Milica Kapa, TVCG

film "nezaštićena"

Nezavidan položaj djevojčica i žena u romsko-egipćanskoj populaciji

Položaj djevojčica i žena u romsko-egipćanskoj populaciji na nezavidnom je nivou. Iz Evropske unije ističu da je ta populacija najdiskriminisanija u Crnoj Gori, pri čemu se Romkinje i Egipćanke suočavaju s višestrukom diskriminacijom u svim oblastima života.

"Svojoj djeci bih pričala da idu u školu da ne preživljavaju ono što smo mi njihove majke da ima posao i krov nad glavom".

No, taj savjet daleko je od realnosti koju žive pripadnici romsko-egipćanske populacije. U to su se uvjerili u Centaru za istraživačko novinarstvo tokom snimanja filma „Nezaštićena“.

"Susreli smo se sa siromaštvom, sa bolesnom djecom u vlažnim krevetima, majkama koje nemaju nadu jer djeca nemaju mogućnost za liječenje, školovanje, sazrijevanje, samostalne odluke, borbu prtiv narkotika, prijevremenih brakova", kazala je Milka Tadić-Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo.

Da se Romkinje svakodnevno suočavaju s diskriminacijom, te da ne ostvaruju ni najosnovnija prava, upozoravaju iz Evropske unije.

"Teško se zapošljavaju, nemaju kontrolu nad reporduktivnim zdravljem, imaju probleme s pristupom zdravstvenoj zaštiti", kazala je ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa.

Veliki problem predstavlja obrazovanje. Čak 90 odsto njih ne završi osnovnu i srednju školu.

"Iz deficita obrazovanja proističe dalja kaskada problema od toga da se ide u preuranjene brakove. Kad pogledate da se sve završava preuranjenim brakovima gdje se rađaju nova djeca koja nastavlaju istu praksu to je začarani krug", kazao je potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđan Pavićević.

Podaci pokazuju ida 17 odsto Romkinja i Egipćanki stupa u brak prije petnaeste godine, a njih više od 30 odsto prije osamnaeste. U posljednjih deset godina porodilo se više hiljada maloljetnica i to uglavnom kao posljedica ugovorenih brakova. Zabrinjava i to što je 20 odsto djece radno angažovano.

"Žene i djevojčice su pod rizikom od trgovine ljudima radi sklapanja braka. Ne smijemo da zaboravimo da djeca koja žive i rade na ulicama nijesu samo žrtve prosjačenja već i višestrukih oblika najčešće imamo da su ista djeca seksualno zlostavljana", kazala je Fana Delija iz Centra za romske inicijative.

Delija poziva nadležne da izmijene Porodični zakon i da izgrade sklonište za žrtve dječijeg ugovorenog braka i trgovine.