[ An.B. ]

Udruženja drvoprerađivača: Poništiti postojeći Javni poziv za prodaju drveta

Uprava za gazdovanje šumama i lovištima je raspisala Javni poziv za prodaju drveta u dubećem stanju za 2025. godinu, kojim je ponuđena količina od 325.422 m³ bruto drvne mase, čija vrijednost po početnim cijenama iznosi 13.066.646,00 eura. To je saopšteno iz Udruženja drvoprerađivača Crne Gore.

Uprava je, kako navode, po prvi put u javnom pozivu upotrijebila zvjezdice kao ograničenje, na način što na šumska odjeljenja sa tri zvjezdice mogu da se jave ponuđači koji imaju preko 40 zaposlenih radnika.

"Sa tri zvjezdice označena su ukupno 158.503 m³, što je gotovo polovina drvne mase date tenderom, i to sva odjeljenja sa najkvalitetnijom drvnom masom i izgrađenim šumskim putevima. Kako samo pet ponuđača u Crnoj Gori imaju preko 40 zaposlenih radnika (najveći koncesionari), to znači da će te firme uzeti polovinu drvne mase i to po početnim cijenama, jer po uslovima ovog javnog poziva nemaju konkurenciju", kaže se u saopštenju.

Pojašnjavajući kako to izgleda na primjeru Pljevalja, navode da je sa tri zvjezdice označena drvna masa od 63.741 m³, čija je vrijednost po početnim cijenama 3.353.581 eura.

"Ako je uslov javnog poziva da cijena nosi 70% ponude, i ako se zna da je prosječna cijena na panju u šumama u privatnom vlasništvu 80 eura po m³, jasno je da će se prodajom drveta omogućiti da država pretrpi štetu od najmanje 1,2 miliona eura samo u Pljevljima. Dalje, u Pljevljima nijedan drvoprerađivač nema preko 40 zaposlenih, što znači da će najbolju drvnu masu uzeti veliki koncesionari iz drugih opština, što direktno urušava ekonomski razvoj Pljevalja", kaže se u saopštenju.

Navode da je primjer Rožaja takođe drastičan.

"U Rožajama postoji samo jedan drvoprerađivač koji ima preko 40 zaposlenih, i svima je jasno da je javni poziv “crtan” za njega. Naime, preko 17.000 m³ je rezervisano samo za njega – niko drugi ne može da se javi na ta odjeljenja zbog pomenute tri zvjezdice. To je skoro polovina drvne mase date tenderom u Rožajama. Šteta koju će država pretrpjeti, jer će taj ponuđač sve uzeti po početnim cijenama, iznosi najmanje 360.000 eura. Još gore, najveći dio manjih i malih drvoprerađivača ostaće bez sirovine i ugasiti svoje pogone, jer za preostalu količinu od 20.000 m³ treba da konkuriše oko 40 pilana koje rade u Rožajama, a koje zajedno broje mnogo više radnika nego drvoprerađivač koji ima 41 zaposlenog", ističe se.

Veoma je, kako navode, težak i primjer Berana.

"Dvije velike firme, bivši koncesionari, uzeće po početnim cijenama 80% drvne mase koja se daje u Beranama, odnosno cijelu količinu četinarskog drveta. To znači gašenje i preostalih firmi koje se nijesu ugasile prošle godine zbog diskriminatornog javnog poziva, zbog čega su drvoprerađivači tada iz nemoći štrajkovali blokadom puteva na sjeveru Crne Gore. Tu je i šteta po državni budžet u najmanjem iznosu od 330.000 eura, obzirom da su početne cijene niske i iznose oko 40 €/m³", kaže se u saopštenju.

Kada se sve sabere, kako kažu, Javni poziv je štetan po državni budžet u najmanjem iznosu od 2,5 miliona eura, što ostavlja prostor za ogromnu korupciju u koju se sumnjalo i prošle godine, jer je 2024. godine na javnom pozivu 99 odjeljenja prodato po početnim cijenama, a razlika između početne i najviše ponuđene cijene iznosila 1,3 miliona eura.

"Tada se to moglo sračunati jer nije bilo zvjezdica, pa su ponuđači mogli predati ponude, dok je to ove godine onemogućeno. Ono što je najgore, Javni poziv će biti koban za male i srednje drvoprerađivače i sigurno je da će se nastaviti njihovo gašenje. To za sjever Crne Gore znači katastrofu, kako u ekonomskom, tako i u socijalnom smislu, jer će mladi nastaviti da odlaze zbog gubitka radnih mjesta. Na osnovu svega navedenog, smatramo da je predmetni Javni poziv raspisan na način koji dovodi u pitanje principe jednakosti, transparentnosti i ravnopravnosti učešća privrednih subjekata, te može prouzrokovati štetu za drvoprerađivačku industriju i budžet Crne Gore", ocjenjuju.

Apeluju na Vladu Crne Gore i premijera Milojka Spajića da hitno reaguju, preispitaju zakonitost i opravdanost postupka, ponište Postojeći Javni poziv i raspišu novi, uz produžen rok i izmjenu uslova koji će obezbijediti ravnopravne uslove za sve učesnike.