Mi.M. [ RSE ]

Potrebno još napora u borbi protiv trgovine ljudima

Države Zapadnog Balkana ne ispunjavaju u potpunosti minimalne standarde u suzbijanju trgovine ljudima, ali ulažu značajne napore u tom pravcu, ocjenjuje se u izvještaju američkog Stejt departmenta o trgovini ljudima za 2025. godinu.

Sve zemlje regiona se nalaze u drugoj kategoriji (Tier 2).

Srbija se u posljednjem izvještaju američkih vlasti pridružila ostalim zemljama regiona, nakon što je prethodnih godina bila na listi za nadzor (Tier 2 Watchlist).

Inače, zemlje svijeta su podijeljene u tri kategorije - od onih koje ispunjavaju standarde (Tier 1) preko onih koje ulažu značajane napore (Tier 2) do onih koje uopšte ne ulažu napore u ispunjavanju standarda (Tier 3).

Kao ključni problemi zemalja regiona konstatovani su mali broj osuđujućih presuda, neodgovarajuća kaznena politika, kapaciteti skloništa za žrtve trgovine ljudima...

Stejt department poziva države na dosljedniju primjenu zakona, identifikaciju žrtava, efikasnije kažnjavanje trgovaca ljudima, kao i snažniju podršku nevladinim organizacijama.

BiH - različite prakse sudova

U slučaju Bosne i Hercegovine (BiH), američke vlasti konstatovali su različitu sudsku praksu za trgovinu ljudima na nacionalnom u odnosu na entitetski nivo.

Sudovi BiH su prošle godine osudili dvije osobe za seks trafiking – na 10 i 11 godina zatvora.

Sudovi entiteta Federacija BiH donijeli su 13 presuda – godinu do godinu i po za seks trafiking, pet do deset godina za radnu eksploataciju.

U entitetu Republika Srpska presuda nije bilo u posljednje tri godine.

"Dok sudovi u Federaciji izriču značajne zatvorske kazne... Vrhovni sud RS je osumnjičenog trgovca ljudima oslobodio, opravdavajući potencijalno prisiljavanje djece iz romske zajednice na prosjačenje i prisilni rad kao tradicionalne kulturne prakse i običaje", navodi nalaz američke administracije.

Osim toga, Vlada BiH je izvijestila da su neki trgovci ljudima iskoristili zakonsku mogućnost da zatvorsku kaznu do godine zamijene novčanom - 100 konvertibilnih maraka (50 eura) po danu izrečene kazne.

Vlada nije izvijestila ni o kakvim procesima ili presudama protiv državnih službenika u svojstvu saučesnika u krivičnim djelima trgovine ljudima.

Jedna od glavnih preporuka Vašingtona je da se energičnije istražuju i procesuiraju slučajevi trgovine ljudima, uključujući i one u koje su umiješani bh. funkcioneri, ali i da se izriču odgovarajuće kazne.

Stejt deparment konstatuje da je početkom prošle godine zatvoreno najveće sklonište u BiH koje je vodila nevladina organizacija, čime su kapaciteti za smještaj žrtava smanjeni za više od pola.

"Zatvaranje je rezultiralo preseljenjem žrtava, što je izazvalo razdvajanje porodica i ponovnu traumatizaciju žrtava".

Posmatrači su izvijestili i da osoblje u nekim skloništima nije obučeno za rad sa žrtvama trgovine ljudima, posebno sa djecom.

Crna Gora 

Američke vlasti su istakle da je Crna Gora prošle godine otvorila privremeno sklonište za žrtve trgovine djecom i mladima.

Međutim, sklonište je smješteno u istom kompleksu kao i centar za djecu sa problemima u ponašanju, što bi, navodi se, moglo dovesti do narušavanja privatnosti i bezbjednosti žrtava trgovine.

U Izvještaju se ističe i da su kvalifikovane nevladine organizacije bile spriječene da dobiju dozvole za rad zbog pravila da u svom vlasništvu moraju imati prostor namijenjen za smještaj žrtava trgovine ljudima.

To pravilo, smatraju, treba promijeniti.

Među preporukama je da se energičnije istražuju i procesuiraju slučajevi trgovine ljudima, uključujući i one u koje su umiješani službenici i izricati odgovarajuće zatvorske kazne.

Sudovi su osudili jednu osobu zbog prisiljavanja na rad - tri godine zatvora. Sudovi su takođe osudili dvije osobe zbog prisiljavanja na brak.

Upozorava se da Romima, posebno djeci, i dalje prijeti visoki rizik od prisilnog prosjačenja i dječjih brakova.

Vašington primjećuje problem crnogorskih institucija u procesuiranju slučajeva.

"Vlasti su procesuirale moguće slučajeve trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije kao krivična djela sa znatno manjim kaznama od trgovine ljudima, a vlada je žrtvama dodjeljivala advokate sa malo ili bez iskustva na suđenjima", navodi se u izvještaju Vašingtona.

Srbija - prioritet istraga o stranim radnicima

Jedna od prioritetnih preporuka američkih vlasti za Srbiju je da u potpunosti istraži navode o prisilnom radu u proizvodnim pogonima u vlasništvu kineskih državljana - fabrici za proizvodnju guma u Zrenjaninu i rudnku bakra u Boru.

