[ Biljana Rovčanin, TVCG ]

Racionalizacija na čekanju

Javna uprava neefikasna, zaposlenih odavno previše

I pored preporuka Evropske unije racionalizacija u javnoj upravi ostaje samo slovo na papiru. Tome svjedoči rast broja zaposlenih, što će kako kažu u NVO sektoru biti sve dok partije budu vodile glavnu riječ. U Uniji poslodavaca ocjenjuju da zbog politike zapošljavanja u državnim preduzećima, privatni sektor sve teže pronalazi radnike.

Rad u državnoj upravi oduvijek je važio za stalan i siguran posao, a od nedavno postao je primamljiv i zbog uvećanih zarada. To potvrđuje i rast broja zaposlenih u administraciji koji je na centralnom i lokalnom nivou bez državnih i opštinskih preduzeća u protekle skoro dvije i po godine uvećan za više od 2.000 radnika.

Marija Hajduković iz Ministarstva javne uprave kaže da viška ima, prije svega u sektorima prosvjete i zdravlja, dok ostali sektori koji se odnose na centralnu vladu, ministarstva, organe uprave nema viška zaposlenih.

Tako ne misle u nevladinom sektoru. Masovna zapošljavanja su, kažu, dobila zamah nakon promjene vlasti 2020. kada je prestao da važi plan optimizacije radnih mjesta u javnoj upravi, pa do danas tvrde da imamo samo rast broja onih koji primaju platu iz državne kase.

"Kompletan nivo javne administracije i centralni i lokalni, uključujući i preduzeća je omjera nekih 75.000 zaposlenih. Zaposlenja na centralnom nivou i zaposlenja na loklanom nivou pokazuje se kao zahtjev partija koje u određenom periodu obavljaju vlast i oni prosto nemaju mjeru u tom smislu", kaže Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.

Najočigledniji primjer su zapošljavanja u opštinama gdje je za godinu broj radnika povećan za hiljadu. Gotovo polovina novozaposlenih je u Glavnom gradu, a skoro 200 u Budvi. Zbog politike zapošljavanja u javnoj administraciji u problemu se našao privatni sektor koji sve teže pronalazi radnike. I to nije sve.

"Taj javni sektor koji je glavna konkurencija privatnom sektoru u cilju pronalaženja adekvatne radne snage se finansira od tog privatnog sektora", naglašava Filip Lazović iz Unije poslodavaca.

Iako imamo prekobrojno zapošljavanje u javnoj upravi, odnosno u javnom sektoru mi nemamo efikasnu javnu upravu. To ne spore u Ministarstvu javne uprave. Kažu da su izmjenama pojedinih zakona sniženi kriterijumi za zapošljavanja u javnom sektoru, pa su strategijom za reformu javne uprave od 2022. do 2026. akcenat stavili na unapređenja znanja i vještina zaposlenih.

Paralelno sa tim radiće se na smanjenju zaposlenih kako bi se približili broju radnika u evropskim administracijama.

"Gdje je taj prosjek, negdje na nivou 18 odsto da u javnoj upravi radi u odnosu na broj zaposlenih u privatnom sektoru. Kao što sam rekla na početku primjene strategije taj procenat je bio 26 odsto, a sada se polako približavamo tom prosjeku i negdje smo na na nivou 21,7 odsto", ističe Hajduković.

No sve to, kako smatraju naši sagovornici, neće biti dovoljno ako se ne prestane sa dosadašnjim praksama.

"Da je dovoljno da neka politička odluka podigne zarade u nekom dijelu javne uprave. To je prosto jedna odluka koja uopšte ne mora da bude plod nekih analiza i poslovnih rezultata", kaže Lazović.

Mrdović dodaje da sve dok partije u ovoj državi koja je klasična partitokratska budu vodile glavnu riječ ovakva situacija će se nastaviti.

Na dugom štapu ovo je neodrživa situacija i finasije ove zemlje neće moći da izdrže ovoliki udar kada je u pitanju prekomjerna zaposlenost. Samo za plate u državnoj upravi budžetom za ovu godinu planirana su 674 miliona eura, što je preko 200 miliona više nego prethodnih godina.