Igor Pejović, TVCG

MLADA BIOLOŠKINJA

Prirodu u Crnoj Gori branimo od neznanja i pohlepe

Prirodu u Crnoj Gori danas branimo od pohlepe, ljudi koji imaju novac, ali i od nedostatka znanja i neinformisanosti, kazala je mlada biološkinja Andrijana Mićanović. U emisiji "Mladovanje" na Televiziji Crne Gore (TVCG) kazala je da u 21. vijeku i dalje moramo da učimo ljude zašto nije dobro izbaciti kesu smeća kroz prozor.

Kaže da je očuvanje prirode najvažnija tema, da prirodom svi moramo da se bavimo, jer smo zavisni od prirode.

“Priroda može bez čovjeka, čovjek bez prirode ne može. Mi smo mala, bogata država, koja nema puno stanovnika i preveliku industriju i mi smo još uvijek u zoni komfora gdje, bez obzira kako se ponašamo prema prirodi, još nijesmo dostigli granicu svojih postupaka osjećamo velike posljedice”, kazala je Mićanović.

Na pitanje od koga ili od čega je danas najviše potrebno braniti prirodu u Crnoj Gori, Andrijana odgovara: “Definitivno to je čovjek, više aspekata čovjeka. Prirodu branimo od pohlepe, od ljudi koji imaju novac, pa preko eksploatacije prirodnih resursa. Branimo je od nedostatka znanja, neinformisanosti, pa u 21. vijeku i dalje moramo da učimo nekoga i da nekom objašnjavamo zašto nije dobro izbaciti kesu smeća kroz smeća, zašto opušak cigarete zagađuje nekoliko hiljada litara vode”.

Mladi se ponašaju onako kako vide...

Mladi se u odnosu prema prirodi ponašaju onako kako vide da se ponaša okolina i njihovi ukućani.

“Mi smo dosta radili s mladima i to nam je jedan od stubova rada. Ta situacija nije na dobrom nivou, ali moram da priznam da najmanje treba da krivimo mlade, sisitem nas je doveo do ove pozicije”, kazala je naša sagovornica.

Ni u regionu, navodi ona, nije bolja situacija.

“Tako je u svim državama koje su u tranziciji. Balkanske države su vruće tačke biodiverziteta i sve oči Evropske unije su uperene u očuvanje prirode na Balkanu, jer sve što Balkan ima u Evropi je davno izgubljeno”, kaže Mićanović.

Malo je tužno, kaže, da za svaku rijeku i stablo moramo da se borimo protestima.

”Treba da postoji ta kritična masa koja je u Crnoj Gori mala, i često ćete vidjeti na ekološkim protestima iste ljude. I čuti da se oni u sve razumiju. Odaziv mladih jeste loš, ali je loš jer izostaje podrška porodice. Jer biti na protestu je isto izlazak iz zone komfora. Isto je neko zamjeranje”, smatra Andrijana.

Kroz posao, kako kaže, često komunicira i s turistima koji su očarani ljepotama Crne Gore, a najviše turista dolazi zbog naše prirode.

"Ne dolaze zbog kulturnih znamenitosti, noćnog života. Najveći resurs je naša priroda”, kaže Mićanović.

Cijela Crna Gora fantazija

Kad joj dođu gosti sa strane, teško se odlučuje gdje da ih povede i šta da im pokaže, jer je cijela Crna Gora fantazija.

“Od juga do sjevera, istoka do zapada. Sreća, pa je Crna Gora mala, pa iz Meditarana dođete na vrh najveće planine u jedan dan. Ne mogu da dam odgovor, jer se puno mučim gdje da ih uputim, ali zavisi i od toga što bih voljela da ponesu iz Crne Gore. Jako mi je važno da ko god dođe u Crnu Goru vidi područje Komarnice koje je pod pritiskom i onda to mi je zadnjih godina fokus, ali generalno Durmitor, Prokletije, prosto je svaka planina univerzum i svaka je na svoj način prelijepa, jezera, divlje rijeke, toga nema u Evropi, samo na Balkanu”, kazala je Andrijana.

Zanimalo nas je i je li prirodu danas u Crnoj Gori teže braniti s pozicije NVO aktiviste ili institucije i resora nadležnog za to.

“Ono što je važno je da su to dvije neodvojive stvari. U institucijama su donosioci odluka koje se tiču korišćenja nekog resusa. S jedne strane je NVO sektor koji se suočava s pronalaskom finansija, održivosti, stigme u društvu, negativnog stava, pogotovo institucija. U suštini funkcija NVO u pravom smislu je da nadopuni rad vlade i mi se time bavimo”, rekla je ona.