila poslednjih mjeseci, baš kao i više od milion raseljenih Palestinaca.

„Plan je bio da svi napustimo Gazu. Sve o čemu sada razmišljam su moja majka i moj brat i kako će izaći iz Gaze, pogotovo nakon zatvaranja prelaza“, rekao je Mgamis iz Kaira, gdje se porodica pokušava da se snađe u novoj izbjegličkoj situaciji i neizvesnosti hoće li se ikada vratiti kući.

Nisu imali dovoljno novca da plate spasavanje cijele porodice. Poslednjih mjeseci su ogromne naknade koje se plaćaju putničkim agencijama i posrednicima da bi se upisali na spisak odobrenih putnika.

Mgamis je uspio da prikupi većinu novca uz pomoć stranaca putem crowdfundinga.

Ali sada može samo izdaleka gledati kako izraelska vojska širi kopnenu ofanzivu u Rafi uz izvještaje o intenzivnom granatiranju i obnovljenim borbama u mnogim sjevernijim područjima Gaze.

Loša komunikacija i stalna zabrinutost

„Komuniciram s njima svaka dva do tri dana, često nema interneta ili stabilne telefonske veze. To iscrpljuje“, kaže Mgamis.

Ovaj hip-hop muzičar iz grada Gaze više puta je bio raseljavan tokom rata i nedavno je proveo više mjeseci u šatoru u Al Mavasiju u zapadnoj Rafi. „Mi smo ovdje, oni su tu i mogu samo da se nadam da im se ništa loše neće dogoditi. Moj um je zaokupljen samo time“, napisao nam je u poruci.

Rekao je za DW da nikada nije želio da napusti Gazu, ali da ga je rat natjerao na tešku odluku koju je donjeo samo zbog svoje djece.

Ranije ove godine, izraelska vojska naredila je stanovnicima istočne Rafe da se evakuišu u Al Mavasi, pješčano područje na zapadnoj obali Gaze, za koje humanitarne agencije kažu da je neprikladno za smještaj hiljada raseljenih ljudi.

Od tada, Ujedinjene nacije procjenjuju da je 800.000 ljudi napustilo to područje, uključujući mnoge iz područja koja još nisu pod naredbom o evakuaciji i to zbog napredovanja i granatiranja izraelske vojske.

„Noćna mora svakodnevnog preživljavanja“

Halil Hairi (74) iz grada Gaze, koji je s porodicom više puta raseljavan, takođe je morao da se vrati iz Rafe u Nuseirat, izbjeglički kamp u centralnoj Gazi koji datira još iz arapsko-izraelskog rata 1948. godine.

„Bili smo šokirani kada je izraelska vojska ušla u Rafu i prelaz Rafa je bio zatvoren. Čekao sam u blizini nekoliko dana, spreman za putovanje, dok se naša imena ne nađu na spisku“, rekao nam je preko telefona javljajući se iz Nuseirata.

Hairi i njegova porodica stigli su u Rafu u martu. Neki članovi porodice uspjeli su da napuste Pojas Gaze prethodnih nedelja, ali on je ostao sa suprugom, jednim od svojih sinova i unucima.

„Živim u noćnoj mori svakodnevnog preživljavanja. Ja sam star čovjek, ali moja djeca i unuci bi trebalo da budu na boljem mjestu“, rekao je.

Prije samo dvije nedelje, rekao je, nadao se da će obje strane postići dogovor o prekidu vatre. No tada su se posredni pregovori između Izraela i Hamasa u Kairu završili bez rezultata.

Izrael nastavlja uprkos međunarodnom pritisku

Iako je postojao međunarodni pritisak na Izrael da se suzdrži od invazije na Rafu, to nije sprečilo izraelsku vojsku da proširi prodor na to područje poslednjih dana.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu više puta je rekao da vojska mora ući u Rafu kako bi uklonila Hamas s vlasti, rekavši da se militanti skrivaju među lokalnim stanovništvom.

U gotovo osam mjeseci rata poginulo je navodno više od 35.500 ljudi u Pojasu Gaze. Podaci potiču od Ministarstva zdravlja koje je u rukama Hamasa.

