M.M.Lj. [ PR Centar ]

Neophodna primjena standarda i odgovornost u izvještavanju o ljudskim pravima

Etičko izvještavanje u Crnoj Gori i dalje otežavaju nedovoljna stručnost, različiti pritisci i savremeni izvori dezinformacija, zbog čega je neophodna dosljednija primjena standarda i jačanje profesionalne odgovornosti medija.To je poručeno tokom panel diskusije „Etičko izvještavanje o ljudskim pravima: između standarda i stvarnosti“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović, smatra da u Crnoj Gori imamo solidan normativni okvir, „ali pred nama još stoji važan zadatak – da osiguramo da ti standardi zažive u praksi“.

„Danas, kada govorimo o etičkom izvještavanju o ljudskim pravima, naročito o osobama s invaliditetom i drugim ranjivim grupama, ključno je razumjeti da medijsko izvještavanje nije samo tehnički posao, već društvena odgovornost“, navela je ministarka.

Ocijenila je da je dobro što postoji sve izraženija svijest u medijskim redakcijama da pitanja ljudskih prava nijesu marginalna, već su dio javnog interesa.

„Takođe je vidljivo da se kultura dijaloga, odgovornosti i samoregulacije počinje razvijati u našem medijskom prostoru. Međutim, iskreni smo ovaj napredak još nije dovoljan“, kazala je Vujović.

Prema njenim riječima, najveći izazov ostaje nedovoljno razumijevanje suštine i kompleksnosti ljudskih prava u svakodnevnom izvještavanju.

„Posebno se to odnosi na invaliditet, gdje je potrebno da mediji prepoznaju da osobe s invaliditetom nijesu tema samo kada se govori o socijalnim izdvajanjima, pristupačnosti ili medicinskom tretmanu, već da su one dio naše stvarnosti. Zbog toga je važno da se o tim temama ne izvještava izdvojeno, u posebnim, povremenim emisijama, već da one budu integrisane u sve tematske cjeline“, rekla je Vujović.

Ukazala je da je ključni izazov i nedovoljna stručnost u redakcijama, „ne iz loše namjere, već zbog nedostatka sistematske edukacije“.

„Zato smatram da izgradnja kapaciteta novinara i urednika mora biti trajni proces, a ne povremena inicijativa. Ministarstvo će nastaviti da podržava programe, obuke, izradu stručnih smjernica, ali i uključivanje ovih tema u obrazovanje budućih novinara“, poručila je Vujović.

Smatra da mediji imaju snagu da mijenjaju percepciju javnosti, ali samo ako izvještavaju na način koji podiže društvenu svijest, a ne reprodukuje stereotipe.

„Smatram da etičko izvještavanje o ljudskim pravima mora postati sastavni dio profesionalne kulture medija, a ne reakcija na pojedinačne slučajeve.Takođe, osobe s invaliditetom ne smiju biti predstavljene samo kao korisnici prava, već kao nosioci društvenih uloga, kao dio zajednice“, rekla je Vujović.

Ocijenila je da mediji treba da izbjegavaju izolovane “tematske getoe”, i umjesto toga da tu temu ravnopravno integrišu u sve programe i rubrike.

„Država i mediji treba da ostanu partneri, ne jedni drugima servisni ili kontrolni mehanizmi, već saveznici u očuvanju javnog interesa“, poručila je Vujović.

Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović, podsjetila je da je Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju ocijenila da je Crna Gora umjereno pripremljena u oblasti slobode izražavanja, uz određeni napredak.

Prema njenim riječima, ta ocjena znači da postoji solidan temelj, ali ne i potpuno izgrađen sistem.

„Imamo zakone, ali to ne znači da imamo i dosljednu sudsku praksu. Imamo pluralizam, ali i dalje živimo u društvu u kojem je javni govor ranjiv na politički pritisak, komercijalne interese, senzacionalizam, pa čak i privatne političke obračune“, navela je Vuksanović.

Ukazala je i da Izvještaj Evropske komisije bilježi da Crna Gora ima pluralističko i zakonski garantovano medijsko okruženje, ali i da se očekuje dosljedna zaštita novinara i novinarki, efikasne istrage napada, kao i očuvanje pune nezavisnosti RTCG i Agencije za audio-vizuelne medijske usluge.

Vuksanović je upozorila da se sloboda izražavanja danas ne brani samo u redakcijama, već i u algoritmima, serverima, komentarima, influenserskom sadržaju, pa čak i u vještački generisanim fotografijama koje mogu iskriviti stvarnost.

U takvom okruženju, etičko izvještavanje o ljudskim pravima nije samo profesionalna obaveza, već društveni minimum, jer jedan pogrešan naslov može oblikovati javni sud prije sudske odluke“, rekla je Vuksanović.

Tokom panel diskusije „Etičko izvještavanje o ljudskim pravima: između standarda i stvarnosti“ direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) Milka Tadić- Mijović, kazala je da etičko novinarstvo podrazumijeva dosljedno poštovanje profesionalnih standarda i javnog interesa, kao i neumornu posvećenost glasu onih koji ga najčešće nemaju.

