- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
07. 11. 2024.
19:36 >> 19:36
1
Lacmanović
"Uz crnogorski, službeni da bude i srpski jezik"
Rješavanju statusa srpskog jezika može se, osim dopunama Ustava, pristupiti i na jednostavniji način – izmjenom naziva nastavnog predmeta koji se danas zove "Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost" u "Srpski jezik i književnost" ili da se izmijeni redosljed u nazivu nastavnog predmeta, shodno rezultatima popisa, i da novi naziv glasi "Srpski – crnogorski, bosanski, hrvatski jezik i književnost", smatra pravnik i građanski aktivista Radenko Lacmanović.
On je za "Dan" kazao da su rezultati popisa koji su, kako konstatuje, opšteprihvaćeni, nametnuli političkim subjektima, bilo da su na vlasti ili u opoziciji, nekoliko pitanja koja treba što prije rješavati.
"Ovdje, prije svega, mislim na raseljavanje sa sjevera, na starosnu strukturu na nivou čitave države, dovođenje biračkog spiska u realne okvire i regulisanje statusa srpskog jezika, kojim govori najveći broj građana Crne Gore. Dok pitanja raseljavanja, starosne strukture i biračkog spiska zahtijevaju nešto složeniji postupak i ozbiljniju politiku, vjerujem da status srpskog jezika, iako to izleda prilično složeno, može biti riješen na jednostavan način", ocjenjuje Lacmanović za "Dan".
On naglašava da se, imajući u vidu presudu Evropskog suda za ljudska prava, kojom je odbijena tužba otpuštenih nikšićkih profesora zbog preimenovanja nastavnog predmeta "Srpski jezik i književnost" u "Maternji jezik i književnost", uz obrazloženje da ustavno određenje službenog jezika ne mora obavezno pratiti i naziv nastavnog predmeta, te sporazum tadašnje opozicije sa vladom Igora Lukšića, može pristupiti rješenjima koja ne zahtijevaju tako širok konsenzus.
"Naravno, najpoželjnije bi bilo da dođe do dopune, a ne izmjene najvišeg pravnog akta, na način što bi uz crnogorski, status službenog jezika imao i srpski jezik. To kako pojedini laici iz današnje opozicije predstavljaju, koji poistovjećuju izmjene sa dopunom Ustava, ne bi tražilo tako širok konsenzus, a pogotovo ne izjašnjenje građana na referendumu. Ovo vjerujem da bi bilo opravdano sa aspekta i legaliteta, a pogotovo legitimiteta. Priča o dodjeljivanju statusa službenih jezika svakom od onih koji se pominju u današnjem nastavnom predmetu, pa i albanskom, nije ozbiljna i nema uporište u legitimitetu izraženom kroz rezultate popisa", objašnjava on.
Političari popisu pristupili kao "švedskom stolu"
Lacmanović dodaje da najave o nepoštovanju rezultata popisa oko ovog pitanja pokazuju samo nedostatak demokratskog kapaciteta pojedinih poliitičkih subjekata i potvrdu da su popisu pristupili kao "švedskom stolu", uzimajući samo ono što im odgovora, a zanemarujući ono što im se ne sviđa.
"Konačno, rezultati popisa su pokazali, između ostalog, dvije stvari: da su se jedni – ovdje, prije svega, mislim na aktuelnu opoziciju – neopravdano plašili rezultata ovog procesa, a, s druge strane, i da su barem dio onih koji čine vlast imali pretjerana očekivanja od istog. Zaključujem da su građani pokazali zrelost u čitavom procesu koji možda i politički subjektni nisu očekivali, te da su neozbiljne bile optužbe ili ocjene da neko na njih može iznutra ili vani uticati kako će se oni u nacionalnom, vjerskom ili jezičkom smislu izjasniti", naveo je on.
Drugi pristup za koji, prema riječima Lacmanovića, ne treba ni izmjena Ustava, a još manje referendum građana, može da bude izmjena naziva nastavnog predmeta koji se danas zove "Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost" u nastavni predmet "Srpski jezik i književnost".
"Za ovakvo rješenje je dovoljna većina poslanika u Skupštini Crne Gore, što aktuelna vlast vjerujem da može lako obezbijediti. Takođe, postoji i treća mogućnost – da suštinski naziv nastavnog predmeta ostane isti, samo da se shodno rezultatima popisa zamijeni redosljed u nazivu nastavnog predmeta, pa da ispred crnogorskog, kao što su to i građani odredili na popisu, stoji srpski jezik. Ovo su opcije kojima se može na pravni način zatvoriti ovo pitanje, a da ono ima puni legalitet i legitimitet", smatra on.
Коментари1
Остави коментар