Igor Pejović

Nedostaje mi slovenska disciplina, moja obaveza bila da se vratim u CG

Uređen sistem, rad, red i disciplina - to je ono što iz Slovenije nedostaje Podgoričanki Tari Serhatlić koja je Pravni fakultet završila u Mariboru, a magistarski rad piše iz svog rodnog grada. U emisiji Mladovanje na TVCG kazala je da se trudi da sve to održi u Crnoj Gori, no priznaje da je to ipak malo teže, budući da se pravila ovdje ne poštuju striktno kao u Sloveniji.

Tara je u toj zemlji provela četiri i po godine, i u Crnu Goru se vratila prije godinu, nakon položenih ispita na master studijama. Zanimalo nas je i zašto Slovenija.

“Pa uvijek mi je djelovala kao sređena zemlja, a opet dovoljno blizu da mogu da dođem kad hoću. Privlači me taj neki stil života, naizgled sličan našem, i mislila sam da ću tamo pronaći svoj novi dom”, kazala je Tara.

Priznaje i da je promijenio život u Sloveniji: “Život u takvom okruženju, gdje je vladavina prava jaka, gdje su životne navike pravilne i sve se radi u cilju očuvanja zakona, životne sredine, jednostavno ne postoji opcija da se to ne odrazi na čovjeka nimalo i mislim da je to dosta uticalo na mene, kao i moje kolege i koleginice sa Zapadnog Balkana, na način da smo svoje obrasce ponašanja promijenili da bi bili slični Slovencima u aspektima koji su pozitivni”.

Ipak, kako kaže, “crnogorski mentalitet je nešto na čemu ja gradim svoj identitet i koji je neodvojiv dio mene i ne postoji boravak u bilo kojoj državi koji bi mogao da to promijeni kod mene”.

A nakon više od godinu, koliko je ponovo u Crnoj Gori, nedostaje joj Slovenija, prijatelji koje je stekla, ali i samostalan život u inostranstvu.

“Nedostaje mi ta uređenost, rad, red i discipilina koju sam imala tamo, koju se trudim da održim ovdje, ali je prosto to malo drugačije i teže održavati taj neki stil ako vidim da se niko drugi ovdje ne pridržava toliko rigorozno, kao što je slučaj tamo. Ipak nekako sam srećna u Crnoj Gori i mislim da je ovo mjesto iz kojeg je lijepo poći da se vidi ponešto, ali ja bi se uvijek vratila”, kazala je naša sagovornica.

Do promjene će, kaže, doći i u Crnoj Gori nakon što postanemo članica Evropske unije: “Kad nam svima budu nametnuta ta neka stroža pravila i sankcije za nepoštovanje istih. Kada prosto mladi ljudi vide da to nije proizvoljno, da mi ne možemo da biramo hoćemo li da poštujemo zakon i pravila, nego da je to naša obaveza i da to ima svrhu očuvanja reda u državi”.

Slovencima je radno vrijeme osam sati, i tokom radnog vremena, kaže Tara, nema dugih pauza: “Za njih je radno vrijeme od osam do četiri, kod nas je u radnom vremenu svaka bašta kafića puna, što tamo nije slučaj. I našim ljudima je nezamislivo da Slovenci ne piju kafe tokom radnog vremena, da je pauza striktno 30 minuta, da tu nema ostajanja i završavanja obaveza po gradu i slično tokom radnog vremena. Slovenci za sve nađu vrijeme, ali ni na šta ne gledaju tako lagodno kao mi”.

Tokom studija u Sloveniji bila je i radno angažovana vikendom ili tokom kad nema predavanja: “I to su bili neki jednodnevni, dvodnevni poslovi u smislu promocije i slično, gdje bih za dan mogla da zaradim ozbiljne pare, tipa dnevnica 50-60 eura, što je u Crnoj Gori nezamislivo za posao”.

Nakon što je upisala magistarske, odlučila je da potraži ozbiljniji posao koji je, kako kaže, manje više bio vezan za struku.

“Za početak je to bila građevinska firma, posao u administraciji. Nakon toga sam imala sreću da nađem posao u struci, kod advokatice u Mariboru, koja je zaista bila predivna i potrudila se za to kratko vrijeme da me nauči što više”, kazala je Tara.

U odnosu na period kada je došla u Sloveniju, sada su cijene porasle, naročito stanova: “Ogroman je problem studentima da nađu adekvatne stanove, jer ih je manjak na nivou cijele Slovenije. Cijene su nesrazmjerno porasle u odnosu na potražnju. To je bio najveći trošak”.

Izlasci, kafe i putovanja su, kaže, povoljni jer je studentima omogućeno da ostvare popuste, naročito što se tiče hrane: “Imali smo subvcencije putem bonova u ogromnom broju restorana širom grada, koji su išli od nacionlanih restorana, kineskih, meksičkih i brze hrane. Sve je student mogao da dobije putem bonova, odnosno da za pun obrok plati tri do pet eura”.

Sada se bavi pisanjem magistarskog rada na temu nezavisnosti pravosuđa u Crnoj Gori kao kriterijuma prsitupa EU.

“Smatrala sam da će moj boravak u Crnoj Gori omogućiti lakši pristup literaturi, da lakse dođem do stručnjaka ovdje, jer sam željela da bude taj rad upotrebljiv i nakon ulaska u EU. A smatrala sam oduvijek da je moja obaveza da se vratim i da donesem tu pozitivnu promjenu Crnoj Gori kao mlada osoba, kao neko ko je pun energije, jer vjerujem da je na nama mladima da sve te pozitivne obrasce ponašanja i sve te pozitivne aspekte života u inostranstvu implementiramo ovdje”, kaže naša sagovornica.

Za sada, kaže, smatra da je najbolje da svoju karijeru započne u Crnoj Gori, a da ostavi prostora za život i boravak u inostranstvu u okviru studijskih posjeta, radnih angažmana i ako se ukaže prilika zaposlenja u Evropi.

“Meni je žao da kažem, ali daleko smo od Slovenije. Ta kultura življenja je nešto što nama mora da bude nametnuto od strane EU, jer mi sa našim mentalitetom nećemo je lako prihvatiti i svojevoljno, već tek kad nam bude naređeno”, ističe Tara.

U Sloveniji je, navodi, sve podređeno studentima - počevši od ishrane, domova, zaposlenja tokom studija. Profesori su, kaže, stručni i profesionalni i najbolji stručnjaci u svojoj oblasti.

Na pitanje koji su problemi mladog Slovenca, u odnosu na naše u Crnoj Gori, Tara odgovara: “Mislim da su problemi slični, ali na različitiim nivoima. Imamo i mi i oni problemi sa zapošljavanjem, ali je kod nas problem partijsko zapošljavanje, a kod njih konkurencija na evropskom tržištu rada kojem žele da pristupe”.