„Mi bi trebalo da budemo glas slabih, glas onih koji ne mogu lako da dopru do javnosti. Upravo ti ljudi, te zaboravljene grupe koje su često na marginama, moraju stalno biti u našem fokusu“, istakla je Tadić–Mijović.

Ona je podsjetila da mediji nerijetko rade suprotno svojoj misiji i da umjesto javnog interesa služe različitim centrima moći političkim, ekonomskim, kriminalnim ili vjerskim.

„U takvim situacijama naša etika nestaje“, rekla je Tadić–Mijović.

Posebno je izdvojila slučaj nakon incidenata za koje su bili osumnjičeni turski državljani. Mjesecima je, kako je kazala, prethodno stvarana negativna atmosfera prema turskim imigrantima u Crnoj Gori, uz širenje lažnih vijesti na društvenim mrežama i u medijima — od izmišljenih slučajeva silovanja do tvrdnji da je „neki migrant izbol našeg građanina“.

„Sve se to kasnije ispostavilo kao netačno. Pitala sam se tada: da li bi se to isto desilo da je to učinio Rus? Ili neko iz Srbije? To me podsjetilo na devedesete, kada su mediji podgrijavali mržnju i doprinijeli ratovima i zločinima“, kazala je Tadić–Mijović.

Ona je upozorila da mediji moraju biti svjesni svoje odgovornosti i nikada ne smiju doprinijeti atmosferi koja se može pretvoriti u linč.

Tadić–Mijović je naglasila da je u istraživačkom novinarstvu najteža i najvažnija borba borba za tačne informacije.

„Često mjesecima radim na priči koja na kraju mora biti odložena zato što nismo uspjeli da dođemo do neophodnih podataka“, kazala je Tadić–Mijović..

Institucije su, kako smatra, i dalje zatvorene, a pristup informacijama ponekad i teži nego ranije.

Novinar Predrag Nikolić ocijenio je da profesionalni standardi u medijima sve više padaju, a da se taj trend posebno vidi u trci za pregledima na društvenim mrežama i u sve češćem objavljivanju snimaka nasilja.

Smatra da je stanje u regionu, posebno kada je riječ o izvještavanju o ranjivim grupama i žrtvama nasilja, često skandalozno.

Nikolić je kazao i da se u Crnoj Gori barem dio tradicionalnih medija još uvijek trudi da poštuje profesionalna pravila, iako je riječ o neprestanoj borbi, dodatno otežanoj činjenicom da sve više novinara napušta profesiju.

„Nakon političkih promjena i dolaska demokratije, dobili smo potpuno drugačiju medijsku sliku. Imamo otvoreno svrstavanje, medije koji su u službi partija, tajkuna, pa i vjerskih institucija. Od njih se ne može očekivati profesionalizam, niti poštovanje osnovnih standarda, posebno kada je riječ o ljudskim i manjinskim pravima“, rekao je Nikolić.

Govoreći o saradnji sa institucijama, Nikolić je kazao da se u posljednje vrijeme vidi nešto više otvorenosti, posebno kada je riječ o tužilaštvu, ali da i dalje mnogo zavisi od toga ko u institucijama ima kakve izvore.

„U slučaju migrantske panike i dezinformacija o navodnim turskim državljanima, institucije su reagovale tek kada je situacija eskalirala. Nije bilo blagovremenog demantija, a kada su reagovali, sami su sebi kontrirali. To ipak pokazuje kako bi trebalo da izgleda komunikacija, pravovremeno, jasno i bez čekanja da se pritisak akumulira“, rekao je Nikolić.

Novinar i analitičar medija Dragoljub Duško Vuković, istakao je da je etika osnovni preduslov bilo kakvog ozbiljnog novinarstva.

Prema njegovim riječima, profesija ne može opstati ako izgubi etičke standarde, jer se tada pretvara u nešto sasvim drugo, marketing, propagandu ili mješavinu različitih komunikacijskih praksi koje služe interesima moćnih, a ne javnosti.

„Ako vijesti i priče postanu obična roba, novinarstvo se nađe u stalnoj napetosti između očekivanja javnosti i pritiska tržišta da se zaradi novac“, naveo je Vuković. U tom raskoraku, kako je dodao, mnogi novinari i redakcije gube orijentaciju, pa se umjesto odgovornog rada javlja „novinarstvo u tragovima“.

Vuković smatra da novinari moraju biti „agent običnih ljudi“, glas onih koji nemaju moć ni resurse da se čuju u društvu u kojem profit često ima prednost nad javnim interesom.

Ukazao je da se u praksi nerijetko dešava da novinari koji prate crnu hroniku razviju oslanjanje na određene izvore iz policijskih ili sudskih struktura.

