- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
06. 11. 2025. 07:40
Njemački šef diplomatije Vadeful sve više izolovan zbog Sirije

Sukobi između ministra spoljnih poslova Johana Vadefula i kancelara Fridriha Merca sve su izraženiji. Sirijske izbjeglice koje trenutno žive u Njemačkoj ne bi mogle da se vrate u domovinu u kratkom roku – „ovdje zaista malo ko može dostojanstveno da živi“, rekao je ministar Vadeful prilikom nedavne posjete predgrađu Damaska, teško pogođenom građanskim ratom.
Nasuprot tome, kancelar Merc je izjavio: „Građanski rat u Siriji je završen. Više ne postoje nikakvi razlozi za azil u Njemačkoj i zato možemo započeti s vraćanjem izbjeglica“, rekao je – i to upravo u Vadefulovom rodnom gradu Husumu na obali Sjevernog mora.
To je zvučalo kao ukor partijskom kolegi iz konzervativne CDU – iako se Merc trudio da umanji sukob s ministrom. Vadeful je, kako je objasnio, posjetio posebno teško uništen dio Damaska. To je zvučalo otprilike kao: eto, emocije su ga savladale.

Portparol vlade Štefan Kornelijus pokušao je da dodatno ublaži sukob: „Naravno da kancelar stoji iza ministra spoljnih poslova.“
Strah od Alternative za Njemačku
U međuvremenu se stvorio suprotan utisak. Danima su se javljali kritičari iz redova CDU i CSU, među njima i ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint iz CSU, sestrinske stranke CDU u Bavarskoj. Dobrint smatra da ne postoji osnov za protivljenje vraćanju izbjeglica u Siriju.
Jirgen Krings, zamjenik predsjednika poslaničke grupe CDU/CSU u Bundestagu, za magazin Štern je rekao: „Završetkom građanskog rata u Siriji nema više osnova za zaštitu izbjeglica. Zbog toga se uskoro moraju ukinuti dosadašnje humanitarne dozvole boravka.“
Predsjednici CDU iz Saksonije-Anhalt i Baden-Virtemberga iznijeli su slične stavove i zatražili brzo vraćanje sirijskih izbjeglica. Njihova odlučnost da se suprotstave ministru spoljnih poslova ima i političku pozadinu: u njihovim saveznim pokrajinama naredne godine se održavaju izbori.
CDU je pod pritiskom Alternative za Njemačku (AfD), koja sa svojim beskompromisnim stavom prema izbjeglicama bilježi rast podrške u anketama. U Saksoniji-Anhalt je čak znatno ispred ostalih. Lokalnim političarima iz redova CDU očigledno nisu odgovarale Vadefulove moralne dileme. Kao potvrdu toga, liderka AfD-a Alis Vajdel optužila je CDU za „odbijanje deportacija“.
„S obzirom na aktuelne istraživanja javnog mnjenja, među Demohrišćanima vlada velika nervoza“, ocjenjuje za DW Hening Hof iz Njemačkog društva za spoljnu politiku. „Uticajni djelovi stranke smatraju da se ta dinamika može preokrenuti većom strogošću u migracionoj politici i zato ne žele da pokažu slabost.“
Hof upozorava da je ne samo „nehumano“, već i „nerealno“ vjerovati da se oko „milion sirijskih izbjeglica, većinom dobro integrisanih, može jednostavno poslati nazad. U Siriji ne postoje uslovi za to.“
Čak i pravno gledano, trenutno bi se mogao deportovati samo mali broj Sirijaca koji žive u Njemačkoj. No, ta činjenica trenutno igra malu ulogu u debati unutar CDU/CSU.
„Prisilna solidarnost“ s Izraelom, „preopterećen“ Bundesver
Sirija nije jedina tema zbog koje je Vadeful naišao na kritike u sopstvenim redovima. U avgustu je izjavio da bi angažovanje u Ukrajini „preopteretilo“ Bundesver, što je oslabilo Mercovu pregovaračku poziciju dok je bio na putu za Vašington na razgovore s predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Zatim se Vadeful usprotivio navodnoj njemačkoj „prisilnoj solidarnosti“ s Izraelom, dok je kancelar branio Izrael od optužbi za genocid. Jozef Šuster, predsjednik Centralnog savjeta Jevreja u Njemačkoj, nazvao je izraz „prisilna solidarnost“ u listu Velt „veoma problematičnim i nesrećnim“. Političari poput Omida Nuripura iz Zelenih smatraju da taj izraz relativizuje njemački tzv. „državni rezon“ prema Izraelu, odnosno bezuslovnu podršku njegovoj bezbjednosti.

Hof smatra da „ministar spoljnih poslova Vadeful očigledno često daje previše spontanih i nepromišljenih izjava – čak i o temama koje nisu u njegovoj nadležnosti, poput izražavanja zabrinutosti da bi Bundesver mogao biti preopterećen zbog njemačkog doprinosa ’Koaliciji voljnih’.
Na kraju je Vadeful izazvao i diplomatski incident s Kinom, jednim od najvažnijih trgovinskih partnera Njemačke. Otkazao je put u Peking u posljednjem trenutku, kada je postalo jasno da mu, osim sastanka s kineskim kolegom Vang Jiem, nisu ponuđeni nikakvi drugi susreti. Kineska vlada bila je uvrijeđena.
Podsjećanje na Berbok i Šolca
Opozicija s uživanjem koristi unutrašnji sukob među Demohrišćanima. „Čak i u spoljnoj politici, kancelar i CDU moraju se zapitati zašto uopšte imaju ministra spoljnih poslova“, kaže Katarina Drege, šefica poslaničke grupe Zelenih u Bundestagu. „Svaki put kad se ministar spoljnih poslova oglasi, njegove partijske kolege to odmah dovode u pitanje.“
A upravo je nova vlada CDU/CSU i Socijaldemokrata (SPD) željela da stvari budu bolje nego u prethodnoj vladi kancelara Olafa Šolca iz SPD-a. Posebno je trebalo da prestanu svađe u javnosti, rekao je Merc, misleći ujedno i na spoljnopolitički kurs svoje vlade. Između Šolca i ministarke spoljnih poslova Analene Berbok iz redova Zelenih bilo je trzavica – ona je povremeno vodila spoljnu politiku koja se nije slagala s politikom kancelara.

Sada se čini da je upravo to ponovo problem, ovog puta među partijskim kolegama iz CDU. „Ne funkcioniše najavljena ’spoljna politika iz jednog izvora’“, kaže Hening Hof iz Njemačkog društva za spoljnu politiku. „To je, s jedne strane, posljedica Vadefulove retorike, kojom se zaista zamjerio unutar svoje stranke. A s druge strane, posljedica je i nedovoljno koordinisanog djelovanja kabineta kancelara, koji je – barem u ovom slučaju – reagovao prekasno.“