[ M.V. ]

oglasio se čirgić

Bivši dekan brani Katnića i Kaluđerovića

Raniji dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Adnan Čirgić stao je u odbranu Milivoja Katnića, osumnjičenog za teška krivična djela. Čirgić je u tekstu "Crna Gora - tamnica za Crnogorce" takođe pomenuo i Nena Kaluđerovića, osumnjičenog za teška krivična djela i veze sa "kavačkim klanom".

Čirgić navodi da je potonje hapšenje Milivoja Katnića demonstracija moći Vučićevih najamnika i dobrovoljaca s jasnom porukom da u Crnoj Gori nema zaštićenih kritičara vlasti.

"Katnićeva golgota skopčana je s njegovim stamenim čuvanjem obraza Crne Gore...Duže od četiri godine, od pokretanja litijaškoga pokreta, politička elita koja je obnovila 2006. godine Crnu Goru tumara bez ikakve strategije pritom više gledajući da ne ostavi pogrešan utisak kod saveznika, stranih partnera, ambasadora i inih no da se odupre brutalnim nasrtajima klerofašista kojima je krajnji cilj potpuna destrukcija Crnogoraca i Crne Gore kao građanskoga društva", izjavio je Čirgić.

U tekstu ukazuje da društveno beznađe u kojemu živimo potonje četiri godine remetilo je ili još uvijek remeti svega nekoliko pojedinaca čiji otpor daje nadu ili iluziju da će Crna Gora opet biti mjesto za življenje.

"Sva je Crna Gora danas utamničena, samo dostini Crnogoraca to još niko nije javio. No, propagandna velikosrpska mašinerija i moć koju pruža vlast suviše su jaki da bi ih slomio otpor pojedinaca. Zato ne smijemo ćutati niti vjerovati optužnicama i unaprijed spremljenim presudama koje zvanična Srbija plasira preko uslužnih crnogorskih medija, novinara i političara. Nije važno je li riječ o nešto suptilnijoj dehumanizaciji protivnika, kojoj smo dosad više puta svjedočili - od Abazovićeva mahanja fotografijom književnika i izdavača Milorada Popovića preko pokušaja tužilačkoga zastrašivanja istoričara Bobana Batrićevića do simboličkoga spaljivanja pisca i kolumniste Andreja Nikolaidisa te preturanja po kosturnici predaka Oskara Hutera - ili je riječ o pokušaju fizičke likvidacije kao u slučaju Nena Kaluđerovića", tvrdi Čirgić. 

Kako je naveo, Katnićeva golgota skopčana je s njegovim stamenim čuvanjem obraza Crne Gore i raskrinkavanjem "proruskih i velikosrpskih aktera što su prije tri godine bez muke stekli ono što su prije nepunih deset godina planirali steći u krvi".

"Oni koji su za račun tuđih država podrivali sopstvenu danas izigravaju patriote besprizornim hapšenjima i unaprijed napisanim presudama štiteći toboš interese države koju bezgranično mrze. Ako kriminalci i agenti tuđih država iz aktuelne crnogorske vlasti i uspiju zamazati oči evropskim birokratama svojom demagogijom o njihovoj ruci pravde koja je dostižnija i od gnjeva božjega, mi ne smijemo ćutnjom legitimisati oduzimanje časti i života onih koji su i jedno i drugo založili zarad dobrobiti države i nacije kojoj pripadaju. Ne, nijesmo svi mi ni Neno Kaluđerović ni Milivoje Katnić, ali smo svi mi koji se ne klanjamo svetosavskoj dogmi dužni i jednome i drugome", navodi Čirgić. 

Dekan FCJK ističe da "dokle gođ je Dritan Abazović na slobodi, dokle gođ se šepuri na svojim beogradskim promocijama knjiga u salama prepunim velikosrba, svaka priča o ruci pravde i hapšenju kriminalaca samo je populizam kreiran u Vučićevim zločinačkim propagandnim laboratorijama".

"Sve i kad bi vlast posredstvom uslužnih institucija uspjela dokazati potpunu krivicu svih protiv kojih je posredstvom medija objavila rat, opet bi ta krivica bila sitnež u odnosu na ono što je Crnoj Gori učinio Abazović zajedno sa svima funkcionerima URA. Dužni smo upozoravati na očiglednu zloupotrebu državnih institucija po diktatu Vučića. Jer ako vučićevci i putinovci proglašavaju neprijateljem Milivoja Katnića a tužilaštvo ispunjava njihove naloge, ne treba velika mudrost da se razumije kako ovđe ne može biti riječi o obračunu s mafijom no o klasičnoj osveti u obliku moralne, profesionalne pa i egzistencijalne egzekucije čovjeka koji se suprotstavio paklenome planu državnoga udara, koji je možda spriječen 2016. godine ali je u prividno demokratskoj formi realizovan 2020. godine. Sva je Crna Gora danas utamničena, samo dostini Crnogoraca to još niko nije javio", cijeni Čirgić.