Oko 80 odsto stanovništva Pojasa Gaze, koja broji 2,3 miliona stanovnika, više puta je raseljavano, a vjeruje se da su široka područja Gaze potpuno uništena.

Izrael je započeo ofanzivu nakon što je Hamas, kojeg su mnoge zemlje, uključujući Izrael, Njemačku i SAD, uvrstile na spisak terorističkih organizacija, ušao u Izrael 7. oktobra 2023. i ubio gotovo 1.200 ljudi, uglavnom civila, te oteo oko 240 ljudi.

Nedavni izraelski upad u Rafu i obnovljene borbe na sjeveru Gaze doveli su do daljeg dramatičnog ograničenja pristupa osnovnim potrepštinama kao što su hrana, voda i zdravstvena njega.

„Sva crna predviđanja o posledicama operacije u Rafi se ostvaruju. Gotovo da više nema hrane, a humanitarna pomoć je na minimumu“, naveo je humanitarni šef UN Martin Grifits.

„Apsolutno zastrašujuća“ situacija

Kritična humanitarna situacija odigrala je veliku ulogu u odluci Karima Kana, glavnog tužioca pri Međunarodnom krivičnom sudu, da podnese zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje Netanjahua i izraelskog ministra odbrane Joava Galanta zbog optužbi za zločine protiv čovječnosti.

Među optužbama su „izgladnjivanje civila kao metoda ratovanja“ i „namjerni direktni napadi na civilno stanovništvo“.

Haško tužilaštvo takođe traži naloge za hapšenje vođe Hamasa Jahje Sinvara i još dvojice predstavnika militantne grupe zbog optužbi za ratne zločine.

Poslednjih nedelja izraelske vlasti otvorile su dva prelaza na sjeveru Pojasa Gaze, Erez i Erez Zapad, ali humanitarne agencije kažu da je potrebno učiniti više kako bi se hrana i roba dosledno dostavljale stanovništvu koje je na rubu gladi.

U petak je 300 paleta pomoći prvi put ušlo u Gazu preko privremenog pristaništa koje su izgradile Sjedinjene Države, saopštila je izraelska vojska. Međutim, prelaz Rafa i dalje je zatvoren.

Džon Kaler, pedijatar iz Čikaga i suosnivač humanitarne organizacije MedGlobal, svakodnevno je u kontaktu sa svojim palestinskim medicinskim timom u Rafi.

Kaler je trebalo da ode u Gazu u svoju treću medicinsku misiji kada je prelaz Rafa iznenada zatvoren. Većina rada međunarodne pomoći bila je koncentrisana oko Rafe i sada je zbog izraelske invazije ta pomoć prinudno usmjerena na druga područja.

„Zapravo, upravo sam obavješten da ćemo morati da preselimo naš primarni zdravstveni centar i centar za stabilizaciju ishrane na jug, koji je upravo označen kao jedno od područja koja treba evakuisati“, rekao je Kaler preko telefona, zabrinut za sigurnost osoblja u Rafi.

„To je apsolutno zastrašujuće“, rekao je. „Morate da se uzdate u to da oni koji vrše napad obraćaju pažnju na koordinate koje im date.“

Rekao je da je klinika MedGlobal do sada bila sigurna, ali je nedavno pogođena šrapnelima obližnje eksplozije.

Nedostatak osnovnih potrepština

Kaler je situaciju na opkoljenoj teritoriji, kojoj je svedočio iz prve ruke u ranijim misijama, nazvao „distopijskom“. Rekao je da ga nedostatak osnovnih potrepština ograničava u pomoći djeci.

„Postao sam svjestan toga da doslovno sto odsto savjeta koje bih dao roditeljima te djece oni jednostavno nisu mogli da ispune“, rekao je, navodeći potpuni nedostatak čiste vode, pelena i ljekova.

U nedelju je u vazdušnim napadima na izbeglički kamp Nuseirat ubijeno najmanje 27 ljudi, prema navodima palestinskog Crvenog polumjeseca.

Hairi, koji je potražio utočište u tom području, rekao je kako se borbama ne nazire kraj. „Ovaj ludi rat mora da prestane. Političari moraju da nađu rešenje koje će prekinuti patnju naroda“, rekao je.

„Ne znam kako, ali to je ono što žele svi ljudi u Gazi, uključujući i mene.“