Saša Samardžić

Vratiti obavezni vojni rok ili stimulisati vojnike da završe specijalističku obuku?

Zemlje Balkana na putu su uvođenja obaveznog vojnog roka. Geopolitičke tenzije na globalnom nivou nameću nam povećanje operativnosti i sposobnosti vojski u regionu kroz obavezno služenje vojnog roka, kaže izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lunić. Najbolje bi bilo da se ne ide sistemom zakonske obaveze, nego putem stimulisanja budućih vojnika koji bi trebalo da završe specijalističku obuku i budu obučeni za zahtjevne zadatke, kaže Lunić. I vojni analitičar Aleksandar Radić ukazuje na važnost motivisanja budućih vojnika.

Vraća li se u Crnoj Gori vrijeme i tradicija ispraćaja mladića u vojsku. Sudeći prema anketi na ulicama Podgorice, raspoloženja i volje među mladima ima, a žive i emocije i sjećanja starijih.

Crna Gora je 2006. godine ukinula vojnu obavezu i uvela profesionalni model armije. U vremenu globalnih previranja, posebno rata u Ukrajini, i zemlje Balkana, poput nekih u Evropi, razmatraju ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka. Naš sagovornik, vojni analitičar Aleksandar Radić, kaže da NATO striktno ne propisuje model popune oružanih snaga.

"Postoje zemlje koje su uvijek imale samo profesionalni model popune, osim u ratu, kao što je Velika Britanija. Zemlje koje su obustavile obavezno služenje vojnog roka kao što su Njemačka, Italija, ali i zemlje koje se konzervativno drže popunom kroz obavezno služenje, na prvom mjestu je Grčka", kaže Radić.

Koncept masovnih armija je koncept vojski 19. vijeka, kaže za naš radio Nikola Lunić, izvršni direktor Savjeta za strateške politike. Lunić smatra da je problematično što se stavlja fokus na opštu vojnu obuku.

"Dobijate vojnike koji znaju eventualno rukovati puškom, znaju očistiti pušku, ali nisu obučeni za niti jednu jedinu specijalnost, kao što je vožnja tenka ili dio borbenih sistema", ističe Lunić.

Model potpune profesionalizacije dospio je u krizu jer ideja da se uvede aktivna rezerva nije dala željene rezultate. U svim zemljama Balkana, od Mađarske do Sjeverne Makedonije, vojnici su stari i prezreli, kaže Aleksandar Radić.

"U Hrvatskoj je odluka na snazi, čeka se kada će biti pozvani prvi regruti. U Srbiji, iako je prva još 2017. godina otvorila temu obaveznog služenja vojnog roka za sad sistem još nije uspostavljen zbog teške političke situacije, ali uskoro će. I tako da jedna po jedna zemlja razmatra i ulazi u proces obnove, osim Bosne i Hercegovine koja će ostati tabu", objašnjava analitičar.

Mnogi evropski lideri upozoravaju da Evropa ulazi u predratno doba, kaže Nikola Lunić. Crnoj Gori je potreban vojni rok. Međutim, treba ozbiljno razmatrati ko i kako treba da služi. Najbolje bi bilo da se ne ide sistemom obligacija, odnosno zakonske obaveze, nego putem stimulisanja budućih vojnika.
"I da se na taj način obezbijedi motivisani kadar koji će biti visoko profesionalno obučen za zahtjevne zadatke i koji će biti jedan izvor budućih profesionalaca ili podoficirskog kora u sljedećim godinama koje predstoje", kaže Lunić.

Po jednoj anketi koja izaziva nevjericu, tek svaki šesti stanovnik Njemačke bio bi spreman da bez oklijevanja nosi pušku u slučaju vojnog sukoba, a 59 procenata se izjasnilo da vjerovatno ili sigurno ne bi branili Njemačku oružjem. Odgovornost političara je da pridobiju javno mnjenje za teme od nacionalnog značaja, kaže Aleksandar Radić.

"Naravno, postoje razni pristupi da se pruže nadoknade, autoritet, zapošljavanje, zatim plate", kaže Radić.

rije samo nekoliko godina Evropljani su uživali u blagodatima mira koji je trajao decenijama nakon užasa dva svjetska rata. U ljudskoj je prirodi da brzo zaboravlja. Da li političari uopšte čitaju Remarka i Hemingveja?