L.K. [ Mina ]

Digitalna transformacija sporo napreduje

Crna Gora pretposljednja je među šest država regiona Zapadnog Balkana u digitalizaciji javne uprave i pružanju usluga, pokazali su rezultati regionalnog WeBER izvještaja koji prati reformu javne uprave u dijelu pružanja usluga, a koji u Crnoj Gori sprovodi Institut alternativa.

Kako je saopšteno iz te nevladine organizcije, na današnjoj konferenciji "Građani na prvom mjestu’’, predstavnici državnih institucija, biznis zajednice, civilnog društva i medija, razgovarali su o razvoju Crne Gore u oblasti pružanja javnih usluga i digitalizacije javne uprave, kao i o iskustvima građana kroz svakodnevnu interakciju sa upravom.

Navodi se da je na konferenciji saopšteno da u Crnoj Gori, uprkos novom portalu e-uprave i Planu razvoja 171 elektronske usluge do 2027. godine, praktična implementacija pokazuje da su građani i privreda i dalje suočeni sa nedostatkom stvarnih elektronskih servisa, fragmentiranom upravom i neadekvatnim odnosom državnih službenika.

"Crna Gora je pretposlednja među šest zemalja regiona Zapadnog Balkana u digitalizaciji javne uprave i pružanju usluga, sa samo pola boda više od Bosne i Hercegovine", kaže se u saopštenju.

Jelena Radulović iz Instituta alternativa, predstavljajući rezultate WeBER izvještaja, ukazala je na to da je novo dostignuće u Crnoj Gori uvođenje portala e-uprave u decembru prošle godine, sa prvim elektronskim uslugama integrisanim tek u aprilu ove godine.

"Portal donosi poboljšanja u smislu dostupnih informacija – građani mogu da vide koja je institucija nadležna za određenu uslugu, koliko košta, koje su potrebne dokumentacije i obrasci", navela je Raduković.

Prema njenim riječima, i pored svih unapređenja, nijedna od sedam najpotrebnijih usluga iz njihovog uzorka (izdavanje ličnih dokumenata, registracija preduzeća, registracija vozila, knjiženje nepokretnosti i ostale), nije dostupna na novom portalu e-uprave.

Ključni problem koji je Radulović istakla je to što institucije u Crnoj Gori ne pitaju građane šta im je potrebno, kako bi trebalo da funkcioniše određena usluga, niti kako bi je trebalo poboljšati. Istraživanje javnog mnjenja to potvrđuje.

“Tek 27,8 odsto ispitanika smatra da može imati uticaj na razvoj usluga javne administracije. To znači da većina građana vidi javnu upravu kao nepromjenjivu strukturu na koju se ne može bitno uticati”, dodala je Radulović.

Radulović je, sumirajući ključne preporuke, kazala da bi država trebalo da konsultuje građane kako treba da izgledaju usluge i na koji način mogu da ih ostvare.

"Povratne informacije i iskustva građana trebalo bi da se formalizuju i budu javno dostupni sa jasnim kanalima kroz koje bi građani mogli da podijele svoja iskustva i potrebe", rekla je Radulović.

Ona smatra i da zaposleni u javnoj upravi koji pružaju usluge nijesu dodatno obučavani kako da rade sa ranjivim grupama.

"U prethodne dvije godine nije bilo takvih obuka. Trebalo bi da ih Uprava za ljudske resurse kreira", kazala je Radulović.

Ona je naglasila i da bi podatke trebalo objavljivati u više formata, kao i da bi digitalni potpis i plaćanje trebalo da budu osnov sprovođenja elektronskih usluga, a portal e-uprave trebao bi biti centralna tačka svih e-administrativnih usluga.

Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e- servise u Ministarstvu javne uprave, Dušan Polović, objasnio je da je Ministarstvo sprovelo tri ciklusa istraživanja sa UNDP kako bi razumjelo šta je građanima potrebno.

"Građani žele da portal uprave bude centralna tačka – da ne lutaju kroz sve portale različitih državnih organa", rekao je Polović, dodajući da je Ministarstvo taj princip inkorporiralo u svoj Plan razvoja digitalnih servisa.

Prema riječima Polovića, realizacija ide sporije nego što bi trebalo.

On je pojasnio da je ključni izazov, pored same digitalne pismenosti građana. i interoperabilnost na nivou Vlade.

"Zbog nedonošenja kadrovskog plana nismo mogli ispuniti bitan cilj – jačanje inspekcije informacionog društva. Pojedini organi državne uprave ne postupaju u skladu sa svojim obavezama iz Zakona o elektronskoj upravi. Građani se moraju obraćati organima pojedinačno i gube vrijeme", rekoa je Polović.

Programski menadžer UNDP-a, Boris Rebić, naglasio je da je veliki problem i to što građani, čak i kada znaju da elektronske usluge postoje, ne koriste iste.

"Oko 52 odsto građana zna za e-usluge, ali samo osam odsto ih koristi", naveo je Rebić.

Kako je dodao, otpor prema elektronskim uslugama nije zbog tradicionalnih skrupula ili straha od tehnologije.

"Građani žele da se procesi olakšaju. Vidjeli smo kako izgleda izdavanje lične karte u 2025. To je suludo. Glavni problem je što nema e-usluga. Trebalo bi ih razvijati – bez obzira na nivo, bitno je da usluga postoji", kazao je Rebić.

On je naglasio da je problem to što elektronske usluge zavise od kvaliteta podataka i razmjene informacija između institucija.

"Institucije ne vode dovoljno računa o tome," istako je Rebić, dodajući da je postojanje e-usluga uslovljeno registrima podataka i kvalitetnom razmjenom podataka koja mora biti sigurna, intenzivna i kontinuirana.

"To je razlog što neke usluge ostaju nerazvijene", naglasio je Rebić.