Vlada, ističe se, nije u potpunosti istražila navode uprkos brojnim izvještajima srpskih i međunarodnih nevladinih organizacija o konfiskaciji pasoša, neisplaćenim platama i nadzoru nad radnicima.

"Prema riječima posmatrača, vlada je odbacila optužbe, odlagala odgovor i nastavila da tvrdi da strani radnici nisu žrtve trgovine ljudima, uprkos tome što nije provjerila ili u potpunosti istražila optužbe", navodi se u izvještaju Stet departmenta.

Sudovi su prošle godine osudili 21 osobu za trgovinu ljudima.

Sve presude su bile za trgovinu ljudima u cilju seksualne eksploatacije, sa kaznma od kućnog pritvora i psihijatrijskog liječenja do 13 i po godina robije.

Međutim, u izvještaju se konstatuje da su vlasti nastavile da za krivično gonjenje trgovaca ljudima koriste 'krivična' djela koja imaju bližu kaznenu politiku.

Takođe se konstatuje da se zatvorskim, uslovnim i novčanim kaznama kažnjavaju žrtve trgovine ljudima, za djela počinjena kao direktna posljedica trgovine.

U dokumentu se navodi da ostaje ozbiljna zabrinutost zbog korupcije i saučesništva srpskih funkcionera u krivičnim djelima trgovine ljudima, što je "ometalo djelovanje organa reda tokom godine".

Vlada je istraživala dva pripadnika Vojske Srbije zbog trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije i još četiri pripadnika zbog korištenja usluga žrtve trgovine ljudima.

Kosovo - većina optuženih oslobođena

Kosovske vlasti su prošle godine identifikovale više žrtava trgovine ljudima.

Međutim, u istom periodu sudovi su oslobodili većinu optuženih trgovaca ljudima i nastavili da izriču kazne ispod zakonskog minimuma za to krivično djelo.

"Vlasti su istraživale i procesuirale roditeljsko prisiljavanje djece na prosjačenje kao roditeljsko zanemarivanje ili zlostavljanje, a ne kao trgovinu ljudima. Zbog neadekvatnih procedura identifikacije prisilnog prosjačenja, vlada nije preduzela efikasne mjere da spriječi neprimjereno kažnjavanje potencijalnih žrtava".

Jedna od prioritetnih preporuka Stejt departmenta za Kosovo jeste proaktivno identifikovanje žrtve trgovine ljudima među ranjivim populacijama, uključujući djecu iz romske, aškalske i egipatske populacije.

Sudovi su prošle godine osudili jednog trgovca ljudima u svrhu seksualne trgovine, što je značajno smanjenje u poređenju sa 14 osoba godinu ranije.

Trgovac ljudima osuđen je na osam meseci zatvora, što je ispod minimalne kazne od pet godina zatvora.

"Kazne ispod minimalnih i novčane kazne same po sebi potkopavaju napore da se trgovci ljudima pozovu na odgovornost, slabe institut odvraćanja, stvaraju potencijalne bezbjednosne probleme za žrtve i ne održavaju ozbiljnost zločina", navodi se u izvještaju

Sudovi su oslobodili 17 osumnjičenih trgovaca ljudima iz neodređenih razloga.

Posmatrači su izvijestili da većini tužilaca i sudija nedostaje obuka i iskustvo, posebno u vezi sa zločinima koji uključuju psihološku prisilu žrtve, što je, navodi se, rezultiralo blagim kaznama ili slučajevima u kojima su osobe optužene djela koja donose nižu kaznu.

Sjeverna Makedonija - osuđeno osmoro trgovaca

U Sjevernoj Makedoniji zabiljeležen je napredak u institucionalnim reformama – više žrtava je identifikovano, povećano je finansiranje prihvatilišta i osnovan savjet koji uključuje osobe koje su preživjele trgovinu ljudima.

Međutim, izvještaj apostrofira da su osuđena četiri trgovca ljudima tokom 2024. godine, što je niže u odnosu na godinu ranije kada je osuđeno 16 lica.

Sud je osudio osmoro trgovaca ljudima, od kojih je četvoro dobilo desetogodišnje kazne.
Žrtve su uglavnom žene i djevojke, koji su seksualno eksploatisane, kao i Romi a posebno djeca u prisilnom prosjačenju, ponekad od strane članova porodice ili bliskih osoba.

Strane žrtve dolaze iz drugih balkanskih zemalja, istočne Evrope i dalje.

Postoji eksploatacija u sektoru ugostiteljstva, noćnih klubova, restorana, ali i kroz online regrutacije koje završe prinudnim uslovima.

Sjeverna Makedonija je u izvještaju prepoznata kao zemlja koja bilježi pomak, posebno u domenu zaštite žrtava i jačanja socijalnih kapaciteta.

Ipak, brojni nedostaci naročito u broju osuđenih trgovaca, u uslovima za žrtve i u dosljednosti primjene zakona pokazuju da je put još dug.

Da bi dostigla na viši rejting na listi, neophodno je da napredak bude prvenstveno u primjeni, a ne formi.

To podrazumijeva stvarnu zaštitu, kažnjavanje počinilaca, i sistemsku odgovornost.