- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
11. 08. 2024.
07:10 >> 07:12
3
Čitaj mi:
BERANE
Korito Bistrice suvo, sva voda u cijevima MHE
Kompanija “Hidroenergija Montenegro” povukla je svu vodu u cijevi za potrebe svojih malih hidroelektrana na rijeci Bistrici kod Berana, i trenutno je korito te rijeke potpuno suvo u dužini od preko deset kilometara. To je Portalu RTCG kazao jedan od mještana sela Lubnice, koji je napomenuo da oni nekada znaju i da prekinu proizvodnju tokom ljetnjih sušnih mjeseci, kao što je upravo sada.
“Da li rade hidroelektrane nizvodno od Lubnica nisam siguran, ali je činjenica da rijeke kroz selo nema, i da su mnoga imanja koja se sa nje navodnjavaju ugrožena” – kazao je taj sagovornik.
Kako je objasnio, vlasnici malih hidroelektrana dužni su da ostave u svako doba godine deset odsto vode u koritu kao takozvani “biološki minimum”.
“Ne znam šta da vam kažem. Odavno smo upozoravali da od hidroelektrana osim stražara koji su tu zaposleni za minimalne plate, a iz ovog su kraja, Lubnice i sva druga sela nizvodno nemaju nikakve koristi, osim što trpe štetu” – kazao je taj stanovnik Lubnica.
Da vode u Bistrici nema može se uvjeriti svaki prolaznik na šetalištu pored rijeke Lim, gdje se sa takozvanog bistričkog mosta može vidjeti da je na tom mjestu gdje bi Bistrica trebalo da se uliva u Lim, korito potpuno suvo.
“Ako eventualno trenutno i ne rade, oni sve to nadoknade tokom godine sa prvim kišama i porastom vodostaja, kada proizvode struju maksimalnim kapacitetima” – objašnjava ovaj sagovornik našeg portala.
Na ovu temu teško je u Lubnicama naći sagovornika, jer su “obožavaoci” lika i djela njihovog zemljaka i tajkuna Olega Obradovića, dosta brojni.
Portal RTCG je ranije pisao o tome da izgradnja i gazdovanje malim hidroelektranama na sjeveru Crne Gore predstavlja najlakšu dobit za vlasnike, dok lokalno stanovništvo na čijim teritorijama su male hidroelektrane izgrađene ima najmanje koristi.
Kompanija “Hidroenergija Montenegro”, koju je osnovao u Beranama Oleg Obradović zajedno sa tadašnjim lokalnim vlastima, 2007. godine, na rijekama Bistrici i Šekularskoj, ima do sada izgrađenih deset malih elektrana.
Šest malih elektrana ova kompanija ima na području rijeke Bistrice, odnosno Jelovice i njene pritoke Jezerštice, dok u Šekularu, na istoimenoj rijeci, imaju četiri male hidroelektrane.
Prema okvirnim računicama, do kojih se u ovom trenutku moglo doći, njihov mjesečni rashod na minimalan broj zaposlenih iznosi oko dvadeset hiljada eura mjesečno, dok se dobit na mjesečnom nivou mjeri stotinama hiljada eura.
Prema nekim računicama njihova godišnja dobit je oko četiri miliona eura od ovih malih hidroelektrana, a za razliku od rijeke Bistrice koju potpuno pokupe tokom ljetnjih mjeseci, u Šekularu je napravljen potpuni ekocid, jer je istoimena rijeka čitavom dužinom i količinom vode stavljena u cijevi.
Poslije više od dvadeset promjena u centralnom registru, vlasnici Hidroenergije Montenegro su ostali Oleg Obradović sa 40 odsto i Ranko Radović sa 60 odsto. Radoviću, koji je do tada bio izvršni direktor, za male pare su vlasništvo ustupili Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, nezvanični vlasnici kompanije “Bemaks”.
Aleksandar Mijajlović, neposredno prije hapšenja i sumnje da je vođa organizovane kriminalne grupe koja se bavila švercom cigareta, prodao je svoj udio u ovoj kompaniji.
Ne treba zaboraviti da proizvođačima energije iz malih hidroelektrana građani Crne Gore kroz subvencije na računima za struju svake godine “dobrovoljno” kroz, kako građanski aktivisti tvrde, neustavne stavke OIE1 i OIE2, daju oko dvadeset miliona eura.
“Posao sa malim hidroelektranama je toliko profitabilan, da predstavlja branje para sa drveta. Ili ‘grabuljanje’ para, da se tako izrazim, koje dolaze rijekom u male hidroelektrane. Lokalno stanovništvo tu nema nikakvu korist. Zato je jasno zašto je taj posao godinama čuvan za takozvane tajkune” – kazao je sagovornik Portala RTCG.
Nije zato čudno što je devet njih odmah pokrenulo sudske sporove, čim je Vlada Zdravka Krivokapića raskinula ugovor za deset koncesija. Privredni sud je već donio dvije presude u njihovu korist u milionskim vrijednostima.
To što čitava sela u toku rijeke Bistrice, pa i velika prigradska naselja Buče i Lužac, ostaju bez vode za navodnjavanje svojih imanja, niko ne postavlja pitanje, i kao da nikoga nije briga.
Коментари3
Остави коментар