Marsel Firstenau (Berlin)  [ DW ]

03. 06. 2023. 11:44

Mlate desničare, tuku se sa policijom, lijepe se za asfalt

Nanošenje teških tjelesnih povreda i članstvo u kriminalnoj organizaciji – zbog ovih nedjela je studentkinja Lina E. (28) ove sedmice osuđena pred Višim sudom u Drezdenu na pet godina i tri mjeseca zatvora. Trojica drugih optuženika osuđena su na kazne do tri godine i tri mjeseca.

Lina E. će pravosnažnu presudu ipak čekati na slobodi, nakon što je u pritvoru provela već dvije i po godine.

Ona i drugi su prvostepeno osuđeni zbog više fizičkih napada na desničarske ekstremiste. Pripisano im je da su dio ljevičarske ekstremne mreže.

Sudija je u presudi naveo da je jedan navodni neonacista teško pretučen i „doživotno obilježen“ nakon tog napada – a Lina E. i drugi su na njega udarili jer je nosio kapu s logotipom desničarskih ekstremista.

Nasilniji levičarski ekstremisti

Ovo se uklapa u ono što je Služba za zaštitu ustavnog poretka napisala u izvještaju o ljevičarskom ekstremizmu prošle godine: Potencijal za napade je „još uvijek visok“.

Broj ljevičarskih ekstremista spremnih na nasilje porastao je za oko 700 na 10.300. „Akte nasilja planski i ciljano sprovode male zavjereničke i profesionalne grupe“, kaže se u izvještaju.

Kako navode iz Službe, meta nasilja su „prije svega policija i desničarski ekstremisti koji se kao takvi očituju, ali i komercijalne kompanije posebno iz branše nekretnina“.

Osim toga, djelovi lijeve ekstremističke scene pokušali su da izvrše uticaj na proteste za zaštitu klime.

To kod mnogih budi sjećanja na teroriste Frakcije Crvene armije (RAF) koji su od sedamdesetih godina terorisali Njemačku.

Manje krivičnih djela

Međutim, statistički gledano, ljevičarski ekstremizam je u opadanju – barem kada se posmatraju registrovana krivična djela.

Brojke o ljevičarskim politički motivisanim izgredima, koje je iznijela Savezna služba za borbu protiv kriminala (BKA) u maju ove godine manje su za 31 odsto nego godinu prije toga.

Međutim, među deliktima su najčešći širenje propagande i oštećenje imovine. Broj zabilježenih tjelesnih povreda pao je za nešto manje od devet posto, sa 438 na 399 u odnosu na prethodnu godinu.

Kada je riječ o desničarskom ekstremizmu, primijetan je suprotan trend: tu se bilježi povećanje od preko 16 posto, sa 869 na 1013.

BKA: Ozbiljan problem

Predsjednik BKA Holger Minh shvata razvoj događaja vrlo ozbiljno: „Oni su protiv našeg slobodarskog i demokratskog poretka i ugrožavaju socijalni mir.“

Time prije svega misli na desni ekstremizam i krivična djela i napade iz mržnje, što je široko rasprostranjeno na internetu.

Služba za zaštitu ustavnog poretka potvrdila i da ljevičarski ekstremizam ima „visok nivo radikalizacije“. Spremnost na nasilje toliko je izražena među pojedinim pripadnicima miljea „da se oni distanciraju od ostatka nasilno orijentisanog spektra i izvršavaju pomno planirana i često izuzetno brutalna djela u malim grupama“.

Žarišta: Berlin, Hamburg, Lajpcig

Metropole Berlin, Hamburg i Lajpcig identifikovani su kao žarišta za izvođenje napada. Lina E., koja je osuđena na dugogodišnju zatvorsku kaznu, dolazi upravo iz Lajpciga.

Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer prokomentarisala je presudu: „Ova spirala radikalizacije i nasilja ne smije se nastavljati. Očigledno je prag tolerancije pao“, rekla je ova socijaldemokratkinja.

Presude pred sudom u Drezdenu naišle su na veliki odjek na lijevo-ekstremnoj sceni, rekla je Fezer. Zbog toga ih organi sigurnosti „drže na oku“.

Ona je dodala da se jednako odlučno postupa protiv ljevičarskog i desničarskog ekstremizma ili islamističkog terorizma.

Kuda ide Posljednja generacija?

Službe navode i da lijeva scena sve češće protivzakonite akcije pokušava da predstavi kao legitimni čin političke borbe, recimo u zaštiti klime. Tako se koncept građanske neposlušnosti sve više razvlači.

Namjerni, a ponekad i nasilni otpor stavlja se u isti red sa aktivnostima pokreta za ljudska i građanska prava, koji nenasilno protestuju i protive se sistemu nepravde.

U međuvremenu, iza rešetaka sve češće završavaju pristalice protestne grupe Posljednja generacija koji lijepe ruke za ulice i autoputeve i tako zaustavljaju saobraćaj.

U maju su izvršene racije širom zemlje zbog sumnje da su formirali kriminalnu organizaciju. Postupci organa pokrenuli su burnu raspravu o proporcionalnosti njihovog djelovanja u odnosu na vrstu delikta.

Nema nasilja nad policijom

Čak i prije nego što su njihove akcije otišle tako daleko, politikolog i istraživač ekstremizma Armin Fal-Traugber branio je aktiviste Posljednje generacije od optužbi za ekstremizam.

„Oni dozvoljavaju da ih policija uhapsi. Ne pružaju otpor niti se brane. Ne koriste silu protiv policajaca“, rekao je on u jednom ljevičarskom podkastu.

Međutim, i Fal-Traugber kaže da su ovakve blokade ulica „strateški pogrešne“ jer izazivaju veliko nezadovoljstvo građana. On je zabrinut šta će biti nadalje:

„Ako dođe do velike frustracije u pokretu za borbu protiv štetnih klimatskih promjena, onda bi se ova mala grupa mogla sve više i više radikalizovati“, navodi politikolog.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.