Nena Drašković, Radio CG

videonadzor na javnim površinama

Kamere važne za bezbjednost ali privatnost se mora zaštititi

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je video nadzor na javnim površinama mehanizam koji bitno doprinosi bezbjednosti a bivši član Agencije za zaštitu ličnih podataka i ekspert u toj oblasti Radenko Lacmanović kaže da treba naći mjeru između zaštite privatnosti i zaštite bezbjednosti.

Audio: Nena Drašković, Radio CG

Ministarstvo unutrašnjih poslova podnijelo je tužbu Upravnom sudu zbog naloga Agencije za zaštitu ličnih podataka u kojem se traži uklanjanje videonadzora sa javnih površina. Ministar Danilo Šaranović navodi da je rješenje Agencije sporno po više osnova. Da je stav Šaranovića opravdan i sa pravnog i sa činjeničnog aspekta, mišljenja je potpredsjednik Vlade za pravosuđe i antikorupciju, Momo Koprivica.

"Smatram da je rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u najmanju ruku kontroverzno i protivrečno i ne uvažava i određene pravne aspekte, ali rekao bih i potrebu, snažnu potrebu za prevenciju svih oblika kriminaliteta. Dakle, bojim se da bi primjena tog rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka ozbiljno ugrozila funkcionisanje bezbjednosnog sektora i snažnu borbu, posebno prevenciju brojnih kriminalnih dijela", kazao je Koprivica.

Da je riječ o značajnom mehanizmu koji bitno doprinosi bezbjednosti, a naročito zaštiti od kriminaliteta, mišljenja je kriminolog Velimir Rakočević. Ističe da je riječ o sistemu koji ima budućnost i koji je jedna od brana novim formama ugrožavanja bezbjednosti.

"Njegova preventivna uloga je izuzetno važna i taj nadzor posjeduju pa gotovo sve evropske prijestonice. To u osnovi nije zadiranje u bilo čija lična prava i slobode nego se radi o opšoj bezbjednosnoj mjeri. Međutim, ja smatram da je ovdje znatno pretežniji ili važniji interes zaštita građana i njihove bezbjednosti u odnosu na eventualno određeno zadiranje u privatnosti i tome slično", kazao je Rakoćević.

Ukoliko su videonadzori postavljeni u skladu sa saglasnošću Agencije za zaštitu ličnih podataka iz 2019. onda građani ne moraju da strahuju za svoju privatnost, a bezbjednost bi trebalo da im je osigurana, kaže bivši član te institucije i ekspert u oblasti zaštite ličnih podataka Radenko Lacmanović.

"U ovom konkretnom slučaju riječ je, koliko sam mogao iz medija da steknem utisak, o tome da su kamere i videonadzor koje je postavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova prevazišli obim date saglasnosti. Naime, radi se o sistemu videonadzora kojim se prepoznaju lica. To je riječ o biometriji, a što ne bi bilo dozvoljeno ili ne barem da je u tako većem obimu instalirano. Utisak mi je da je i sam ministar unutrašnjih poslova priznao takvu grešku i da kaže da se nije još sistem za prepoznavanje lica aktivirao i da će se aktivirati samo u slučaju izuzetnih potreba, dakle da će biti izuzetak, a ne pravilo", kazao je Lacmanović.

To što je sistem u mogućnosti da identifikuje lica, Rakočević vidi kao određenu prednost. 

"Treba naći određenu srazmjeru između onog što je interes zaštite društva od svih oblika ugrožavanja bezbjednosti i naravno da to bude sa što manje zadiranja u privatnost bilo kog lica", kazao je Rakočević.

Slaže se Lacmanović da je potrebno naći mjeru između zaštite privatnosti i zaštite bezbjednosti. Međutim, apeluje da MUP poradi više na odgovornosti lica koja imaju pristup bazama podataka, jer su upravo oni najčešće kršili odredbe Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

"Za zaštitu privatnosti i zaštite bezbjednosti treba naći balans. Bojim se da u ovom slučaju nije se najkonkretnije, najbolje postupilo. Tako da bi Ministarstvo unutrašnjih poslova samo trebalo da smanji obim podataka koje dobija i obrađuje posredstvom videonadzora", kazao je Lacmanović.

Šaranović očekuje da Agencija za zaštitu ličnih podataka o zahtjevu za povlačenje rješenja o ukidanju videonadzora odluči u što kraćem roku, uzimajući u obzir činjenicu da se radi o pitanju iz domena nacionalne bezbjednosti te da je upravo to, kako zaključuje, prioritet.