„Ti izvori informacije ponekad plasiraju selektivno, u korist određene strane u postupku. To je ozbiljan problem. Zato urednici moraju da vode računa o tome kako se izvještava od hapšenja pa sve do završetka postupka. Važno je ko su izvori, kako novinari dolaze do njih i koji su njihovi motivi. Upravo je razumijevanje motiva izvora jedna od ključnih lekcija koje se prenose mladim novinarima“, pojasnio je Vuković.

Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ivana Becić istakla je da je transparentnost jedan od najvažnijih mehanizama za jačanje povjerenja građana u sudsku vlast, a da je etičko izvještavanje u medijima neraskidivo povezano sa tim procesom.

Prema njenim riječima, etičnost bi trebalo da bude i „krug i cilj svakog izvještavanja“, ali praksa često pokazuje drugačije.

Za sudsku granu vlasti najvažnije je da novinarsko izvještavanje bude tačno, objektivno i zasnovano na provjerenim informacijama. Novinari bi trebalo da se više bave istraživačkim radom, da koriste pouzdane izvore i da ne prejudiciraju sudske odluke kroz svoje izvještavanje. Važno je i da dobro poznaju tematiku o kojoj izvještavaju“, naglasila je Becić.

Dodala je da novinar, da bi izvještavao etično, mora biti obučen za oblast o kojoj piše, jer jedino tako može ispoštovati profesionalne standarde.

Smatra da su ključni elementi etičnosti tačnost, provjerljivost informacija i jasno navođenje izvora, kako bi javnost dobila potpunu i realnu sliku o radu institucija.

„Sudstvu nije cilj da javnost stekne utisak da je sve savršeno, već da razumije stvarno stanje i put do rješenja svakog predmeta“, rekla je Becić.

Ukazala je na česte probleme koji nastaju u komunikaciji sudova i medija među kojima su izvlačenje informacija iz konteksta, pogrešno zaključivanje o činjeničnom stanju, nerazumijevanje faza sudskog postupka, kao iobjavljivanje senzacionalističkih naslova koji ne odgovaraju sadržaju teksta.

„Ljudi često čitaju samo naslove. Ako je naslov senzacionalistički, a tekst objektivan, javnost ipak ostaje sa pogrešnom poluinformacijom“, upozorila je Becić.

Smatr da dodatni izazov predstavlja i balansiranje između onoga što sud može da saopšti i onoga što ne smije zbog zaštite postupka, prava stranaka ili osjetljivosti dokaza.

Politikolog Aleksandar Novović predstavio je istraživanje u kojem su analizirana četiri portala – Vijesti, RTCG, Analitika i CDM, kroz 1639 tekstova objavljenih u periodu od 14 mjeseci.

„Najzastupljenije teme bile su izvještavanje o ženama i djeci, dominantno u kontekstu crne hronike. Najmanje zastupljeni bili su osobe sa invaliditetom i RE populacija, iako su upravo o tim grupama tekstovi najčešće imali pozitivan tonalitet“, naveo je Novović.

Kazao je da je najviše „graničnih tekstova“, koji su tačni ali uskraćuju širi kontekst, zabilježeno u izvještavanju o ženama.

„Primjeri uključuju pogrešno svrstavanje tekstova u rubrike poput izvještaja o silovanju koji se svrstava pod sport, jer je počinilac sportista, čime se žrtva dodatno objektivizuje, a fokus pomjera na muškarca kao glavnog aktera“, kazao je Novović.

Prema njegovim riječima, portali zbog pritiska brzine i ekonomije klikova, nerijetko pribjegavaju neempatičnoj terminologiji i formulacijama koje podstiču stereotipe.

„Uočljive su i regionalne i identitetske stigmatizacije, gdje se u naslovima nepotrebno naglašava porijeklo aktera („Cetinjanin“, „Baranin“), što utiče na komentare i percepciju javnosti“, rekao je Novović.

Ukazao je da je kategorija sa najviše problematičnih primjera izvještavanje o migrantima i manjinama, gdje se često koriste senzacionalistički izrazi i stigmatizujući okviri.

„Poseban izazov predstavljaju komentari na portalima, koji funkcionišu kao produžetak medijskog sadržaja. Iako moderatori često nemaju kapacitete da ih blagovremeno kontrolišu, ostavljanje nefiltriranih komentara pojačava polarizaciju, relativizuje nasilje i podstiče govor mržnje, posebno prema ženama i migrantima“, naveo je Novović.

Smatra da je, uz medijsko prilagođavanje novim društvenim trendovima, neophodno stalno ažurirati kodeks i razvijati senzibilisan pristup izvještavanju o ranjivim grupama, kako bi mediji opravdali svoju ulogu u zaštiti ljudskih prava i oblikovanju društvenih narativa.

Događaj je organizovan u okviru projekta “Nadziranje medija – praćenje etičkog izvještavanja o kršenjima ljudskih prava” koji CEDEM realizuje u partnerstvu sa Sociološkim centrom Crne Gore (SOCEN), uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.